Lucas 3
Salt-Yui New Testament (SLL_TBL) vs NVT
1 Ena singaba Sisa Taibirias me erin piptin molere, ganba para muru kene ol mongwo gin iwe, Pontias Pailat Yudia probins nambawan gabman momia. Te yal Pilip singaba molere, Ituria probins ire, te Trekonaitis probins ire dire, i mu dire, kene ol momia. Te Galili probins ebering Herot kene ol momia. Te Aibilini probins yal Laisenias kene ol momia.
1 Era o décimo quinto ano do reinado do imperador Tibério César. Pôncio Pilatos era governador da Judeia; Herodes Antipas governava a Galileia; seu irmão Filipe governava a Itureia e Traconites; e Lisânias governava Abilene.
2 Te Anas, Kaiapas kina hetpris molere, Yuda ha maing oo kene ol momia. Mongwo gin iwe, yal Sekaraia wang Yon ganba po engwo bani u tibi ongwi. U tibi pire gin ta God ha dungwo pungwi.
2 Anás e Caifás eram os sumos sacerdotes. Nesse ano, veio uma mensagem de Deus a João, filho de Zacarias, que vivia no deserto.
3 Pirere Yodan nulu bina holo holi warere, ari hobi yu ditongwi, “Ni tal nigi dongwo ol wangiwe, nigi de pir tere, nomani si kulu sire, hon olkirala di pinanga, nir bil ni tegere God prin ni tongwo i kri di ole ni tenamua,” dungwi.
3 João percorreu os arredores do rio Jordão, pregando o batismo como sinal de arrependimento para o perdão dos pecados.
4 Dimia God hana togu yal Aisaia homa awa ha di engwo meri irawe, omaga nima omia. “Ganba po enangwo gul i, yal ta gala dire yu dinamia, hobana pi tege eminga yal unamia hol bala di to. Ditere akun ol enangere, u wai nangure, yal i unamia.
4 O profeta Isaías se referia a João quando escreveu em seu livro: “Ele é uma voz que clama no deserto: ‘Preparem o caminho para a vinda do Senhor! Abram uma estrada para ele!
5 Te ganba mongwo yangwo si sulere hamen hul i baning ol enamia. Hol gengwo bangwo iwe, a yo te enangure, hol mongwo yangwo si sule i baning olamia.
5 Os vales serão aterrados, e os montes e as colinas, nivelados. As curvas serão endireitadas, e os lugares acidentados, aplanados.
6 Olangure ari para weni God ari hobi aki di tere sigare kul tenangwo i han pa dinamua.” ( Ais 40:3-5)
6 Então todos verão a salvação enviada por Deus’”.
7 Ena ari miki weni Yon nir bil na tenama dire ungwi. Umba Yon yu ditongwi, “Ni hasu ari onba giri mongwo meri mole unia, emgi hon siina di mena pire, tal nigi dongwo onanga pamia. Pring pai ni tongwiwe, God ni sinangure ti siina dinanga pamia, ara di ni tongure une?
7 João dizia às multidões que vinham até ele para ser batizadas: “Raça de víboras! Quem os convenceu a fugir da ira que está por vir?
8 Ni yalhobi tal nigi dongwo ol wanga i nigi de pire tere nomani si kulu sire, hon olkirala di pinanga, miling i tibi olan mo? Olangarai olere, nomani yu si pinania, na Ebraham gamahobo moliwa. Yu dinangiwe, God kwahulu i ire, Ebraham gang ol enangwo pamia. Ha weni kara diwa.
8 Provem por suas ações que vocês se arrependeram. Não digam uns aos outros: ‘Estamos a salvo, pois somos filhos de Abraão’. Isso não significa nada, pois eu lhes digo que até destas pedras Deus pode fazer surgir filhos de Abraão.
9 Di sire er dimani bani homa nu ke engwiwe, nima pire ya pai momia, er miling holkinangwo hobi werere, endo ganangwo pamua.”
9 Agora mesmo o machado do julgamento está pronto para cortar as raízes das árvores. Toda árvore que não produz bons frutos será cortada e lançada ao fogo”.
10 Dungure ari hobi Yon hon sirin bol tongwi, “Na yalhobi tal onaminga pire dine?”
10 As multidões perguntavam: “O que devemos fazer?”.
11 Dungure Yon yu ditongwi, “Ni galsina sutani a nenangiwe, yal ta gal a nekinangwo yal i ta tere nin ta wayo. Te ni homena nenangiwe, yal tau homena dikinangwo menan gole monangwo hobi tau tere nin tau no,” dungwi.
11 João respondeu: “Se tiverem duas vestimentas, deem uma a quem não tem. Se tiverem comida, dividam com quem passa fome”.
12 Ena takisi ingwo yal tau Yon nir bil na tenama dire u pa dungwi. Dire yu ditongwi, “Tisao, na yalhobi tal onamne?”
12 Cobradores de impostos também vinham para ser batizados e perguntavam: “Mestre, o que devemos fazer?”.
13 Dungure Yon yu ditongwi, “Ni gabman moni takisi iyo dire bai ni tenangwo meri obil inana pio. Ni yalhobi hasu dire moni ta kuni ikio.”
13 Ele respondeu: “Não cobrem impostos além daquilo que é exigido”.
14 Dungure polisman tau ure hon sirin bol tongwi, “Na yalhobi tal onamne?” Dungure Yon yu ditongwi, “Na polisman molia dire, hasu kela mala kule yal ta taling tol di nekio. Gabman tobo aling bani ni tenangwo meri obil iyo,” dungwi.
14 “E nós?”, perguntaram alguns soldados. “O que devemos fazer?” João respondeu: “Não pratiquem extorsão nem façam acusações falsas. Contentem-se com seu salário”.
15 Ena ari hobi pirere, tal ta hon u tibi unama dire nomani si pungwi. Pirere Yon hanere, God nu ke tongwo yal Kraist mom mo? di hangwi. Hangure Yon yu ditongwi, “Na nir bil ni teiwa.
15 Todos esperavam que o Cristo viesse em breve, e estavam ansiosos para saber se João era ele.
16 Teiba yal ta emgi unamua. Unangwo yal iwe, yulang kunu panangwo na yulana kunu ta paikinamia. Te na gal bala kine teralba, digan ganba ari moliwa. Na nir wo bil ni teiba, yal iwe, God Kwiang bai nu sinangure, yal tau yon wu binangure, er gang ganga de bilo dire, gaun bani engwo meri enamua.
16 João respondeu às perguntas deles, dizendo: “Eu os batizo com água, mas em breve virá alguém mais poderoso que eu, alguém tão superior que não sou digno de desatar as correias de suas sandálias. Ele os batizará com o Espírito Santo e com fogo.
17 Te homena miling iwe, perere, i ku bol ere, miling panangwo tal iwe, kri di i pi oo ala i erere, te miling paikinangwo tal iwe, kri di pire endo dongwo bani ganangwo pamia. Ganangwo de wai ta sikinamua.”
17 Ele já tem na mão a pá, e com ela separará a palha do trigo, a fim de limpar a área onde os cereais são debulhados. Juntará o trigo no celeiro, mas queimará a palha num fogo que nunca se apaga”.
18 Dire ha maing miki weni nir si tere, ari nomani si hon enama dire di tongwi.
18 João usou muitas advertências semelhantes ao anunciar as boas-novas ao povo.
19 Ena Yon king Herot kura ha di tere, “Ni ebin Pilip eumbi al Herotias tol dire wou si inga i nigi domio, te tal tau ol wanga i ere para onga paikimua.”
19 João também criticou publicamente Herodes Antipas, o governador da Galileia, por ter se casado com Herodias, esposa de seu irmão, e por muitas outras maldades que havia cometido.
20 Ditongure Herot nigi de pire yal Yon halabusi sire i pi hani oo ala engwi.
20 A essas maldades Herodes acrescentou outra, mandando prender João.
21 Ena Yon ari hobi nir bil te mongwo gin iwe, Yisas para u pa dire nir bungwi.
21 Certo dia, quando as multidões estavam sendo batizadas, Jesus também foi batizado. Enquanto ele orava, o céu se abriu,
22 Nir bilere God ha ditongure, hamen hona grang saang dungure, God Kwiang hahoba yumil mongwo meri molere, ya ime ure, Yisas breng bani momia hangwi. Hangure hamen bani ha ta yu ya ime ungwi, “Ni na wana tani monia, milna ala pania, tal onga i wai pir ni teiwa,” dungwi.
22 e o Espírito Santo desceu sobre ele em forma corpórea como uma pomba. E uma voz do céu disse: “Você é meu filho amado, que me dá grande alegria”.
23 Ena Yisas me erin teti yia molere ha maing kebering holere nir si te mongwi. Mongure ari hobi yal Yosep wang moma di hangwi. Yosep iwe, irang Hilai momia. Te Hilai iwe, irang Matat momia.
23 Jesus estava com cerca de trinta anos quando começou seu ministério. Jesus era conhecido como filho de José. José era filho de Eli.
24 Matat iwe, irang Liwai momia. Liwai iwe irang Melkai momia. Melkai iwe, irang Yanai momia. Te Yanai iwe, irang Yosep momia. Yosep iwe, irang Matataias momia.
24 Eli era filho de Matate. Matate era filho de Levi. Levi era filho de Melqui. Melqui era filho de Janai. Janai era filho de José.
25 Matataias iwe, irang Emos momia. Te Emos iwe, irang Neam momia. Neam iwe, irang Eslai momia. Eslai iwe, irang Nagai momia.
25 José era filho de Matatias. Matatias era filho de Amós. Amós era filho de Naum. Naum era filho de Esli. Esli era filho de Nagai.
26 Nagai iwe, irang Meat momia. Te Meat iwe, irang Matataias momia. Matataias iwe, irang Semen momia. Semen iwe, irang Yosek momia. Yosek iwe, irang Yoda momia.
26 Nagai era filho de Maate. Maate era filho de Matatias. Matatias era filho de Semei. Semei era filho de Joseque. Joseque era filho de Jodá.
27 Yoda iwe, irang Yoanan momia. Te Yoanan iwe, irang Resa momia. Resa iwe, irang Serababel momia. Serababel iwe, irang Sialtiel momia. Sialtiel iwe, irang Nerai momia.
27 Jodá era filho de Joanã. Joanã era filho de Ressa. Ressa era filho de Zorobabel. Zorobabel era filho de Salatiel. Salatiel era filho de Neri.
28 Nerai iwe, irang Melkai momia. Melkai iwe, irang Edai momia. Te Edai iwe, irang Kosam momia. Kosam iwe, irang Elmedam momia. Elmedam iwe, irang Ea momia.
28 Neri era filho de Melqui. Melqui era filho de Adi. Adi era filho de Cosã. Cosã era filho de Elmadã. Elmadã era filho de Er.
29 Te Ea iwe, irang Yosua momia. Yosua iwe, irang Eliesa momia. Eliesa iwe, irang Yorim momia. Yorim iwe, irang Matat momia. Matat iwe, irang Liwai momia.
29 Er era filho de Josué. Josué era filho de Eliézer. Eliézer era filho de Jorim. Jorim era filho de Matate. Matate era filho de Levi.
30 Liwai iwe, irang Simion momia. Simion iwe, irang Yuda momia. Yuda iwe, irang Yosep momia. Yosep iwe, irang Yonam momia. Te Yonam iwe, irang Elaiakam momia.
30 Levi era filho de Simeão. Simeão era filho de Judá. Judá era filho de José. José era filho de Jonã. Jonã era filho de Eliaquim.
31 Elaiakam iwe, irang Melia momia. Melia iwe, irang Mena momia. Mena iwe, irang Matata momia. Matata iwe, irang Netan momia. Netan iwe, irang Debit momia.
31 Eliaquim era filho de Meleá. Meleá era filho de Mená. Mená era filho de Matatá. Matatá era filho de Natã. Natã era filho de Davi.
32 Debit iwe, irang Yesi momia. Yesi iwe, irang Obet momia. Obet iwe, irang Boas momia. Boas iwe, irang Salmon momia. Salmon iwe, irang Nason momia.
32 Davi era filho de Jessé. Jessé era filho de Obede. Obede era filho de Boaz. Boaz era filho de Salmom. Salmom era filho de Naassom.
33 Nason iwe, irang Aminadap momia. Aminadap iwe, irang Admin momia. Admin iwe, irang Anai momia. Te Anai iwe, irang Hesron momia. Hesron iwe, irang Peres momia. Peres iwe, irang Yuda momia.
33 Naassom era filho de Aminadabe. Aminadabe era filho de Admim. Admim era filho de Arni. Arni era filho de Esrom. Esrom era filho de Perez. Perez era filho de Judá.
34 Yuda iwe, irang Yekop momia. Yekop iwe, irang Aisak momia. Aisak iwe, irang Ebraham momia. Ebraham iwe, irang Tera momia. Tera iwe, irang Neho momia.
34 Judá era filho de Jacó. Jacó era filho de Isaque. Isaque era filho de Abraão. Abraão era filho de Terá. Terá era filho de Naor.
35 Te Neho iwe, irang Serak momia. Serak iwe, irang Riyu momia. Riyu iwe, irang Pelek momia. Pelek iwe, irang Iba momia. Iba iwe, irang Sila momia.
35 Naor era filho de Serugue. Serugue era filho de Ragaú. Ragaú era filho de Faleque. Faleque era filho de Éber. Éber era filho de Salá.
36 Sila iwe, irang Kenan momia. Kenan iwe, irang Apaksat momia. Apaksat iwe, irang Sem momia. Sem iwe, irang Noa momia. Noa iwe, irang Lemek momia.
36 Salá era filho de Cainã. Cainã era filho de Arfaxade. Arfaxade era filho de Sem. Sem era filho de Noé. Noé era filho de Lameque.
37 Lemek iwe, irang Metusala momia. Te Metusala iwe, irang Inok momia. Inok iwe, irang Yeret momia. Yeret iwe, irang Mahalalil momia. Mahalalil iwe, irang Kenan momia.
37 Lameque era filho de Matusalém. Matusalém era filho de Enoque. Enoque era filho de Jarede. Jarede era filho de Maalaleel. Maalaleel era filho de Cainã.
38 Kenan iwe, irang Inos momia. Inos iwe, irang Set momia. Set iwe, irang Adam momia. Te Adam iwe, irang God momua.
38 Cainã era filho de Enos. Enos era filho de Sete. Sete era filho de Adão. Adão era filho de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.