Mateus 26

Salt-Yui New Testament (SLL_TBL) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ena Yisas ha i di te wai sirere, grang wine ongwo hobi yu ditongwi,
1 — ausente —
2 “Hamen haung sutani wai sinangure homa God Isrel arihobi wang homini para weni si gonamba, han uning si tomua dire, homena si gal nere, God wai pir tere erin monaminia. Monaminga gin iwe, Ari Wang Weni na molgere, ari hobi na aule ire pire er pera bani na sinamua,” dungwi.
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 Ena dungwo habang i, God bling mining oo singaba tau ire, yol Isrel ari singaba tau ire dire, pi nambawan Kaiapas oo kepangwo ala mongwi.
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 Molere Yisas kul si haning sire, sigolala dire, nomani sire ha hongwi.
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 Ha hole yu dungwi, “Ayo, ari erin mongwo habang iwe, nan tal yu onaminga kura panamia, aidole emgi yu onaminua,” dungwi.
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 Ena Yisas ere Betani malgi pirere, Yal Saimon hakubi dongwo homa awai ol tongwo yal iwe, oo kepangwo ala mongwi.
6 — ausente —
7 Mongure agr ta ala ungwi. Airing iwe, wel santa kunu wai ungwo, tobo bir weni bongwo ta i ungwi. Ire ure wel i garu dire Yisas homena ne mongure breng bani bil tongwi.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Bil tongure grang wine ongwo hobi yong ki ere yu ditongwi, “Wel i talongwo gogo bil tome?
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 Tobo bir bomiraya, ari tau tere moni inaminga irai talhan a nekungwo hobi ebir si tenaminga irawe.”
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Dimba, Yisas ha i haya pir po sire yu ditongwi, “Al i nin haang pangwo meri omia, hobang si tekio.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 Ongwiwe, tal wai weni ol na tongwo i hankino? Yal bina hobi iwe, ni yalhobi kina mol pai oli pirere emgi talhan tau aki di te monanga bani monania. Te na iwe, ni yalhobi kina gobari moli uminga irai para wai simia, emgi hon talta aki di na tenan mo? Ta tekinanga pamia.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 Omaga al i wel gauna bani bil na tongwiwe, golere ari yulagi engwo bani nalga ipire ol na tomua.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 Ena God tal ol na tongwo ha maing i ganba ganba i para pi kunu benangure, al i tal ol na tongwiwe, ere yu di tibi olangure ari para nomani si pinamia. Na ha pangwo meri di ni teiwa,” dungwi.
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
14 Ena Yisas grang wine ongwo ana holo holo kebena sutani yalhobi mongwo sina i yal ta haang Iskeriot ganba hong Yudas iwe, Yuda ha maing oo singaba hobi mongwo bani pire, Yisas bai tal si terala dire, yu ditongwi.
14 — ausente —
15 “Na Yisas bai tal siralga, ni yalhobi hulu moni talmere na tenane?” Sirin bol tongure, yalhobi moni miling tri pela ten kina ebir si tongwo ingwi.
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 Irere Yudas Yisas bai tal sirala dire kwi hane mongwi.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 Ena homena breti u bir hongwo nere mongwo habang iwe, erin bir weni ta u tibi ongwi. Ongure grang wine ongwo hobi Yisas yu sirin bol tongwi, “Na yalhobi pirere homena makena a kun ol e ni tenamne?”
17 — ausente —
18 Dungure Yisas yu ditongwi, “Yerusalem pire yal ta monangwo hanania. Hanangiwe, yu dito, “Tisa yu dimia piro. Na golalga habang mala umia ni oo ala gamina hobi kina homena nenaminia weran ta i tibi ol na to.”
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 Dungure gamahobi pire oo hong yal i, i tibi ole hanere ha dungwo meri ditere akun ol mongwi.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 Ena hamen girungure Yisas grang wine ongwo ana holo holo kebena sutani kina ereho ami di mole homena ne mongwi.
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 Ne mongure Yisas yu ditongwi, “Nan yalhobi mominga sina i yal ta na bai tal sinania. Ha weni kara di ni teiwa.”
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 Dungure gamahobi miling gul sungure gumang bani nin han iriala olere, yal tani tani aire, “Na yo? Na yo? A, i ta olkiralua.”
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 Ditongure Yisas yu dungwi, “Ni yalhobi monga sina i yal ta na bai tal sinania. Sinanga yal iwe, nan ereho ami di molere, homena pere bala tani ereho nir bole nobilua.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 Ha maing mining ganing bol engwo meri irawe, Ari Wang Weni na golalga pamia. Te na bai tal sinanga yal iwe, emgi gul bir weni ikiralua di pino? Inanua. Nimai ta ni kul ekinangworai, na bai tal sikinanba.”
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 Dungure yal Yudas Yisas yu ditongwi, “Tisao. Na han dino?” Dungure Yisas Yudas yu ditongwi, “Ni nin dinua,” dungwi.
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 Ena homena ne mongure Yisas breti ta irere, God homena na tenga wai piriwa dire, a du dire, yalhobi tere yu ditongwi, “Homena i na nan yulana ni teiya, ire no.”
26 — ausente —
27 Ditere, mulu hau wain nir ta irere, God hon ereyu ditere, yalhobi tongwi. “Ire no.
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 Nir iwe, na algi dimia. Na nan algi ari miki weni tal nigi dongwo ongwo God pring tongwo i wai sinangure, God bolo gumang puli ire u tani nama dire, tobo teiwa.
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 Na nir wain iwe, ni kina hon ta nekiralba, emgi nabe God kene ongwo bani pi molere, ni na kina hon nerabilua. Na ha weni di ni teiwa.”
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Ditongure ul geral ta di wai sirere, Yisas grang wine ongwo hobi kina ere Olibi hamen hul i ongwi.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 Ena pi mongure Yisas yu ditongwi, “Ha maing mining ta yu pamia. God kun sipi sipi kene ongwo yal i sigonangure, kun sipi sipi hobi te ususu namua.” ( Sek 13:7) Yu di emiraya, ni yalhobi iwe, na aidolere, te ususu nania.
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 Nanba, na golere hon airalga iwe, homa e ni tere pi Galili ganba molalua.”
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 Dungure Pita Yisas yu ditongwi, “A, yalhobi te namba, na ni ai dolekiralua.”
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 Dungure Yisas Pita yu ditongwi, “Pitao, kenba, ginangwo na hana gin sui tai dire di kul sinangere hoale emgi be dinamua.”
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 Dimba Pita yulang bole yu dungwi, “A, ni gonangi na para golalua. Ni hani ta di kul sikiralua.” Dungure gamahobi para Pita dungwo mere doling bole yu dungwi.
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 Ena Yisas grang wine ongwo hobi kina pi Getsemani u sina i ongwi. Pi pa dungure Yisas yalhobi yu ditongwi, “Ni yalhobi timi molo. Na ban ta pire nabe God ha wai ol terala oiwa.”
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 Direre Pita ire, Sebedi wang Yems Yon suri ire dire, aule ire ongwi. Pirere, Yisas yong sina ering bai tabile hoho mo ungure, nomani si gogo olungwi.
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 Olere yasu hobi yu ditongwi, “Na yona sina i erin bai tabile dimia, golalga mere piria, hon mole han molo.”
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 Direre obilga ulubu pire, ikwi bole, God yu ditongwi, “Nabe, ni aki di na terala di pinanga, aki di na to. Tenanga omaga gul piralga haung u tibi ta hunama, di piriwa. Piriba, na hana ta paikima.
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 Ni dinanga pinaminua.” Di te pisolere, ere yasu hobi mongwo bani pire hangure, ul pai mongwo hangwi. Hanere Yisas Pita yu ditongwi, “Ni yasu hobi ulgi sire ul pai mongi tal ome? Hon molo di ni tegarai molkino?
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 Seten ni kraun sire kera kul ni tenangwo manaa dinana dire yu onamia, ni ul paikirere, God tani pir tere, ha di tere tere molo. Nomani si pinga kulang pangwo yu olalua di pinba, te gaun oun dongwo timawe.”
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 Ditere, hon ere mena pirere, irang kina hawai homa ol tongwo meri hon ol tongwi, “Nabe hol su dikimia, gul piralga hol obil dimua dingiwe, para dinia. Ni dinga meri na wine olalua.”
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Di te pisolere, hon ure yasu hobi omeling oun dongure ul pai mongwo hangwi.
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 Hanere hon ere banta pire irang kina hawai homa ongwo meri hon ongwi.
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Ol pisolere ere gamahobo mongwo bani ure yu ditongwi, “Ni yalhobi ul pare erin mono? Hanega. Na si gonama digarai mala umia. Ari Wang Weni na irawe, na han holere ari ha maing pirkungwo hobi na tenangwo pamia, ni yalhobi airingere namna pano.
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 Na bai tal sinangwo yal omaga umia, hano,” dungwi.
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Ena di mongure Yisas grang wine ongwo yal ta Yudas u pa dungwi. Dungure ari miki weni kina ereho ungwi. Ungwo yal hobi iwe, di kuba para ire ungwi. Ungwo hobi, Yuda ha maing singaba ya, Yuda kene ongwo hobi nu si olungure, ungwi.
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 Ungure bai tal sinangwo yali homa yu ditongwi, “Ni yalhobi hangere, na homa pirere, yal ta guma mu diralga yali han honanga yal monamia, hole aule ire pio.”
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 Ena Yudas homa Yisas mongwo bani u pa dire “Tisao, moldinio,” ditere guma mu dungwi.
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 Dungure Yisas yu ditongwi, “Yahuno. Ni talta ol na terala dire unanga gintani ol na to.” Dungure arihobi para ure aling a i si molere, han hongwi.
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 Homba, Yisas grang wine ongwo ta di baina ire Yuda singaba honagi yal ta di simia, kraung bol bali sungwi.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 Sungure Yisas yu ditongwi, “A, yu olkire di aibing eyo. Te yalta di sinanga pring mong ni sinangwo gonanga pamia, pirikino?
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 Hamen Nabe gala diralga, ensel tabin ana holo holo kebena sutani bai nu si olangure gintani aki di na tenamia, pirkino?
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 Ensel hobi aki di na tenamba, ha maing mining ganing homa awa ha di engworai u tibi unamia, aki di na tekungure, tal han i u tibi ungwo, hangiwe,” dungwi.
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 Ditongwo gin iwe, Yisas inaa dire arihobi yu ditongwi, “Ni yalhobi na na han sirala dire, di kuba ire unia. Ungiwe, yal ta homena kuni nongwo han sirala dire un mo? Ya monga haung iwe, kinbe kinbe na kina ha maing oo ala ereho molere, ha di ni tega pinga irai, na han sikiniraya.
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 Yu oniraba, God hana togu yal homa awa ha di engworawe, omaga u tibi ungwo hanua,” dungwi. Dimiawe, grang wine ongwo hobi Yisas aidolere te ongwi.
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Ena yalhobi Yisas aule irere, Yuda ha maing oo singaba, yal Kaiapas ke pangwo malgi ongwi. Ongure ha maing Lo tisa ire, ha maing kene ongwo tau ire dire, haya u ku bol mongwi.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 Momia yal Pita Yisas ongwo mobing hol i doling bol ongwi. Pirere ulibi naa di mongwi. Mongure er kwi nu mongwo yal tau mena hol i ami di mongure, Pita omeling gaini han mongwi.
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 Ena Yuda ha maing oo singaba, te uku bongwo hobi, Yisas si gonama dire ha hol ongwi.
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 Omba, ha dungwo hobo kungwi. Kumia ari miki weni airere, hasu dire kera kul tongure, ha ta u kunu homa.
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 Hongure hon yal sutani aire yu ditongwi, “A, yali yu dimiraya, Yuda ha maing oo bir na tule olere, ari habang sui tai dire gintani hon keralua dungworawe.”
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 Dungure Yuda ha maing oo singaba nambawan sina aire molere, Yisas yu ditongwi, “Ha di mere si ni tongwo i ni mong di tere molkino?”.
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 Dimba, Yisas pir uning si ole sime mongwi. Mongure Yuda ha maing singaba yu ditongwi, “God maulung bani sirin bol ni teralia, ha ta pinanga meri di na to. Ni maa e tominga yal God irawe, wang Kraist ni mono?”
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 Dungure Yisas yu ditongwi. “Owo, para molga hanere dinia. Dinba, Ari Wang Weni na iwe, God na i aleng weni hol i olangure molalia.
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Moli pirere emgi kwahawa bolimbani mole uralga hananga pamua.” Dungure ha maing singaba i nigi de pirere, nin galsina ongwo aulu dire, yu ditongwi, “Eke. God gaung ha sungwo pingiwe. Yal ta hon aire sirin bol pirikinamia.
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 Yal i ha gogo dungwo timawe. Gonam mo, Golkinam mo? Ni arihobi nin pinanga mere mere do.” Dungure yalhobi grang para muru, “Yal i pring bir pai tomia, gonamue.”
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 Direre yal tau ebil si gumang bani bilere, kuba sire, didagi sungwi.
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 Sire yu ditongwi, “Kraist ye, ni God hana togu yal mon mo domo? Ni sungwo yali hang arawe?” dungwi.
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 Ena yu ol mongure Pita maini u sina i mongwi. Mongure ha maing oo kene ongwo yal boi honagi ama ta u pa dire, hanere, yu ditongwi, “Ni Galili hong yal Yisas gamahobo irai mongiwe.”
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Ditongure Pita ha di kirulu di mena olere, “Haniraba, dinga pir kun olekiwe,” dungwi.
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 Direre ere maini nala dire hona i ongwi. Ongure boi honagi ama ta Pita hanere, ari hobi yu ditongwi, “Yal ya, Nasaret hong yal, Yisas, gamahobo irai mongwo malawe.”
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 Dungure hon di kul sire yu ditongwi, “A, haniraba dinga pirkia, ha weni kara diiwa.”
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 Dungure emgi ari mala mongwo hobi Pita hon sirin bol tongwi, “Ni Galili ha howa tani pangwo timawe. Yisas gamahobo molkino?”
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 Dungure Pita God maulung bani di yulang bolere, “Na ha pangwo dikiralga God na sigonaamia, yali weni kara hankiwe.”
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 Dungure gintani hoale be dungwi. Dungure Pita Yisas ha homa ditongworai nomani si pirere, “Hoale be dikinangure, ni gin sui tai dire na hana di kul sinanua,” ditomiraya, nomani si pungwi. Pirere Pita maini pirere, min bile yare simile hai me mongwi.
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.