Marcos 10
Salt-Yui New Testament (SLL_TBL) vs NTLH
1 Ena Yisas ere pi Yudia ganba pirere, pi Yodan nir bina hoibi hol yuwo ongwi. Pi mongure ari miki weni hon u ku bongwi. Bongure, yal iwe, homa tal ongwo meri olere, yu nir si tongwi.
1 Jesus saiu daquele lugar e foi para a região da Judeia que fica no lado leste do rio Jordão. Uma grande multidão se ajuntou outra vez em volta dele, e ele ensinava todos, como era o seu costume.
2 Si tomia, Perisi yalhobi tau u pa dire, kela kul tere, yu ditongwi, “Nan krehaman ha memini panangwo al ta ire ai dolamin mo, aidolekinamne?”
2 Alguns fariseus , querendo conseguir uma prova contra ele, perguntaram: — De acordo com a nossa
3 Dungure Yisas yu ditongwi, “Moses krehaman ha talwa di eme?”
3 Jesus respondeu com esta pergunta:
4 Dungure yalhobi yu ditongwi, “Moses al irere, ai dolala di pinangi, pepa bol terere, ai dolanga para pama dimua,” dungwi.
4 Eles responderam: — Moisés permitiu ao homem dar à sua esposa um documento de divórcio e mandá-la embora.
5 “Owa, i dimba, ni nomani ta paikungwo ipire, Moses yu bol ni tomia.
5 Então Jesus disse:
6 Hamen haya God talhan para weni ol erere, ari yal al para ol erere, ( Jen 10:6) krehaman ha yu di emiraya,
6 Mas no começo, quando foram criadas todas as coisas, foi dito: “Deus os fez homem e mulher.
7 God yal al ol engwo iwe, irang aang pia si nin bangi olere, eunbi kina yon tani erere, si daule molo dimiraya.
7 Por isso o homem deixa o seu pai e a sua mãe para se unir com a sua mulher,
8 Molere, nin nin molkirere, yon tani erere, monania. ( Jen 2:24)
8 e os dois se tornam uma só pessoa.” Assim, já não são duas pessoas, mas uma só.
9 God ol erere, si daule e na tomia, yal ta eumbi wiimbi aidole si poira sire, u nin nin nanga paikimua,” dungwi.
9 Portanto, que ninguém separe o que Deus uniu.
10 Dimiawe, oo malgi hon pirere, grang wine ongwo hobi Yisas sirin bol pungwi.
10 Quando já estavam em casa, os discípulos tornaram a fazer perguntas sobre esse assunto.
11 Pungure Yisas yu ditongwi, “Ena yal ta eungbi ai dolere, al ta hon inamia.
11 E Jesus respondeu:
12 Inangwo yal i, wou sire, eungbi homa monangwo al iwe, ol gogo dal tenamua. Te al ta wiimbi aidolere, yal ta namia. Nangwo al i, wou sirere, wiimbi homa inangwo yal iwe, ol gogo dal tenamua,” dungwi.
12 E, se a mulher mandar o seu marido embora e casar com outro homem, ela também estará cometendo adultério.
13 Ena ginta ari gir kul nongwo hobi Yisas breng bani anama dire, i ku bongwi. Bomba, Yisas grang wine ongwo hobi kura ha ditongwi.
13 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos repreenderam aquelas pessoas.
14 Ditongure Yisas hanere, yong ki erere, grang wine ongwo hobi yu ditongwi, “Gir migi hobi aule ire, na molga bani urala di omia mana di tekio. God gir migi hobi iwe, kene ol tongure momia.
14 Quando viu isso, Jesus não gostou e disse:
15 Gir migi hobi God kene ol na to, ditongwo meri ari hobi ere yu dikinanga, God kene ongwo bani ta honanga pamua.
15 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
16 Na ha weni kara di ni teiya piro.” dungwi. Direre, gir migi aki di kulere, breng bani arere, kuria si tongwi.
16 Então Jesus abraçou as crianças e as abençoou, pondo as mãos sobre elas.
17 Ena Yisas hon aire ere ongure, yal ta bli si pirere, ikwi bolere, yu sirin bol tongwi, “Tisa yal waiye. Na talmere olgere, kwiana mol paralga bani paralga na tenane?”
17 Quando Jesus estava saindo de viagem, um homem veio correndo, ajoelhou-se na frente dele e perguntou: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
18 Dungure Yisas yu ditongwi, “Talongure na yal waiye, di na tene? God tani yal wai momua.
18 Jesus respondeu:
19 Ni krehaman ha pinirawa. Ari si golkio. Wou sikirere, wi eun yasuri ire pisole olkio. Kuni ta nekio. Yal ta hasu ditekio. Hasu dire yal ta taling tol di nekio. Nimai nabin aki di to dungwo pingirawe” ( Eks 20:12-16) dungwi.
19 Você conhece os mandamentos: “Não mate, não cometa adultério, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, não tire nada dos outros, respeite o seu pai e a sua mãe.”
20 “Tisao, na gir migi molga ali yu oli uga, omaga ari moliwa.”
20 — Mestre, desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos! — respondeu o homem.
21 Dungure, Yisas hanere, yong wai e tere yu ditongwi, “Onga i para onba, tal taniga olkinua. Talhan miki a nenga iwe, ari te mena olere, moni inanga, ebir sirere, ari talhan a nekinangwo yalhobi tenana po. Yu onangere, ni tobo wai hamen bani dinamua. Yu ol pisolere, na tal ol tega ha maing pire na dolna bolo.”
21 Jesus olhou para ele com amor e disse:
22 Yu ditongure, yal i nigi di pirere, gumang digan holere, ere ongwi. Ena yal iwe, bona gana miki weni a neiraya dire, miling pirere, ere ongwi.
22 Quando o homem ouviu isso, fechou a cara; e, porque era muito rico, foi embora triste.
23 Omia, Yisas grang wine ongwo hobi han wabo direre, yu ditongwi, “Ni piro. Yal ta bona gana miki weni a nenangwo yal iwe, God kene ongwo bani honagrang ala nangwo kulang panamo?
23 Jesus então olhou para os seus discípulos, que estavam em volta dele, e disse:
24 I ta paikinamua.” Ena yalhobi ha i pirere, ganulun dungwi. Dimba Yisas hon ainere yu ditongwi, “Gir hobo, yal ta God kene ongwo bani ala nangwo hol i kulang panamo? I ta paikinama.
24 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram espantados, mas Jesus continuou:
25 Te kun hausi hai bun kiaing kun engwo ala iwe, nangwo honagi nega dimba, bona gana miki weni a nenangwo yal iwe, God kene ongwo hol i nangwo nega weni dimua.”
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Dungure grang wine ongwo hobi ganulun bir direre, nin diria ole yu dungwi, “God ara aki di tenangure sigare kule u wai namne?”
26 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram espantadíssimos e perguntavam uns aos outros: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Dungure, Yisas grang wine ongwo hobi mongwo bani tene han terere, yu ditongwi, “Ari nin onangwo kunu ta paikinamia. God tani onangwo kunu bemia. Talhan hobi God nin ongwo dimua,” dungwi.
27 Jesus olhou para eles e disse:
28 Ena Pita molere, “Ni piro. Na yalhobi talhan para ai dolere, ni ni dolni bominga yawe,” dungwi.
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos tudo e seguimos o senhor.
29 “I para bonba, yal ta na ol wai ol tega guna hana i nomani si pir na tere, oo ya, ebring ya, abring ya,
29 Jesus respondeu:
30 keumbi ya, irang ya, aang ya, gir kul nongwo ya, homena ya nongwo pisolere, na honagi ol na terala dire dolna bonangwiwe, omaga malungwo haung, God mong pring hon siina di tenangure, inangwo kunu benamua. Oo ya, ebring ya, keuni ya, aang ya, gir ya, homena ya nongwo miki weni wan handret meri inamua.
30 receberá muito mais, ainda nesta vida. Receberá cem vezes mais casas, irmãos, irmãs, mães, filhos, terras e também perseguições. E no futuro receberá a vida eterna.
31 Ire monamba, yal tau ol gogo dal tenamia. Tenamba, emgi hamen bani iwe, mol pai gobari weni inamua. Ena ganba baniya ari tau singaba mole eang dire hamil ha sungwo hobi hon u mobing hol namua. Te yal bina kultaing hobi emgi hon singaba mole eang dinamua. Na ha pangwo weni kara diwa,” dungwi.
31 Muitos que agora são os primeiros serão os últimos, e muitos que agora são os últimos serão os primeiros.
32 Ena Yisas grang wine ongwo hobi kina Yerusalem nala dire ongwi. Yisas homa emia, grang wine ongwo hobi bangi pirere, nomani miki sungwi. Ari miki weni emgi engwo hobi kul pire pire ungwi. Ungure Yisas grang wine ongwo ari ana holo holo kebena sutani yalhobi ha diterala dire, “Mala wo” dungwi. Dimia ungure, Yisas emgi tal han ol tenangwo meri awa ha di tibi ol tongwi,
32 Jesus e os discípulos iam pela estrada, subindo para Jerusalém. Ele caminhava na frente, e os discípulos, espantados, iam atrás dele; as outras pessoas que iam com eles estavam com medo. Então Jesus chamou outra vez os discípulos para um lado e começou a falar sobre o que ia acontecer com ele. Jesus disse:
33 “Pino. Omaga nan yalhobi Yerusalem namna dire uminia. Pi pa dinaminga yal tau na Ari Wang Weni na han holere, ha hol ol na terere, ha maing ari singaba tau, God krehaman ha kene ongwo yal tau na tenamia. Tenangure na aule pirere, na si golala dire, ha hol ol na tenamia. Terere, na aule ire pirere ari wiyol ta monangwo bani olamia.
33 — Escutem! Nós estamos indo para Jerusalém, onde o
34 Olangure yalhobi gauna ha sirere, ebil si na terere, homa kuba na sirere, na si gonamia. Golere, ari habang sui tai dire pai molere, emgi airalua,” dungwi.
34 Estes vão zombar dele, cuspir nele, bater nele e matá-lo; mas três dias depois ele ressuscitará.
35 Ena Sebedi wang Yems ya, Yon, yasuri u Yisas mongwo bani urere, “Tisao, na sirin bol ni tenaminga ni talta ol na tenan mo?” dungwi.
35 Depois Tiago e João, filhos de Zebedeu, chegaram perto de Jesus e disseram: — Mestre, queremos lhe pedir um favor.
36 “Tal ol ni teralga pire dine?” dungwi. “Hamen nabilungwo ai molere, talhan para weni kene ole kemilanga na yasuri u dalni holo holi molabilba?” dungwi.
36 — O que vocês querem que eu faça para vocês? — perguntou Jesus.
37 — ausente —
37 Eles responderam: — Quando o senhor sentar-se no trono do seu
38 “Ni yasuri ha ogolo pir kun ole dikinia. Ni na gauna gul iralga meri inan mo? Te, na golere, bina nir biralga meri para binano?” dungure,
38 Jesus respondeu:
39 “Owa, para yu orabilua,” dungwi. “Para dinia. Na gauna gul iralga meri inanio, te na golere, bina nir biralga meri binanga pamia.
39 Eles disseram: — Podemos. Então Jesus disse:
40 Pamba, yal ta u na dalna holo holi monangwo nu ke teralga paikimua. God nin hanere, nu ke tenangwo pamua,” dungwi.
40 Mas eu não tenho o direito de escolher quem vai sentar à minha direita e à minha esquerda. Pois foi Deus quem preparou esses lugares e ele os dará a quem quiser.
41 Ena Yisas grang wine ongwo yal ana holo holo ya molere, yal su i nigi de pir terere, kura ha ditongwi.
41 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, começaram a ficar zangados com Tiago e João.
42 Ditomba, Yisas yalhobi gala di ku bolere, yu ditongwi, “Baniya yal tau singaba molere, hamil ha sire, gamahobi honagi ha ditongwo hanua.
42 Então Jesus chamou todos para perto de si e disse:
43 Yu omba, ni yalhobi iwe, enin hobi nir honagi ol te i pirere, singaba monanua.
43 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, quem quiser ser importante, que sirva os outros,
44 Yal ta singaba molala di pinanga iwe, nir honagi oli nanga pamua.
44 e quem quiser ser o primeiro, que seja o escravo de todos.
45 Te na Ari Wang Weni molia. Na hamil ha sire, honagi ha diterala dire, ta huiwa. Nir honagi ol terala dire wiwa. Ganba ari miki weni pring pangwo i na ulbe hane a tere gol tegere sigare kule u wai nama dire, wiwa,” dungwi.
45 Porque até o
46 Ena Yisas grang wine ongwo hobi kina u Yeriko malgi pa dungwi. Pa dire, aidolere, ere ongure grang wine ongwo hobi ari tabin bir weni kina ereho ongwi. Ongure Timias wang omeling gi dungwo yal i, haang Batimias, homaulung bina i ami di mongwi. Molere ari ungwo hobi “Moni na to” dire hong dire mongwi.
46 Jesus e os discípulos chegaram à cidade de Jericó. Quando ele estava saindo da cidade, com os discípulos e uma grande multidão, encontrou um cego chamado Bartimeu, filho de Timeu. O cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
47 Mole pungure, “Yisas Nasarete hong yal irai u momua,” dungwo pungwi. Pirere, gala erakere yu dungwi, “Yisas, Debit gang ye, ni milna pir na tomo?”
47 Quando ouviu alguém dizer que era Jesus de Nazaré que estava passando, o cego começou a gritar: — Jesus,
48 Dimba, ari hobi hanere kura ha ditere “sime molo,” ditongwi. Ditomba, yal i hon gala bir dire, “Debit gang ye, aki di na tomo?”
48 Muitas pessoas o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca, mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
49 Dungure Yisas pirere ure, “Mala wo dito.” Ditomia ari hobi gala dire, “Yisas gala dimia, ni aire nimni mole wo.”
49 Então Jesus parou e disse: Eles chamaram e lhe disseram: — Coragem! Levante-se porque ele está chamando você!
50 Dungure yal i galsina gintani kula si olere, gintani aire, Yisas mongwo bani ungwi.
50 Então Bartimeu jogou a sua capa para um lado, levantou-se depressa e foi até o lugar onde Jesus estava.
51 Ungure Yisas “Na tal ol ni teralga mere pine?” dungwi.
51 — O que é que você quer que eu faça? — perguntou Jesus. — Mestre, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
52 “Tisao. Na omena pila dinama di piriwa,” dungwi. “Ni aire hol po. Ni na onangwo pamia di pir na tengiwe, u wai nanua.” Ditongure omeling gi dungwo yali gintani pila dimia talhan i para hanere, hol warere, Yisas doling bol ongwi.
52 — Vá; você está curado porque teve fé! — afirmou Jesus. No mesmo instante, Bartimeu começou a ver de novo e foi seguindo Jesus pelo caminho.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.