Atos 20

Gu ñio'ki'ñ gu Dios na bhaan tu a'ga guch xoi'kam (STPNT) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Baꞌ nat paiꞌ dhuuk ampɨx ji chu juu nam tɨi pup miꞌ xix bhaakut gu jaꞌtkam, ba ja bai gu Paablo guiꞌ nam tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ buiñor guch Xoiꞌkam. Xi ja guguuxdhak baꞌ, xi ja ñioꞌkdhak ba jii bhammɨ dɨr jaꞌk na paiꞌ bhaan bipioꞌ gu Masedoonia dɨbɨɨr.
1 Depois que cessou o alvoroço, Paulo chamou a si os discípulos e, abraçando-os, saiu para a Macedônia.
2 Baꞌ bɨɨx kap ai na jɨꞌk kap bhaan bipioꞌ gu Masedoonia dɨbɨɨr, ja guguuxdhidhaꞌ soiꞌ ja tɨtdaidhat guiꞌ nam tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ buiñor guch Xoiꞌkam. Gatuuk baꞌ bhaiꞌ dhɨr mu jaꞌk jup bhɨi na paiꞌr Greesia.
2 E, havendo andado por aquelas terras e exortando-os com muitas palavras, veio à Grécia.
3 Baik masaaꞌn baꞌ mu jaꞌk jup juruuñ, miꞌ dhɨr baꞌp bar jimdam kat bhammɨ dɨr jaꞌk na paiꞌ bhaan bipioꞌ gu Siiria dɨbɨɨr. Alhiꞌch pɨx ba aagɨt na moo bhaiꞌ ba tɨsdiaꞌ gɨt bhaan gu gɇꞌ kanuub, guꞌ ji nat guꞌ puiꞌp ba tɨ kai nam oꞌbhagiꞌñ gu Israel kam jaꞌtkam gu bhammɨ dɨr kam. Baꞌ puiꞌ jaꞌk gɨɨsɨk gio puiꞌ gamaiꞌ bhɨi bɨɨx dɨbɨɨr taꞌm, gio bhaiꞌp buusnichuꞌ na paiꞌ bhaan bipioꞌ gu Masedoonia dɨbɨɨr.
3 Passando ali três meses e sendo-lhe pelos judeus postas ciladas, como tivesse de navegar para a Síria, determinou voltar pela Macedônia.
4 Baꞌ jaiꞌp ma oi mɨt guiꞌ nam tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ buiñor guch Xoiꞌkam, moo gu Soopatir gu Bereeya kam maraaꞌn gu Piiro, gio baꞌ gu Aristaarko ɨp, gio baꞌ moo gu Seguundo ɨp gu Tesaloonika kam, gio baꞌ gu Gaayo ɨp gu Derbe kam, gio baꞌ moo gu Timoteo ɨp. Gio baꞌ moo gu Tiikiko ɨp, gio baꞌ moo gu Troopimo ɨp, baꞌ dhi gook jir bhammɨ dɨr jaꞌk kam am na paiꞌ bhaan bipioꞌ gu Aasia dɨbɨɨr.
4 E acompanhou-o, até à Ásia, Sópatro, de Bereia, e, dos de Tessalônica, Aristarco e Segundo, e Gaio, de Derbe, e Timóteo, e, dos da Ásia, Tíquico e Trófimo.
5 Baꞌ bɨɨx dhiꞌ jɨꞌ dhich jaaduñ bɨɨpɨꞌ gamaiꞌ xi jii mɨt, bhammɨ dɨr jam baꞌ bach ñɨɨra na paiꞌr Troas.
5 Estes, indo adiante, nos esperaram em Trôade.
6 Baꞌ aach gatuuk nat paiꞌ dhuuk xi buus gu piasta janoꞌ na paiꞌ dhuuk jum kuaꞌdaꞌ gu paan gakdhiꞌñchix kam na cham bɨnkaꞌ guiꞌ na kɨꞌn jappukar, miꞌ dhɨr gamaiꞌp ji jii chich na paiꞌr Piliipos bhaan gu gɇꞌ kanuub. Bhammɨ dɨr jachich baꞌ ba ai jix chamaam tanoolh kɨꞌn nam paiꞌ oipo gu jaiꞌ na mɨt bɨɨpɨꞌ mu jii. Bhaiꞌ chich baꞌ juruuñ xijum gook tanoolh.
6 E, depois dos dias dos pães asmos, navegamos de Filipos e, em cinco dias, fomos ter com eles a Trôade, onde estivemos sete dias.
7 Baꞌ nat kiaꞌpɨx muiꞌ ba jim bhɨi gu simaan, maap bach jumaap jachich nach ba tu jugiaꞌ gu paan taꞌtak xich jaixdhai, baꞌ bhaiꞌ ji chu ja aꞌgi gu Paablo guiꞌ nam tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ buiñor guch Xoiꞌkam. Baꞌ na guꞌ buimgidhak bar jimdam kaꞌ, muiꞌ pu xi chu ja aꞌgiꞌñchuꞌ ɨraab tukaaꞌ juugɨt.
7 No primeiro dia da semana, ajuntando-se os discípulos para partir o pão, Paulo, que havia de partir no dia seguinte, falava com eles; e alargou a prática até à meia-noite.
8 Baꞌ miꞌ baꞌk chɨr nach paiꞌp tuꞌiiꞌ, jir tɇꞌkob, gio na muiꞌ mɨmɨichdhix guiꞌ na kɨꞌn jix chu maax.
8 Havia muitas luzes no cenáculo onde estavam juntos.
9 Baꞌ moo maaꞌn bha jaꞌp jup daa gu biapmaꞌ na paiꞌ dhɨr mu jaꞌp jix chu maax miꞌ dhɨr baꞌk chɨr, Eutiko tɨɨgim. Baꞌ bhaiꞌ puiꞌ ma koi na jax ka daa, na guꞌ pɨx cham jum tɨɨmuim na tu aꞌga gu Paablo. Baꞌ jaꞌxpɨx bhaiꞌ dhɨr ma ji gɨi, mɨjɨmmɨ ji dhuu bɨptaꞌn. Baꞌ na mɨt tɨɨtmigɨk tɨi xi bamiiꞌ, attiiro muukix, pu cham jɨꞌx joiñ.
9 E, estando um certo jovem, por nome Êutico, assentado numa janela, caiu do terceiro andar, tomado de um sono profundo que lhe sobreveio durante o extenso discurso de Paulo; e foi levantado morto.
10 Baꞌ gu Paablo tɨmnɨk daam dɨr xi boꞌɨɨk miꞌ xi koom gu biapmaꞌ, jup ja tɨtda baꞌ guiꞌ nam tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ buiñor guch Xoiꞌkam:
10 Paulo, porém, descendo, inclinou-se sobre ele e, abraçando-o, disse: Não vos perturbeis, que a sua alma nele está.
11 Miꞌ dhɨr baꞌ gio muiꞌp ji chɨs gu Paablo bhammɨ jaꞌk daam dɨr, gio aach bɨɨx. Miꞌ dhɨr baꞌ dai nat taꞌtak bach jaix gu paan, ma tu juu chich dho guꞌ. Gatuuk baꞌ gio bhaiꞌp ji chu aꞌga bɨɨx chukaaꞌ, naiꞌ pu ji xiaꞌ. Miꞌ dhɨr baꞌ dai nat ba jii.
11 E, subindo, e partindo o pão, e comendo, ainda lhes falou largamente até à alvorada; e, assim, partiu.
12 Gio gu biapmaꞌ jix kɨɨꞌ miꞌ dhɨr jup ba baidhak jamɨt. Baꞌ giilhim joidham jix bhaiꞌm taat am na mɨt puiꞌ jɨꞌ tɨɨ nat cham muu gu biapmaꞌ, sia kut tɇꞌkob dɨr ji gɨi.
12 E levaram vivo o jovem, e ficaram não pouco consolados.
13 Baꞌ aach bɨɨpɨꞌ gamaiꞌ xi jii bhaan gu gɇꞌ kanuub, mɨjɨ dɨr jaꞌp bɨɨx gakoolh jachich bhɨi bɨɨx suudaiꞌ dhaam. Bhammɨ dɨr jachich baꞌ ba ai na paiꞌ jumaip jir gɇꞌ kiicham kaꞌ juꞌñdharan gu gɇꞌ suudaiꞌ na puiꞌ tɨ tɨɨꞌ Aaso. Dai gu Paablo baꞌ cham jich oi, na guꞌ puiꞌx aaꞌ na sɨlh bhɨɨyaꞌ bɨɨx dɨbɨɨr taꞌm.
13 Nós, porém, subindo ao navio, navegamos até Assôs, onde devíamos receber a Paulo, porque assim o ordenara, indo ele por terra.
14 Baꞌ na chich paiꞌ dhuuk maap bach ñaanam miꞌ na paiꞌr Aaso, miꞌ dhɨr maap ba jii chich, dai na chich jax bha tɨɨtɨs bhaan gu gɇꞌ kanuub, gamaiꞌ pu bhɨi chich bɨɨx suudaiꞌ dhaam. Bhammɨ dɨr jachich baꞌ ba ai na paiꞌ ɨlhiꞌch jir dɨbɨɨr na puiꞌ tɨ tɨɨꞌ Mitileene.
14 E, logo que se ajuntou conosco em Assôs, o recebemos e fomos a Mitilene.
15 Miꞌ dhɨr baꞌ gio gamaiꞌp ji jii chich gu bɨɨx suudaiꞌ dhaam bhaan gu gɇꞌ kanuub. Na bar buimgidhak nammɨ chich ba bubua amuub miꞌ dhɨr jaꞌp na paiꞌ puiꞌ tɨ tɨɨꞌ Kiiyo. Gu jumai buimgidhak baꞌ nammɨp ba ai chich na paiꞌ jumai ɨlhiꞌch jup jir dɨbɨɨr na puiꞌ tɨ tɨɨꞌ Saamos. Miꞌ dhɨr baꞌ na chich gio gamaiꞌp ji jii, bhammɨ dɨr jaꞌk jup ba ai chich na paiꞌ puiꞌ tɨ tɨɨꞌ Mileeto.
15 E, navegando dali, chegamos no dia seguinte defronte de Quios, no outro, aportamos a Samos e, ficando em Trogílio, chegamos no dia seguinte a Mileto.
16 Baꞌ dhiꞌ puꞌñi jaꞌk jich dhuu chich, na guꞌ cham aaꞌ na mɨk bha jaꞌp oilhidhaꞌ gu Paablo na paiꞌ bhaan bipioꞌ gu Aasia dɨbɨɨr. Puiꞌ baꞌ cham xi paxiarmɨrak mu Eepeso ja bui guiꞌ nam tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ buiñor guch Xoiꞌkam, na guꞌ jootom jix aimtuꞌ bhammɨ Jerusaleen, na guꞌ bhammɨ jaꞌk jix buusaidham gu piasta bhaan Pentekostees taꞌm.
16 Porque já Paulo tinha determinado passar adiante de Éfeso, para não gastar tempo na Ásia. Apressava-se, pois, para estar, se lhe fosse possível, em Jerusalém no dia de Pentecostes.
17 Baꞌ nach pui bhammɨ dɨr ka oipo Mileeto, ba tu ja joochxi gu Paablo guiꞌ nam ja guguuxiꞌñdhaꞌ guiꞌ nam tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ buiñor guch Xoiꞌkam gu Eepeso kam.
17 De Mileto, mandou a Éfeso chamar os anciãos da igreja.
18 Baꞌ na mɨt paiꞌ dhuuk miꞌ ba ai, bhaiꞌ ji chu ja aꞌgi, jup ja tɨtda:
18 E, logo que chegaram junto dele, disse-lhes: Vós bem sabeis, desde o primeiro dia em que entrei na Ásia, como em todo esse tempo me portei no meio de vós,
19 nañ gammɨjɨ tu jam aꞌgiꞌñdhaꞌ bo bhaankam gu Dios soiꞌñ ɨlhdhat bɨɨx jiñ jur kɨꞌn, gam nañ xi suakɨt na mɨt guꞌ giilhim bhaiꞌ ji bhaak jiñ bui gu Israel kam jaꞌtkam, nam tɨi ɨlhdhat nam puñ dhoodaꞌ gɨt nam jax tɨi ɨlhdhat.
19 servindo ao Senhor com toda a humildade e com muitas lágrimas e tentações que, pelas ciladas dos judeus, me sobrevieram;
20 Ku guꞌ cham tuꞌ ji na ñich moo dhiꞌ kɨꞌn cham jup ka tu jam aꞌgidham, guꞌ jaꞌpji nañ muiꞌ xi chu jam aꞌgiꞌñchuꞌ ji mi jaꞌp maaxik ja kaixdhat gu jaꞌtkam, gio mu jaꞌp jam kiikiaꞌam ba puiꞌ ɨp, gu puiꞌ na pim jax jaꞌk jum guguuxdhai miꞌ puiꞌ jiimdaꞌ na baꞌx bhaiꞌ tu jam jimdaꞌ gammɨjɨ.
20 como nada, que útil seja, deixei de vos anunciar e ensinar publicamente e pelas casas,
21 Puiꞌ na jax gu Israel kam jaꞌtkam, sia guiꞌ nam cham jir Israel kam jañ puiꞌ ja tɨtdadaꞌ nam miꞌ puiꞌ ba jimiaꞌ na jax jix aaꞌ gu Dios, gio nam ba tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ buiñor guch Xoiꞌkam guiꞌ nar Gɇꞌkam na Jesuus tɨɨꞌ.
21 testificando, tanto aos judeus como aos gregos, a conversão a Deus e a fé em nosso Senhor Jesus Cristo.
22 Baꞌ gu xib, Jerusaleen jaꞌk bhɨichuꞌ iñ, na guꞌ puiꞌ jaꞌk jiñ jurtuꞌn gux Dhuuduꞌ kam jix Uañ Iiꞌmdaꞌ. Dai ji nañ guꞌ cham maat na tuꞌñ dhuñiaꞌ bhammɨ,
22 E, agora, eis que, ligado eu pelo espírito, vou para Jerusalém, não sabendo o que lá me há de acontecer,
23 na guꞌ nañ jɨꞌk kap oilhidhaꞌ gu gɇꞌgɇr kikcham, puiꞌ jaꞌk jiñ jurtudidhaꞌ gux Dhuuduꞌ kam jix Uañ Iiꞌmdaꞌ na sap kam aajim nam paiꞌ dhuuk jiñ dhaagɨi kañ kuupaꞌ gio nam bɨɨx aixim jiñ chulhiiñchudaꞌ.
23 senão o que o Espírito Santo, de cidade em cidade, me revela, dizendo que me esperam prisões e tribulações.
24 Ku guꞌ dhiꞌ cham jax bua ji sia mɨt puñ dhooda, guꞌ aañ nañ jix aaꞌ ji nañ jix bhaiꞌñ chaatɨt miꞌ puiꞌ duiñchuꞌndaꞌ nañ jɨꞌx juugɨt duakaꞌ gu puiꞌ nat jax jaꞌk kaiꞌñkam jiñ aꞌm tɨ tɨɨ guch Xoiꞌkam, nañ puꞌñi naiꞌ tu aꞌgidhaꞌ gux bhaiꞌm kaiꞌchdham ñioꞌkiꞌñ gu Dios na jax joidham jix chu joiꞌgɨꞌn.
24 Mas em nada tenho a minha vida por preciosa, contanto que cumpra com alegria a minha carreira e o ministério que recebi do Senhor Jesus, para dar testemunho do evangelho da graça de Deus.
25 ’Baꞌ pu xib dɨr bax maat iñ na cham jaroiꞌ maadɨt kañ chɨgiaꞌ aapiꞌm na ñich jɨꞌk ba tu jam aꞌgi gux bhaiꞌm kaiꞌchdham ñiꞌook na bhaan tu aꞌga na jax jaꞌk jir gɇꞌkam gu Dios.
25 E, agora, na verdade, sei que todos vós, por quem passei pregando o Reino de Deus, não vereis mais o meu rosto.
26 Baꞌ aañ cham tuꞌ kar jiñ kuiñcha kaꞌ sia kut jaroiꞌ cham miꞌ puiꞌ jii na jax jix aaꞌ gu Dios,
26 Portanto, no dia de hoje, vos protesto que estou limpo do sangue de todos;
27 na ñich guꞌ aañ bɨɨx puiꞌ ba tu jam aꞌgi na jax jaꞌk jix aaꞌ na pim tuiꞌñgɨt miꞌ puiꞌ jiimdaꞌ, ni jɨꞌx kuñ cham iam xix ɨxchu.
27 porque nunca deixei de vos anunciar todo o conselho de Deus.
28 Baꞌ xib dɨr jaꞌp jaꞌk jam aꞌm jum aaꞌ na pim miꞌ puiꞌ xi jiimdat nañ jax ba tu jam aꞌgiꞌñ na pim jix bhaiꞌ xi ja guguuxdhat guiꞌ nam puiꞌp tɨ jɨɨgiꞌñ buiñor guch Xoiꞌkam, nat guꞌ pu kaiꞌñkam jam aꞌm bam tajaa jia gux Dhuuduꞌ kam jix Uañ Iiꞌmdaꞌ. Baꞌ jaꞌp ji buusandaꞌ pim na jax gu bipiaꞌdam, na pim guꞌ ja guguuxiꞌñdhaꞌ guiꞌ na pim maap tu daan buiñor gu Dios nam baꞌ cham maakam pɨx ba jujurtɨkaꞌ, nat guꞌ ba ja sabaꞌlh gu ɨꞌraꞌn kɨꞌn guch Xoiꞌkam nat jum jaax.
28 Olhai, pois, por vós e por todo o rebanho sobre que o Espírito Santo vos constituiu bispos, para apascentardes a igreja de Deus, que ele resgatou com seu próprio sangue.
29 Baꞌ aañ pu ba jam aagiꞌñ nam gatuuk ka jaiꞌchdhɨlhiaꞌ guiꞌ nam jaꞌp ji bubuakiaꞌ na jax gu sɨsɨɨꞌ gux bhaaꞌmnagɨm nam jix ja jɨꞌdɨlhkadam kaꞌ guiꞌ nam tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ buiñor guch Xoiꞌkam.
29 Porque eu sei isto: que, depois da minha partida, entrarão no meio de vós lobos cruéis, que não perdoarão o rebanho.
30 Sia dho aapiꞌm na pim jɨꞌk tɨ jɨɨgiꞌñ buiñor guch Xoiꞌkam jam bui dhɨr jaiꞌchdhɨlhiaꞌ am guiꞌ nam bhaiꞌ ji ja iatgidhaꞌ gu jaiꞌ nam puiꞌp tɨ jɨɨgiꞌñdhaꞌ, nam jax dhuix aaꞌndaꞌ pɨx nam jɨꞌk jup xi ja kaichgɨdaꞌ.
30 E que, dentre vós mesmos, se levantarão homens que falarão coisas perversas, para atraírem os discípulos após si.
31 Moo pim siamri xi chɨꞌñchukat na ñich jax jaꞌk jam aaꞌñdhak bɨɨx jɨꞌmaꞌn janoꞌ na ñich paiꞌ dhuuk baik oidhaꞌ jam bui juruuñdhak nañ tu jam aꞌgidhimɨk nabap tanoolh gio nabap tukaaꞌ, siañ jax xi suakɨt.
31 Portanto, vigiai, lembrando-vos de que, durante três anos, não cessei, noite e dia, de admoestar, com lágrimas, a cada um de vós.
32 ’Baꞌ gu Dios pɨx jam aꞌm tɨ nɨiꞌñdhaꞌñ jaaduñ na pim moo miꞌ puiꞌ xi jiimdat na jax jum kaiꞌch gux bhaiꞌm kaiꞌchdham ñiꞌook na bhaan tu aꞌga na jax jaꞌk joidham jix chu joiꞌgɨꞌn. Na guꞌ guiꞌx aiꞌchuꞌn jia na pu tu duñiaꞌ na muiꞌ xi jam kaapakadaꞌ gu jam iꞌiiꞌmdaꞌ bhaan na pim baꞌ gammɨjɨ miꞌ puiꞌ jiimdaꞌ na jax jix aaꞌ, na baꞌ puiꞌp jam makiaꞌ guiꞌ nat tuꞌ ba ja iimchuda guiꞌ nat jɨꞌk ja aꞌm ba tɨ tɨɨ.
32 Agora, pois, irmãos, encomendo-vos a Deus e à palavra da sua graça; a ele, que é poderoso para vos edificar e dar herança entre todos os santificados.
33 Baꞌ jaꞌpniñ jaꞌk jup xi jam tɨɨdam jiñ jaaduñ na ñich cham jaroiꞌ taanɨk gu tuꞌ nañ aꞌm jum aaꞌ, nich chuꞌ tuumiñ ni gu jajannulh nañ ja tɨꞌyaꞌ.
33 De ninguém cobicei a prata, nem o ouro, nem a veste.
34 Guꞌ jaꞌpji na ñich dɨɨlh jiñ ñoonob kɨꞌn tu juanak tu sabaꞌlh gu tuꞌ nañ aꞌm jum aagaidhaꞌ, na pim jax bax maat, sia guiꞌ nam jɨꞌk jiñ bɨɨm jiimdaꞌ ba puiꞌ ɨp.
34 Vós mesmos sabeis que, para o que me era necessário, a mim e aos que estão comigo, estas mãos me serviram.
35 Gio aapiꞌm jañ bɨɨx puiꞌp tu jam aꞌgiꞌñdhaꞌ na pim puꞌñi tu juandaꞌ gio na pim siamri xi ja maakidhat guiꞌ nam cham biaꞌkaꞌ nam tuꞌ kɨꞌn tu sabaꞌdaꞌ, puiꞌ pim xim aagɨt nat pɨn jax tɨꞌɨɨk gu Gɇꞌkam jich Xoiꞌkam na saak jix ioꞌm jix abhaaruix noꞌñ puꞌñi tuꞌ nañ pɨx ja maakim gu jaꞌtkam, cham puiꞌ na jax noꞌm jaꞌkbuiꞌ kat tuñ maak.
35 Tenho-vos mostrado em tudo que, trabalhando assim, é necessário auxiliar os enfermos e recordar as palavras do Senhor Jesus, que disse: Mais bem-aventurada coisa é dar do que receber.
36 Baꞌ daipuꞌ nat puꞌñi xi ja tɨɨdak gu Paablo, mi jaꞌp oꞌlhiaꞌn kɨꞌn xi kɨkbok ma tu daanɨ ja bɨɨm guiꞌ nam jɨꞌk miꞌ puꞌñi tu ja aꞌgiꞌñ.
36 E, havendo dito isto, pôs-se de joelhos e orou com todos eles.
37 Miꞌ dhɨr baꞌ bɨɨx muiꞌ ji ai mɨt gu Paablo xi suañidhat gio na mɨt xi koomkɨk,
37 E levantou-se um grande pranto entre todos e, lançando-se ao pescoço de Paulo, o beijavam,
38 na mɨt guꞌx buam jim ɨlh na puiꞌ ja tɨtda nam cham paiꞌ ka tɨgiaꞌ. Miꞌ dhɨr baꞌ na chich paiꞌ dhuuk ba jii, jaiꞌ bɨɨx dappaam jup mach oi mɨt mummɨ juugɨt nam paiꞌ guꞌngukdaꞌ gu gɇꞌgɇr kaknub.
38 entristecendo-se muito, principalmente pela palavra que dissera, que não veriam mais o seu rosto. E acompanharam-no até ao navio.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.