Lucas 18

Salt-Yui New Testament (SLL_TBL) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ena Yisas grang wine ongwo yal ta God sirin bol tenangure, God ha pring ditekinangure, pisolekire, oine holgi di monama dire ha di bole yu ditongwi,
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 “Ena oo malgi ta yas ha hol pungwo yal i ke pare monamia. Monangwo yal iwe, God ari para kulung pir tekinamua.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 Tekinangure oo malgi i agr ta wiimbi gonangure, al werai mole haung haung yas mongwo bani u giu giu dire, ‘Na kiana tal gogo ol na tongwo hobi ha hol ol wai ol na tenanba’, ditenamia.
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 Ditenangure, yas iwe, al werai i gobari weni pir tekinamia.
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 Tekinamba, na God ari para kulung pirikiba, al werai i gai golkirere, u giu giu di mongwo tali monangwo, nigi di piralga pamia dire, nomani si kulu sire, ha hol ol wai ol tenamua.”
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 Yu dire yal Yisas yu ditongwi, “Ni yalhobi yas digan ha dire tal ongwo i nomani si piro.
6 E o Senhor continuou:
7 Ena God ari nu ke tongwo hobi girungwo tangwo, aki di na to dire u giu giu di monangere, God ni han uning si olamo? I ta olekinamia.
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 Gintani ha hol ol wai ol ni tere aki di ni tenangwo pamua. Aki di ni tenangwo gin iwe, Ari Wang Weni na uralga pamia. Pamiba, ari tau na grana wine ole monam mo?” dungwi.
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 Ena ari tau na nan wai weni molia ari para weni digan momua dire, guma igere bol tenama dire, Yisas ha di bole ditongwi, “Yal sutani ha maing oo bir weni God ha diterala dire pi monamia.
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 Monangwo ya suri iwe, ta Perisi monangure, ta moni takisi ingwo yal monamia.
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 Ena Perisi yal iwe, homa nin bangi aire molere, ‘O God, na ari wo ta molkiwa. Yalhobi iwe, kela kule yal ta taling tol dire, Lo krehaman ha isusu ol tere, al wou sire ol wamia. Na yalhobi ongwo meri ta olkiwa. Te moni takis ingwo yal i ongwo meri ereyu ta olkiwa.
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 Sare tan tani hamen haung sutani ni pir ni tere homena mai tere tere moliwa. Te tobo ana holo holo igiwe, taniga ni moni ni tere tere moliwa.’
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 Yu dinamba, takis ingwo yal iwe, ulubi mole, gai gole, ikwi bole, yu ditenamia, ‘O God, na digan mole tal nigi dongwo ol waga ni pring bir weni na tenia milna pir na to,’ dinamia.
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 Dinamba, na di ni teralga piro. Moni takisi ingwo yal iwe, God hanere, o, na miling pire ol wai ol tegere, yal i na kina gumana pule irabilga pamia, digan momba, tal dime dire ol wama di hangure, ere malgi omua. Te Perisi nin gaung di yuwo engwo yal iwe, God, o, yal i na kina guma pule ikiralga pamia di hanamua. Ena yal ta nin di yuwo ere na singaba moliwa, te hamil ha siga yal moliwa, dire wa monangwiwe, haang ya ime sinamua. Te yal ta nin gaung di yuwo eikire, digan yal bina moliwa, di pire aunabo nure wa monangwo yal iwe, ari tibi monamua,” dungwi.
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Ena dungwo gin iwe, gir migi tau Yisas breng bani anama dire aule ire ungwi. Umba, grang wine ongwo hobi hanere hobang si tongwi.
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 Si tomba, Yisas gir migi hobi di ku bole yu ditongwi, “Gir migima hobi na molga bani unamia, hobang si tekio. Gir iwe, God kene ongwo hol i wamia.
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 Ni ari hobi yu warala di pinanga, gir migi nomani pangwo meri yu paikinanga, para yu wakirere, te God kene ongwo sina honanga pamua,” dungwi.
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Ena Yudari singaba ta u pa dire Yisas yu sirin bol tongwi, “Tisa yal wai ye, na tal mere olgere God kwiana mol pai gobari na tename?”
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 Dimba Yisas yu ditongwi, “Ni talongwo na yal wai ye di na tene? God tani yal wai momia.
19 Jesus respondeu:
20 Ni Lo krehaman ha para pinua. Wou sikio. Ari si golkio. Kuni nekio. Hasu ditekio. Nimai nabin aki di tere grang wine olo.”
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 Dimba, singaba i yu ditongwi, “Na gir migi molga ali wine oli uga uga, omaga ari moliwa.”
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 Dungure Yisas ha i pirere yu ditongwi, “Onga i para onba, tal taniga onangiwe, moli nanga yo tenamua. Talhan miki weni a nenga i, ari te mena olere, moni inangarai, ebir sire, talhan a nekinangwo hobi tenana po. Yu onangere ni tobo wai hamen bani dinamua. Yu ol pisolere, na guna hana pire na dolna bolo,” dungwi.
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Ditomia yal i bona gana miki weni a neiraya, tal olale di pire guman digan hole mongwi.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 Mongure Yisas hanere arihobi yu ditongwi, “Yal ta bona gana miki weni a nenangwo yal iwe, God kene ongwo hol i nangwo kulang panamo? I ta paikinama.
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 Kun hausi hai bun kiaing kuun engwo ala i, nangwo oun domba, te bona gana miki weni a nenangwo yal iwe, God kene ongwo hol i nangwo oun go domua.”
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Dungure arihobi pire Yisas yu sirin bol tongwi, “Yal ara nimni mole sigare kule mol pai gobari iname?”
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Dungure Yisas yu ditongwi, “Ari nin inangwo kunung ta paikinamia. God nin tenangwo kunung bemua,” dungwi.
27 Jesus respondeu:
28 Ena yal Pita Yisas yu ditongwi, “Hano. Na yalhobi oona aibina para pisolere, ni ni dolni bomingiwe.”
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 Dungure Yisas yu ditongwi, “Owa, ha pangwo dinia. Yal ta God kene ongwo ha maing hol i nomani si pir tere, oo ai ya, eumbi ya, ebiring ya, irang aang ya, gir kul nongwo ya, pisolere, nangwiwe, omaga malungwo haung, God mong pring hon siina di tenangure, miki weni inangwo kunung benamua.
29 Jesus respondeu:
30 Te habang kul enangwo gin i, mol pai gobari inamua,” dungwi.
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 Ena Yisas grang wine ongwo ari ana holo holo kebena sutani aule ire nin bangi pire yu ditongwi, “Pino. Nan omaga mo Yerusalem namna dire uminia. Pi pa dinamingere, God hana togu yal awa ha homa di engwo irai, Ari Wang Weni na u tibi wiya, nima namua.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 Ari hobi na aule ire pire wiyol ta na tenamia. Tenangure, gauna ha sire, ol gogo dal na tere, ebil si na tenamua.
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 Terere, homa kuba na sire, na sigonamua. Golere, ari habang sui tai dire pai molere, emgi hon airalua.”
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Ditomba yalhobi pir po sikungwi. Ha iwe, memini kul si pamia, Yisas ha dungwo hobi para ogolo pir pa dikungwi.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Ena Yisas Yeriko malgi u pa dungwi. Pa dungure omeling gi dungwo yal ta homaulung ami di molere, ari iriyala tongwo i, moni na to dire hong di mongwi.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Mongure ari miki weni umua dungwo pire, “Ari hobi talongwo ume?” dire sirin bol tongwi.
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 “Nasaret hong yal Yisas u omua,” ditongwi.
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 “Yisas, singaba Debit gang ye, ni milna pir na tomo,” dire gala dungwi.
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Dimba ari homa engwo hobi kura ha ditere, “Sime molo” ditongwi. Dimba yal i gala bir dire, “Debit gang ye, ni milna pir na tenanbao.”
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 Dungure Yisas u aire molere, “Aule ire na molga baniya wo,” ditongwi. Ditongure u mala ungure, Yisas yal i yu sirin bol tongwi,
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 “Na ni tal ol ni teralga pire di na tene?” dungwi. “Yal Yisas ye, na omena gi dungwo i a pila di na tenana di pire diwa,” ditongwi.
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 “Ni na onangwo pamia di pingiwe, omin i pila dinangure u wai nanua,” ditongwi.
42 Então Jesus disse:
43 Ditongure gintani omeling a pila dungure u wai ongwi. Pirere Yisas doling bol pirere, God maa e tere tere ongwi. Ena ari hobi Yisas tal ongwo i hanere, God maa e tongwi.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.