Hebreus 11
E Nut Ka Meer Mang Ka Mokpom To A Gunngar (SUA) vs BKJ
1 To a re to te, “kmor mnam mor mang E Nut,” ka pun ta vle ti te, kam ho mi ktua serppak hak mang E Nut te, En ner ho mi ktua mitom karo tnangal ruk ngota nho mkor En mang ngar. Ii, ka pun ta vle kat te, o tnangal ruk endruk ngot lo si vokom mar vop orom nguaro kerok, vanangko ngom kael mar oguo ktar ko pum nguaro kerok enangthe ngot her mi vokom mar lsir he.
1 Ora, a fé é a substância das coisas pelas quais esperamos, a evidência das coisas não vistas.
2 Va her vgum a papat to arhe ngolmialaol ruk tennik ngam her matnge vgum o vnek kam sim kut kor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar ge, he E Nut nma hover ngaro munik vgum tok arhe.
2 Porque por ela os antigos obtiveram um bom testemunho.
3 Ii, ko ngot kor mnam mor mang E Nut he kmokpom kar he ka mnor mang te, o tgoluk tgus kuon ma volkha, endruk ngot kais kam vokom mar orom nguaro kerok, E Nut ther el ka re he kueng ngar he, orom o tgoluk ruk ngot lo kais kam vokom mar.
3 Através da fé entendemos que os mundos foram moldados pela palavra de Deus; de modo que as coisas que são vistas não foram feitas das coisas que aparecem.
4 Va tennik e Abel ta nngiar ngang E Nut orom ka nngiar, he ka nngiar to endo ta ya kir kim knopia to e Kaen ka nngiar her vgum ko e Abel tkor mnam en mang E Nut he kmokpom kar to le ka nngiar ngang orom tok. He enang tok, E Nut tle khover e Abel ka munik kam mon en la mmok ko pum kalo keik mnam a kolkha to E Nut ta ngatkal mang e Abel ko ta nngiar ngang en tok. He tete e Abel tsi yor, vanangko karo papat ruk kmor mnam en mang E Nut ngma keknen ngang ngor ge.
4 Pela fé Abel ofereceu a Deus um sacrifício mais excelente do que Caim, pelo qual alcançou testemunho de que ele era justo, testificando Deus sobre os seus dons, e através disso, depois de morto, ainda fala.
5 Va her vgum ko e Inok tkor mnam en mang E Nut he kmokpom kar tok kat, E Nut thigiang he kol ka grap orom ngoguon ma volkha, vanangko tlo yor mo mmie vop. Ii, va o mia ngat sia riring mo mmie ko E Nut tpet petgim mar. Vanangko ktar mang ko E Nut tlo pet petgim mar vop, E Nut thover ka munik kat, her gi vgum ko thigiang E Nut orom karo papat ruk kmor mnam en mang En he kmokpom kar tok.
5 Pela fé Enoque foi trasladado para não ver a morte, e não foi achado, porque Deus o trasladara; porque antes de sua trasladação ele tinha testemunho de que agradara a Deus.
6 Ko E Nut tlo kais hak kam higiang a mhel to tlo kor mnam en mang En he lua mokpom kar e, ekam ko endo tre kmaol rkieng E Nut, naka ktar kor mnam en mang En te, tmia vle, yek E Nut nam mrua khenam En mruo ngang a mhel to endo ko nak sovet kmel riring En kam mnor mang.
6 Porém, sem fé é impossível agradar-lhe; porque é necessário que aquele que se aproxima de Deus acredite que ele existe, e que é galardoador daqueles que diligentemente o buscam.
7 Va e Noa kat, en tkor mnam en mang E Nut he kmokpom kar tok kat ko tlo si vokom a kus to E Nut tengorang en mang, vanangko e Noa tgorang E Nut he kngan vgum to le kaeharom a langail to klalaut kam sulgim ka valngan orom ge. Ii, e Noa tkor mnam en mang E Nut tok, he E Nut tmon en la mmok ko pum kalo keik. He enang tok, e Noa ta kol E Nut ka tnangal ko mkor E Nut her gi vgum ko tkor mnam en mang En he kmokpom kar tok. Vanangko o mia ruk ngta vle kia kus, E Nut tmonik kim a yor ngang ngar, her gi vgum a kus to endo gi E Noa tkor mnam en mang E Nut mang.
7 Pela fé Noé, tendo sido avisado por Deus a respeito das coisas que ainda não se viam, comoveu-se com temor, preparou uma arca para salvação da sua casa, pela qual condenou o mundo, e tornou-se herdeiro da justiça, que é segundo a fé.
8 Va e Ebrehem kat, en tkor mnam en mang E Nut he kmokpom kar tok kat. Ko tlo si mnor mang a ni mhe to msim to E Nut tvaeng en kam ngae kun mnam, he nang en kam kol koknaik ko mkor E Nut, vanangko tgia ngan vgum E Nut tok kat he ka mlom orom karo tgoluk he kngae ge.
8 Pela fé Abraão, quando foi chamado a ir para um lugar que havia de receber posteriormente por herança, obedeceu e saiu, sem saber para onde ia.
9 Ii, tgi kor mnam en mang E Nut he kngam rengmat ko mnam a mhe to E Nut tel ka tnangal ngang mang he. He ko tok, nma vle enang a hirtek kun mnam a mhe to ko yok. Ii, ko nma ngam o rambel ruk orom o it ngo kaenatok, gi enang khal to e Isak va kaes to e Yakop ko nginma ngam mar kmonit kun mnam mar tok kat. Ko ennginduk ngint her kol E Nut ka tnangal to endo ko mkor E Nut gi enang e Ebrehem tok kat.
9 Pela fé peregrinou na terra da promessa, como em uma terra estranha, habitando em tabernáculos com Isaque e Jacó, os herdeiros com ele da mesma promessa.
10 Ii, e Ebrehem tkor mnam en mang E Nut mang ka tnangal to endo he kngae tok, ekam ko ta nho mkor E Nut kmel en kun mnam E Nut ka rengmat msim, endo E Nut mruo tnonho ekam he kngam kuon ma volkha kam vle ngnik ngnik.
10 Porque procurava por uma cidade que tem fundamentos, da qual o artífice e construtor é Deus.
11 Ii, va e Ebrehem si en a ho hipun hak, va ktavlom tgia mait kat, vanangko E Nut tgi kaenserpagam en, he nang ktavlom kmel ka vrek mang en her gi vgum ko e Ebrehem tkor mnam en mang E Nut ka tnangal to tel ngang te, E Nut ka serppak tmi kut kais kam mitom ka tnangal to endo kmeharom gi enang ko thavae.
11 Pela fé também a própria Sara recebeu vigor para conceber descendência, e deu à luz uma criança quando já de idade avançada; porquanto teve por fiel aquele que havia prometido.
12 He ekam tok, e Ebrehem en tsi re kam yor, va si en a mhel to atgiang, vanangko her en arhe endo ta plam a valngan to orom o mia ngarlakhor ruk ngat kais mang o ketor ruk kuon ma volkha. Ii, karo mia ngarlakhor ngat kais kat mang a vui ko va mou, ko o mia ngat lo kais hak kam him mar kam mnor mang ngar te, mar aner.
12 Por isso também de um, e esse já considerado como quase morto, descenderam tantos como as estrelas do céu em multidão, e como a areia inumerável da praia.
13 O mia ruk endri ko her monik mo, mar tgus ngat kor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar kam ngae kais ko ngat her yor he. Ii, ngat yor, nang lo vokom o tgoluk ruk E Nut tel karo tnangal ngang ngar ormar e. Nove, mar mruo ngat mrua havae mang ngar mruo te, mar o gi vrong hirtek va o takpun ruk mo mmie. He ekam tok, ngat gi kael o tnangal ruk endruk oguo ktar ko pum ngaro kerok kmor mnam mar mang E Nut mang ngar he ksirei mang E Nut te, ner mi kaikkiem karo rhek ruk tel karo tnangal ngang ngar ormar, kmitom mar, mar kam pis lmien koknaik yek, vanangko ngta vle malhagenmok mang ngar vop.
13 Todos estes morreram na fé, sem terem recebido as promessas; mas vendo-as de longe, foram persuadidos a respeito delas, e abraçaram-nas, e confessaram que eram estrangeiros e peregrinos na terra.
14 Ii, o mia ruk ngam mrua havae mang ngar tok, ngma khenam mar mruo ma mmok te, ngama nho mkor E Nut kmel mar kun mnam ngarta rengmat langto ko yok kuon ma volkha kam kol ngang ngar mruo.
14 Porque aqueles que dizem tais coisas declaram abertamente que procuram por um país.
15 Ii, kua mien te, ngam mrua khenam mar mruo tok, ko enangthe ngpa pat mang o rengmat ruk ngat ottek mnam mar mo mmie enangthe ngta vle ngang ngar mruo te, ngaro mhetor mruo msim, va ngap kais kam riring a ngaelaut tang mar kam kat kaeknik mnam mar kat gi.
15 E verdadeiramente, se lembrassem daquele país de onde haviam saído, teriam tido a oportunidade de retornar.
16 Vanangko ngate lua pat tok e. Nove, ngam kle va kael ngaro papat mang a rengmat to kuon ma volkha ha, endo ta ya kir kim o gi vrong rengmat ruk mo mmie. He ekam tok, E Nut nam lua leep pum mar, mar kam mon Endo ngma totu pum orom En. Ii, ngot kais kam mnor te, nam lua leep pum mar tok, ekam ko ther ngam a rengmat langto ngang ngar kuon ma volkha he.
16 Mas agora eles desejam um país melhor, isto é, um celestial. Por isso também Deus não se envergonha de se chamar seu Deus, porque já lhes preparou uma cidade.
17 — ausente —
17 Pela fé Abraão, quando foi provado, ofereceu a Isaque, e aquele que recebera as promessas ofereceu o seu unigênito.
18 — ausente —
18 Dele foi dito: Em Isaque será chamada a tua descendência.
19 Ii, e Ebrehem teharom tok, ekam ko karo papat ngta serppak te, E Nut tkais kam hover e Isak petgim ka nnak ge. He kmikkiem a ngothoi to tok, e Isak ther mia vle enangthe, E Nut thover petgim ka nnak he, ko tre kam gia yor ko tok he.
19 Considerando que Deus sendo poderoso para levantá-lo até mesmo dentre os mortos; e então também figuradamente ele o recebeu.
20 Mare, va e Isak tkor mnam en mang E Nut he kmokpom kar kat he le kngamyammok mang klo hal ruk e Yakop va e Iso, he nang min kam vokom E Nut ka tnangal koknaik kat.
20 Pela fé Isaque abençoou Jacó e Esaú, concernente às coisas futuras.
21 Va e Yakop kat tkor mnam en mang E Nut he kmokpom kar tok kat, ko tie ko ta re kam yor, ta por kim ka kop he kngamyammok mang khal to e Yosep klo hal ruk alomin tgus kat. Ii, tngamyammok mang ngin kam totu pum E Nut enang tok.
21 Pela fé Jacó, quando estava próximo da morte, abençoou ambos os filhos de José, e adorou, reclinando-se sobre o seu cajado.
22 Va e Yosep kat tkor mnam en mang E Nut he kmokpom kar. Ko tie ko ta re kam yor kat, ta rere ngang kaornopeik kam ktar kpavap mang o Yuda ko ngara veet kmottek mnam a mhe to e Isip. Va ta smia keknen ngang ngar mang karo sogi kat ko pekam ko nak yor, mar kam lol kmottek ormar kat.
22 Pela fé José, ao morrer, fez menção da saída dos filhos de Israel, e deu ordem acerca de seus ossos.
23 Va e Moses kteit va knan ngint kor mnam min mang E Nut he kmokpom kar kat, ko knan tkol va ngint lo gorang a pos to mkor o Isip nga taven, endo kmim o gunsvel tgus e. Ngint her kle gia tuvgom e Moses kam ngae kais mo kenho ruk korlotge. Ngint tuvgom tok, ekam ko ngat vokom e Moses te, en tlo vle enang o vrong gunsvel akuruk e. Tho mi kut vle yok gi.
23 Pela fé Moisés, quando nasceu, foi escondido três meses por seus pais, porque viram que era um menino formoso; e não temeram o mandamento do rei.
24 Va e Moses ta laut to kor mnam en mang E Nut he kmokpom kar kat ko tlua svil o mia kam mon en te, o Isip nga taven ka kvek khal e.
24 Pela fé Moisés, sendo já crescido, recusou ser chamado filho da filha de Faraó,
25 Nove, ta kle va mur el en mruo ma kernonhommok kam kaum kar E Nut karo mia mruo, he nang o Isip kam kol a regesal mang en, enang ngar tok kat. Ii, tmur el en mruo ma kernonhommok kar mar tok, nang lua svil kam kaum kar o Isip nga taven mar, en kam lua sirei kam rum karo svil mang o kerkeknen ruk ngam lua vle lhok e.
25 escolhendo antes ser afligido com o povo de Deus, do que por um período desfrutar do gozo do pecado.
26 Ii, e Moses tmur pat kun mnam en mruo te, tho mi kut ya hak kam kaum kar a valngan to Endo E Nut Thim Orom Ka Msasaen nak pal mnam, he nang o mia kam ngam a leep kuon mang en tok, nang tlo vua ya en kam kaum kar o Isip he ktuur mnam o Isip ngaro gol, nang kle khuo mang karo singni koknaik. Ii, tmur pat kun mnam en mruo tok, ekam ko ther el ka keik to nera kol koknaik yek oguo ktar ko pum kalo keik.
26 Considerando a desonra de Cristo como riqueza maior do que os tesouros do Egito; porque tinha em vista a recompensa do galardão.
27 Ii, tkor mnam en mang E Nut ka tnangal he lua gorang o Isip nga taven karo resik ngang ko tngae ottek mnam a mhe to e Isip. Tottek he kmatnge vgum o vnek ruk ko ma kalputmok ekam ko tkael o tnangal ruk mkor E Nut to o mia ngat lo is kam vokom oguo ktar ko pum kalo keik he kvokom mar te, ngta vle malhagenmok mang ngar vop.
27 Pela fé deixou o Egito, não temendo a ira do rei; porque perseverou como que vendo aquele que está invisível.
28 Va e Moses tkor mnam en mang E Nut he kmokpom kar kat ko thera pakvom kmem a pnes to o Yuda ngma mon te, A Engyel Tvarpaam O Yuda Ngaro Molpou. Ii, tkor mnam en mang E Nut tok, he kvorang a sipsip karo gidiel kuo mang o ngtek ruk ko vo gudor ruk mkor o Yuda ngaro rektor kmikkiem E Nut karo rhek ruk endruk kam tokim a koot to nam kaim o mia kngam mar o yoror, kam lo kaim o Yuda ngaro molpou.
28 Pela fé ele celebrou a páscoa e a aspersão do sangue, a fim de que o destruidor dos primogênitos não lhes tocasse.
29 Va o Yuda ngat kor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar tok kat ko ngta nvar a tonglou to ngma mon te, A Tonglou To A Svel gi enangthe ngat kenker a ngaelaut. Vanangko o Isip ngat re kam nvar enang tok kat, va a mou tvuvvuom mar ngatngae.
29 Pela fé passaram o mar Vermelho como por terra seca; e os egípcios que o mesmo fizeram, afogaram-se.
30 Va e Yosua mar ngat kor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar kat ko ngat kairkakleim a rengmat to e Yeriko mo kolkhek ruk aktiek hori orom alomin he a rengmat to endo ka hennek tgi mrua rpuo.
30 Pela fé, os muros de Jericó caíram, após serem rodeados durante sete dias.
31 Va a vlom to e Rehap, endo nam mur kaenen ka vok ngang lurokol ta ngatkal mang alo Yuda ruk ngint vaik kun ma mmek mnam lYeriko, min kam smia keketar mar. He ekam tok, tlo yor kar endruk ngata kerngnek vgum E Nut her vgum ko tkor mnam en mang E Nut he kmokpom kar tok kat arhe.
31 Pela fé a prostituta Raabe não pereceu com os incrédulos, porque havia acolhido em paz os espias.
32 Va o mia ngarlavurgem vop ko kais kam rere mang ngar ko ngat kor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar tok kat, vanangko nong a ngaekam ngang dok kam keknen ngang nguk mang ngar ruk e Gidion, e Barak, e Samson, e Yepta, e Devit, e Samuel va o propet kat e.
32 E que mais direi? Porque não haveria tempo para falar de Gideão, e de Baraque, e de Sansão, e de Jefté, e de Davi, e de Samuel e dos profetas:
33 Ko endri kar nglenar akuruk kat ngat kor mar mnam mar mang E Nut he kmokpom kar. Ko akuruk ngat kaus kar o vrong rhek kir kim ngaro serppak. Ii, akuruk ngat kir kim mar to le kya mang ngar kam smia nho mang ngar. Ii, her endruk ngat mi kol a mmie ka mhe to E Nut tel karo tnangal ngang ngarores mang arhe. Va akuruk ngat kaus kar o ngaemslang ruk ngat vua serppak kat, endruk ngma monrik te, o laion he kir kim mar kat.
33 Os quais pela fé subjugaram reinos, praticaram a justiça, obtiveram promessas, fecharam as bocas dos leões,
34 Va akuruk, o mia ngat ngam mar kuo kia paei he a paei tvurvur klik, vanangko tlo em mar. Va akuruk, o mia ngat re kam krong ngar orom o mus, vanangko E Nut tmur hong ngar pum a kernonhommok to endo. Akuruk E Nut thortgem mar, ko tesgun ngam lo vua serppak, vanang koknaik E Nut tenserpagam mar kam vle lserppak kam kle kngae kaus lserppak hak kar ngaro imuo ruk o vrong rhek he kir kim mar kam pet mar petgim a mhe to ngat kaus mang.
34 apagaram a violência do fogo, escaparam do fio da espada, foram feitos fortes na fraqueza, foram valentes em batalha, puseram em fuga os exércitos dos estranhos.
35 Va lraip ruk ngles ngat yor, ngata kta lol mar ko mkor o propet, he o propet ngat hover ngles petgim ngaro nnak kam kat kaekon mar ngang ngaortek.
35 As mulheres receberam os seus mortos trazidos novamente à vida; e outros foram torturados, não aceitando o seu livramento, para que pudessem alcançar uma melhor ressurreição.
36 Ii, va o mia akuruk ko ngat kor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar, nglenar ngma kaerer ngaro lpetuk ngang ngar kam kenhor mang ngar va kirmekon a khap mnam mar. Vanang akuruk ko ngat kor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar, o mia ngta kleng ngaro singni orom o sen he kaenpasiker mar kun mnam a hengor kam vle ko tok kngae kngae kat.
36 E outros foram testados com escárnios e açoites cruéis, de fato, e além de cadeias e prisões.
37 Va akuruk ko ngat kor mnam mar mang E Nut he kmokpom kar, o mia ngat lalaem akuruk orom o krek kngam mar o yoror. Va ngata pokim akuruk ngaro pkor kngam mar nglomin va ngta krong akuruk orom o mus kngam mar o yoror kat. Va akuruk ngma tu kim o tgoluk tgus mo mmie mekam mekam. Va o mia ngama koskalil orom akuruk kam kol a regesal mang ngar kat. Ii, her endri arhe akuruk ngam kaegenkar o sipsip va o got ngaro ir he kngongae orom mar,
37 Eles foram apedrejados, serrados ao meio, tentados, mortos ao fio da espada; vaguearam sem destino vestidos em peles de ovelhas e de cabras, sendo destituídos, afligidos e atormentados,
38 ko ngam gi vrong punpa ngpang ngar ko ma gi kalputmok, va ko kio vlik, va ko mnam o nhotor va ko mnam o krek ngaro ngnorok kat. Ii, o mia ruk mo mmie, endruk ngat lo kor mnam mar mang E Nut he lua mokpom kar ngam si vle kar E Nut karo mia ri enang tok, vanangko o mia ruk mo mmie ngat lo eveep iser E Nut karo mia mruo hak.
38 (dos quais o mundo não era digno), eles peregrinaram errantes pelos desertos, e montes, e pelas covas e cavernas da terra.
39 Ii, E Nut karo mia ruk endruk tgus ngat kor mnam mar mang E Nut va E Nut tsi hover ngaro mnok ekam tok, vanangko nong tang mnam mar hak tmi vokom o tnangal ruk E Nut telik ngang ngar ge.
39 E todos estes, tendo obtido um bom testemunho através da fé, não receberam a promessa,
40 Nove, ko E Nut ta ktar her el ka papat to kam mi kut el ka mokpom to a gunngar kun pgegom En kar mor ri tete, endo ta ya kir kim ka mokpom to tel tennik. Ko tmi kut el ka papat tok, kam tarkanang ka ngaeha to orom mar ruk tennik orom mor ruk tete, he nang mor tgus kam kaum ka vle la mmok ko pum kalo keik her vgum a mokpom to E Nut tmi kut el kun pgegom En kar mor tete.
40 tendo Deus preparado alguma coisa melhor para nós, para que eles sem nós não fossem ser aperfeiçoados.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.