Mateus 10
Salt-Yui New Testament (SLL_TBL) vs NVT
1 Ena gin ta Yisas grang wine ongwo hobi ana holo holo kebena sutani gala di ku bolere, kwia nigi dongwo ya, nu nibil maing maing ongwo hobi, si doling i olama dire, yulang tongwi.
1 Jesus reuniu seus doze discípulos e lhes deu autoridade para expulsar espíritos impuros e curar todo tipo de enfermidade e doença.
2 Tongwo hobi haang yu pamia, ta Saimon, haang ta Pita momia, te ebering Endru momia, te Sebedi wang Yems te ebering Yon momia, te ta Pilip, ta Batolomeu, ta Tomas momia, te ta takisi ingwo yal Matyu na moliwa, te ta Alpias wang Yems momia, te ta Tadius momia, te ta miling olba sungwo yal Saimon momia, te ta Yisas bai tal sungwo yal Yudas momia. Yudas iwe, Keriot ganba hong yal momia.
2 Estes são os nomes dos doze apóstolos: primeiro, Simão, também chamado Pedro, depois André, irmão de Pedro, Tiago, filho de Zebedeu, João, irmão de Tiago,
3 — ausente —
3 Filipe, Bartolomeu, Tomé, Mateus, o cobrador de impostos, Tiago, filho de Alfeu, Tadeu,
4 — ausente —
4 Simão, o cananeu, Judas Iscariotes, que depois traiu Jesus.
5 Ena grang wine ongwo hobi Yisas nu si olere, yu ditongwi, “Ni yalhobi Isrel ganba obil warere, ari wiyol tau ganba te, Sameria ganba hoyo. Isrel arihobi iwe, kun sipi sipi mongwo meri momia, kene onangwo ari tamangure, wa du momia, po.
5 Jesus enviou os Doze com as seguintes instruções: “Não vão aos gentios nem aos samaritanos;
6 — ausente —
6 vão, antes, às ovelhas perdidas do povo de Israel.
7 Pirere God ol wai ol na tere kene ol na tenangwo haung mala umua, di to.
7 Vão e anunciem que o reino dos céus está próximo.
8 Nu nibil pangwo hobi awai ol terere, te gongwo hobi uling yu to. Nebona bir hakubi dongwo hobi i ole terere, te kwia nigi dongwo yong sina mongwo hobi si hobale ole to. Tenangiwe, na yulana ya moro ni tominia ni para ya moro awai ol tenana pio.
8 Curem os doentes, ressuscitem os mortos, purifiquem os leprosos e expulsem os demônios. Deem de graça, pois também de graça vocês receberam.
9 Moni gal gire ire wakio.
9 “Não levem no cinto moedas de ouro, prata ou mesmo de cobre.
10 Hol bangi wananga moni hong dire gal gire ire wakio. Te galsina sutani, te kebin to sutani ire wakio. Goliba a ire wakio. God honagi onanga bani iwe, galsina goliba ya, moni ya, kebin daing ni tenangwo inanga pamua.”
10 Não levem bolsa de viagem, nem outra muda de roupa, nem sandálias, nem cajado. Quem trabalha merece seu sustento.
11 “Ena oo ai bir migi bina holo holi pi pa dingere, ganba hong yal ta pana gal ni tenangwiwe, yali kina gobari molo.
11 “Sempre que entrarem em uma cidade ou povoado, procurem uma pessoa digna e fiquem em sua casa até partirem.
12 Ni oo ala ta nangiwe, yahuno, moldinio, dito.
12 Quando entrarem na casa, saúdem-na com a paz.
13 Oo hong yal pana gal ni tenangwo gala dire, hawai ol tenangiwe, ya pir monamua. Te oo hong yal gumang yaure ni han gogo danangwo, hawai ol tere onangiwe, ta nomani si pir molkinamua.
13 Se o lar se revelar digno, que sua paz permaneça nela; se não, retirem a bênção.
14 Te yal ta ni han gogo dal ni tenangwo, ni ere nala dinangi, ni ha ditekire, ere po.
14 Se alguma casa ou cidade se recusar a recebê-los ou a ouvir sua mensagem, sacudam a poeira dos pés ao sair.
15 Ena God ari para muru i ku bole, ha hol bir onangwo haung, Sodom Gomora ari hobi iwe, God ha hol obilga ol tenamba, han gogo dal ni tenangwo yal iwe, God ha hol nimaki nangwo ol tenamua.
15 Eu lhes digo a verdade: no dia do juízo, as cidades perversas de Sodoma e Gomorra serão tratadas com menos rigor que essa cidade.
16 “Ena piro. Kun sipi sipi mongwo meri monia. Mol i pirere awi biing mongwo sina i nanga ni si nenangwo pamia hankun ole molo. Molere onba mining bolo wangwo meri ware molo. Molere dua hau ta omeling haung gole amane mongwo meri molo.
16 “Ouçam, eu os envio como ovelhas no meio de lobos. Portanto, sejam espertos como serpentes e simples como pombas.
17 Mongere ari tau ni han hol i pirere, ha hol ol ni tenamua. Terere Yudari ha maing oo ala kuba ni sinamua.
17 Tenham cuidado, pois vocês serão entregues aos tribunais e chicoteados nas sinagogas.
18 Na hana pir monangiwe, yal bir hobi guman bani nigi de hanere, ha hol ol ni tenamua. Ol ni tenangwiwe ari hana yamoni mongwo tau ha hol ongwo hanama dire u ku bonangwo bani, ni aire na guna hana i di tibi ol tenanua.
18 Por minha causa serão julgados diante de governantes e reis, mas essa será a oportunidade de falar a meu respeito a eles e aos gentios.
19 Ol tenangiwe, talwa dirale di pinanba, Nabin hamen bani mongwo i, Kwiang bai nu sinangure, yon wu bilere, ha i gran bani enangwo dinanua.”
19 Quando forem presos, não se preocupem com o modo como responderão nem com o que dirão. Naquele momento, as palavras certas lhes serão concedidas,
20 — ausente —
20 pois não serão vocês que falarão, mas o Espírito de seu Pai falará por meio de vocês.
21 “Ena yal tau ebering hobi yong bai tal sire, si golo, ditenamua. Te irang hobi wang tau yong bai tal sire, si golo ditenamua. Te kumil ama hobi irang aang yong bai tal sire, si golo ditenamua.
21 “O irmão trairá seu irmão e o entregará à morte, e assim também o pai a seu próprio filho. Os filhos se rebelarão contra os pais e os matarão.
22 Yu onangwiwe, na hana pir monania, ari para weni ni hanere, yong ki e ni tenamua. Tenamba, yal ta nimni mole ha maing a i si wananga yal iwe, God aki di ni tenangure mol i nanga pamua.
22 Todos os odiarão por minha causa, mas quem perseverar até o fim será salvo.
23 Te oo tabil ta pi mongere, tal gogo ol ni tenangwiwe, te ere pi oo tabil ta molo. Isrel oo tabil di ongwo hobi para wa pisolekinangere, Ari Wang Weni na, ti hon uralua.
23 Quando forem perseguidos numa cidade, fujam para outra. Eu lhes digo a verdade: o Filho do Homem voltará antes que tenham percorrido todas as cidades de Israel.
24 “Ena skul gir hobi tisa iime olangwo paikimua. Te honagi yalhobi honagi hong yal iime olangwo paikimua.
24 “O discípulo não está acima de seu mestre, nem o escravo acima de seu senhor.
25 Gir tau mol ipirere, tisa mongwo meri molala di pinangwiwe, i para monangwo pamua. Te honagi yalhobi mol i pirere, singaba mongwo meri molala di pinangwiwe, i para monangwo pamua. Ena ari para weni oo hong yal narawe, “Kwia singaba Bielsebul monua” dire ha gogo di na tongwo meri, grana wine onga hobi para ha gogo weni yu di ni tenamua.
25 Para o discípulo é suficiente ser como seu mestre, e o escravo, como seu senhor. Uma vez que o dono da casa foi chamado de Belzebu, os membros da família serão chamados de nomes ainda piores!
26 Tenamba ni yalhobi kulung pirkio. Talhan kul si dungwiwe, emgi u tibi nangwo pamua.
26 “Não tenham medo daqueles que os ameaçam, pois virá o dia em que tudo que está encoberto será revelado, e tudo que é secreto será divulgado.
27 Te ha ta kul si dinangwiwe, emgi ere u tibi nangwo pamua. Na ha diminga i, ni yalhobi tani pinia, emgi di tibi olangere ari miki weni pinamua. Na ha di ni tominga i, ni nin pinia, emgi ire oo hona hona i pire di tibi olanga pamua.
27 O que agora lhes digo no escuro, anunciem às claras, e o que sussurro em seus ouvidos, proclamem dos telhados.
28 Di te i ongere yal ta ni sirala di unangure kul pirkio. Yal iwe, ni kwian para ta si golkinangwo pamia gaun tani si gonamua. God iwe, kwian gaun para endo de pangwo bani olere, si gonangwo pamia, yal i tani kulung pir to.
28 “Não tenham medo dos que querem matar o corpo; eles não podem tocar na alma. Temam somente a Deus, que pode destruir no inferno tanto a alma como o corpo.
29 Hahoba elamaila sutani maket homena bring sinongwo bani wan toea obil bomua. Bomba, hamen nabe pirkinangure, hahoba taniga wala gal warere, yanangwo paikimua.
29 Quanto custam dois pardais? Uma moeda de cobre? No entanto, nenhum deles cai no chão sem o conhecimento de seu Pai.
30 Ni yalhobi bini eme iwe, para weni God kerere, pir po simua.
30 Quanto a vocês, até os cabelos de sua cabeça estão contados.
31 God hahoba talwo i kene omba te ni arihobi ni kene wai weni omua. Ongwo ipire kul pirkio.
31 Portanto, não tenham medo; vocês são muito mais valiosos que um bando inteiro de pardais.
32 “Yal ta arihobi maulung bani, na Yisas gamahobo moliwa, dinangwiwe, na ere yali haang God mongwo bani dal tibi ol teralga pamua.
32 “Quem me reconhecer em público aqui na terra, eu o reconhecerei diante de meu Pai no céu.
33 Te yalta arihobi maulung bani, “na Yisas grang wine olkiwa” dire gai gonangwiwe, na ere yali haang God mongwo bani dal tibi ol tekiralua.
33 Mas quem me negar aqui na terra, eu também o negarei diante de meu Pai no céu.
34 “Ena na uga hol iwe, dolna bole wine onangi, kulang panamo? I ta paikinama. Kura te tal oun dongwo u tibi pi ni tenamia hananua.
34 “Não imaginem que vim trazer paz à terra! Não vim trazer paz, mas a espada.
35 Irang na pir na tere grana wine onangi, wanihobi kiang pai ni tenamua. Te wang na pir na tere grana wine onangi, nabin hobi ereyu kiang pai ni tenamua. Te aang na pir na tere grana wine onangi, aun hobi ereyu kiang pai ni tenamua. Te aung na pir na tere grana wine onangi, nimai hobi ereyu kiang pai ni tenamua. Te aingbi ta na pir na tere grana wine onangi, hoin hobi kiang pai ni tenamua. Te hoing na pir na tere grana wine onangi, ainimbi hobi ereyu kiang pai ni tenamua.
35 ‘Vim para pôr o homem contra seu pai, a filha contra sua mãe, e a nora contra sua sogra.
36 Te yal ta na pir na tere dolna bonanga, ari tau kiang pai ni tenamba, te enin tau hobi iwe, kiang bir weni pai ni tenamua.
36 Seus inimigos estarão em sua própria casa’.
37 Te ni nimai nabin pir tere awai ol tenanba, te na pir na tere awai ol na tenanga iwe, wai weni panamua. Te ni wani aun pir tere awai ol tenanba, na pir na tere awai ol na tenangiwe, ere wai weni panamua.
37 “Quem ama seu pai ou sua mãe mais que a mim não é digno de mim; e quem ama seu filho ou sua filha mais que a mim não é digno de mim.
38 Yal ta na dolna bolala di pinangiwe, gaun gul ikirere, dolna bonan mo? I ta bolkinana. Gaun gul bir irere, dolna bonanga pamua.
38 Quem se recusa a tomar sua cruz e me seguir não é digno de mim.
39 Yal ta gobari ya mol parala di pinangiwe, gonanua. Te yal ta gauna gul iralga tamama di pinangiwe, mol pai gobari inanua.
39 Quem se apegar à própria vida a perderá; mas quem abrir mão de sua vida por minha causa a encontrará.
40 “Te yal ta ni yalhobi kina pana gal ni tere awai ol ni tenangwo yal iwe, na para awai ol na tenamua. Na tani ol na tenangwo taman. God, na nusolangwo yali, para ol tenamua.
40 “Quem recebe vocês recebe a mim, e quem me recebe também recebe aquele que me enviou.
41 Te God hana togu yal ta honagi onangwo meri iwe, tobo inamua. Te God hana togu yal i unangwo hanere, pana gal tenangwiwe, hana togu yal i tobo inangwo meri kunu inamua. Te yal ta wai weni monangwo yal iwe, tobo ere inamua. Yal wai weni unangwo hanere, pana gal tenangwo iwe, yamoni gal tekinamia tobo ere inangwo pamua.
41 Quem acolhe um profeta como alguém que fala da parte de Deus recebe a mesma recompensa que um profeta. E quem acolhe um justo por causa de sua justiça recebe uma recompensa igual à dele.
42 Na grana wine onangwo yal bina ta unangwo hanere, nir hon holere, tenangwiwe, God yal i tobo tenangwo pamua. Na ha weni kara di ni teiwa,” dungwi.
42 Se alguém der um copo de água fria que seja ao menor de meus seguidores, certamente não perderá sua recompensa”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.