Mateus 25

Ndagaanu Gihyaka (RUB) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Yesu̱ yei̱ri̱ri̱ yaabaweera lugeera lundi naakoba, “Mu kasu̱mi̱ kakwo, b̯ukama b̯wa mwiguru balib̯u̱lengeseni̱a na bahala mpedye i̱ku̱mi̱ banyakubba na taara zaab̯u, baagyenda kutangiira mugole mudulu.
1 Então, o reino dos céus será semelhante a dez virgens que, tomando as suas lâmpadas, saíram a encontrar-se com o noivo.
2 Bahala bataanu muli bo, baali badoma, na bandi bataanu nibali bagezi̱.
2 Cinco dentre elas eram néscias, e cinco, prudentes.
3 Bataanu banyakubba badoma baagyendi̱ri̱ na taara zaab̯u, bei̱tu̱ baab̯ula kutwalagana maku̱ta gaaku̱teeryanga mu taara zaab̯u.
3 As néscias, ao tomarem as suas lâmpadas, não levaram azeite consigo;
4 Bei̱tu̱ kandi, bandi bataanu banyakubba bagezi̱, baatwalageeni̱ taara na macu̱pa ga maku̱ta gaaku̱teeryanga mu taara zaab̯u.
4 no entanto, as prudentes, além das lâmpadas, levaram azeite nas vasilhas.
5 Mugole b̯u̱yaakeerereerwe kudwa mu b̯wi̱re b̯u̱baamweni̱hi̱zi̱rengi̱mwo, kyaha bab̯wo bahala bensei̱ kuhongera na kwebbaka.
5 E, tardando o noivo, foram todas tomadas de sono e adormeceram.
6 “B̯wi̱re b̯wei̱jolo mwi̱tu̱mbi̱, bab̯wo bahala b̯u̱baakeegwi̱ri̱ mi̱zi̱ra nimikulira: ‘Mugole ngogwo! Mwi̱ze mumutangiire!’
6 Mas, à meia-noite, ouviu-se um grito: Eis o noivo! Saí ao seu encontro!
7 “Bensei̱ baabyoki̱ri̱ na taara zaab̯u, baatandika ku̱zi̱kolereerya.
7 Então, se levantaram todas aquelas virgens e prepararam as suas lâmpadas.
8 Mwomwo bab̯wo bahala badoma baaweera bei̱ra baab̯u, ‘Mu̱tu̱heho maku̱ta geenyu̱ tu̱teerye ha maku̱ta geetu̱, hab̯wakubba taara zeetu̱ zi̱li̱mu̱ku̱lu̱ma.’
8 E as néscias disseram às prudentes: Dai-nos do vosso azeite, porque as nossas lâmpadas estão-se apagando.
9 “Bab̯wo bahala bagezi̱ baabei̱ri̱ri̱mwo, ‘Tikikusoboka, tigasobora kumala twensei̱ hamwenya. Mu̱gyende mu madu̱u̱ka mugule maku̱ta geenyu̱.’
9 Mas as prudentes responderam: Não, para que não nos falte a nós e a vós outras! Ide, antes, aos que o vendem e comprai-o.
10 “Bei̱tu̱ bab̯wo bahala b̯ubaali ni̱bacaali̱yo ku̱kwo mu kugula maku̱ta, mugole yaadwa. Bab̯wo bahala banyakubba beetegeki̱ri̱ na taara zaab̯u, baagyendi̱ri̱ nibeingira hamwei̱ na mugole mu B̯u̱genyi̱, baakingaho mulyangu cali B̯u̱genyi̱ b̯wali.
10 E, saindo elas para comprar, chegou o noivo, e as que estavam apercebidas entraram com ele para as bodas; e fechou-se a porta.
11 “Hei̱nyu̱ma, bab̯wo bahala bandi de bei̱zi̱ri̱ nibakoba, ‘Mu̱handu̱! Mu̱handu̱! Tu̱ki̱ngu̱li̱reho mulyangu!’
11 Mais tarde, chegaram as virgens néscias, clamando: Senhor, senhor, abre-nos a porta!
12 “Bei̱tu̱ yo mugole yaabei̱ri̱ri̱mwo naakoba, ‘Mu mananu nkubaweera, ti̱mbeegi̱ri̱.’ ”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo que não vos conheço.
13 Yesu̱ yaamali̱ri̱i̱ri̱ naakoba, “Nahab̯waki̱kyo mweri̱nde, hab̯wakubba kiro na saaha ti̱mu̱byegi̱ri̱.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis o dia nem a hora.
14 “Kandi de, b̯ukama b̯wa mwiguru b̯ukwisana nka muntu munyakugyenda kub̯unga mu nsi gindi, yeeta baheereza baamwe yaabakwatya itungu lyamwe.
14 Pois será como um homem que, ausentando-se do país, chamou os seus servos e lhes confiou os seus bens.
15 Omwei̱ yaamu̱heeri̱ sente zikwijanjana talanta itaanu; wondi yaamuha sente zikwijanjana talanta ibiri; wondi yaamuha sente zikwijanjana talanta gi̱mwei̱. Yaabaheeri̱ zi̱zo sente ku̱si̱gi̱ki̱ra ha b̯uli muntu nka kwakusobora ku̱zi̱koresya. Mwomwo yaabyokya yaagyenda hayaagyendengi̱.
15 A um deu cinco talentos, a outro, dois e a outro, um, a cada um segundo a sua própria capacidade; e, então, partiu.
16 Omwei̱ munyakutunga talanta itaanu, yaatandi̱ki̱i̱ri̱ho ku̱zi̱su̱u̱b̯u̱ri̱sya yaakora magoba ga talanta zindi itaanu.
16 O que recebera cinco talentos saiu imediatamente a negociar com eles e ganhou outros cinco.
17 Mu ngeru gyogyo gi̱mwei̱, wa talanta ibiri yaasu̱u̱b̯wi̱ri̱ yaatunga zindi ibiri.
17 Do mesmo modo, o que recebera dois ganhou outros dois.
18 Bei̱tu̱ yogwo, gi̱yaaheeri̱ talanta gi̱mwei̱ yaagyendi̱ri̱ yaalima ki̱i̱na yaabi̱samwo gi̱gyo talanta gya mukama waamwe gi̱yaamu̱heeri̱.
18 Mas o que recebera um, saindo, abriu uma cova e escondeu o dinheiro do seu senhor.
19 “Hei̱nyu̱ma gya kasu̱mi̱ kaleiho, mukama waab̯u yogwo yei̱ri̱ri̱, yaabeeta aleke awone nka ku̱baakoreseerye itungu lyamwe.
19 Depois de muito tempo, voltou o senhor daqueles servos e ajustou contas com eles.
20 Yogwo muheereza munyakutunga talanta itaanu, yaaleeti̱ri̱ itaanu zi̱yaatu̱ngi̱ri̱ neitaanu zi̱yaagobi̱ri̱. B̯u̱yei̱zi̱ri̱ yaamuweera, ‘Mukama wange, wampeeri̱ talanta itaanu; wona, nyaasu̱u̱b̯wi̱ri̱ nyaagoba zindi itaanu.’
20 Então, aproximando-se o que recebera cinco talentos, entregou outros cinco, dizendo: Senhor, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco talentos que ganhei.
21 “Mukama waamwe yaamwi̱ri̱ri̱mwo, ‘Weebale hoi̱, oli muheereza murungi kandi mwesigwa! Waali mwesigwa mu bi̱dooli̱; nkwi̱za kukuha kulingiira binene. I̱za tujaguze tusemererwa hamwei̱!’
21 Disse-lhe o senhor: Muito bem, servo bom e fiel; foste fiel no pouco, sobre o muito te colocarei; entra no gozo do teu senhor.
22 “Yogwo muheereza munyakutunga talanta ibiri, nayo yaaleeti̱ri̱ zaamwe. B̯u̱yei̱zi̱ri̱ yaakoba, ‘Mukama wange, wampeeri̱ talanta ibiri; wona, nyaasu̱u̱b̯wi̱ri̱ nyaagoba zindi ibiri.’
22 E, aproximando-se também o que recebera dois talentos, disse: Senhor, dois talentos me confiaste; aqui tens outros dois que ganhei.
23 “Mukama waamwe yaamwi̱ri̱ri̱mwo, ‘Weebale hoi̱, oli muheereza murungi kandi mwesigwa! Waali mwesigwa mu bi̱dooli̱; nkwi̱za kukuha kulingiira binene. I̱za ojaguze na mukama waamu mu kusemererwa kwamwe!’
23 Disse-lhe o senhor: Muito bem, servo bom e fiel; foste fiel no pouco, sobre o muito te colocarei; entra no gozo do teu senhor.
24 “Mwomwo hei̱za yogwo munyakutunga talanta gi̱mwei̱. B̯u̱yei̱zi̱ri̱ yaakoba, ‘Mukama wange, nkwegi̱ri̱ nka mudulu mutatiro. Okesa bi̱byo byotasi̱gi̱ri̱, obiika bi̱byo byotasu̱ku̱si̱ri̱ nka mudya byamaani bitali byamwe.
24 Chegando, por fim, o que recebera um talento, disse: Senhor, sabendo que és homem severo, que ceifas onde não semeaste e ajuntas onde não espalhaste,
25 Nahab̯waki̱kyo nyaati̱i̱ni̱ri̱ ku̱su̱u̱b̯u̱ri̱sya sente zaamu nizikagwayo, nyaazi̱bi̱sa mu ki̱i̱na. Ozi̱weeni̱, zo nzizi.’
25 receoso, escondi na terra o teu talento; aqui tens o que é teu.
26 “Mukama waamwe yaamwi̱ri̱ri̱mwo naakoba, ‘Uwe, oli muheereza mubiibi, kandi mugarei! Kwokwo okobi̱ri̱ yatyo, nti waakyegi̱ri̱, mba mudulu mutatiro ku sente, nkesa bi̱byo bi̱ntasi̱gi̱ri̱, mbiika bi̱byo bi̱ntasu̱ku̱swi̱ri̱ nka mudya byamaani bitali byamwe,
26 Respondeu-lhe, porém, o senhor: Servo mau e negligente, sabias que ceifo onde não semeei e ajunto onde não espalhei?
27 kale nu, hab̯waki sente zange otaazi̱heeri̱ basu̱u̱b̯u̱ri̱ ni̱bakazi̱su̱u̱b̯u̱ri̱sya? Nyaaku̱bbeeri̱ nzi̱ri̱ri̱ nzi̱tu̱ngi̱ri̱ nizili na magoba.’
27 Cumpria, portanto, que entregasses o meu dinheiro aos banqueiros, e eu, ao voltar, receberia com juros o que é meu.
28 “Mwomwo yogwo mukama waab̯u, yaaragira muheereza wondi, ‘Mumutooleho gi̱gyo talanta; mugihe yogwo ali na talanta i̱ku̱mi̱.
28 Tirai-lhe, pois, o talento e dai-o ao que tem dez.
29 Yogwo yensei̱ alinaho, bali̱mu̱teeryaho; bei̱tu̱ yogwo atalinaho, na bi̱byo byali nabyo, balibimutoolaho.
29 Porque a todo o que tem se lhe dará, e terá em abundância; mas ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
30 Kandi yogwo muheereza atali na mugasu, mu̱mu̱kasu̱ke hanzei mu nti̱ti̱, hali kuwonawona na b̯ujune b̯unene.’
30 E o servo inútil, lançai-o para fora, nas trevas. Ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “Mwana wa Muntu b̯wali̱i̱ra nka Mukama na bamalayika baamwe bensei̱, akwi̱za kwicaara ha kitebe kyamwe kya ki̱ti̱i̱ni̱sa kinene hoi̱.
31 Quando vier o Filho do Homem na sua majestade e todos os anjos com ele, então, se assentará no trono da sua glória;
32 Mahanga gensei̱ galyecooka hahwo mu mei̱so gaamwe. B̯u̱b̯wo mwomwo, alisoroora bantu, nka mu̱li̱i̱sya wa ntaama kwasorooramwo ntaama na mbu̱li̱.
32 e todas as nações serão reunidas em sua presença, e ele separará uns dos outros, como o pastor separa dos cabritos as ovelhas;
33 Ntaama alizita ha mukono gwamwe gwab̯udyo; na mbu̱li̱ naazita ha mukono gwamwe gwab̯umoso.
33 e porá as ovelhas à sua direita, mas os cabritos, à esquerda;
34 “Hei̱nyu̱ma gya kubasorooramwo, Mukama akwi̱za kuweera bab̯wo bantu bali ha mukono gwamwe gwab̯udyo nti, ‘Mwi̱ze, nywe bab̯wo ba Bbaabba bayaaheeri̱ mu̱gi̱sa, mugweterwe b̯u̱b̯wo b̯ukama b̯u̱yaabaragani̱si̱i̱rye kuruga ha kuhangwa kwa nsi.
34 então, dirá o Rei aos que estiverem à sua direita: Vinde, benditos de meu Pai! Entrai na posse do reino que vos está preparado desde a fundação do mundo.
35 Hab̯wakubba b̯unyaali nindi nzala, mwampeeri̱ byakudya, b̯unyaali nindi na nyoota mwampeeri̱ kyakunywa, b̯u̱nyei̱zi̱ri̱ nindi mu̱genyi̱ mwantangi̱ri̱i̱ri̱ mu maka geenyu̱.
35 Porque tive fome, e me destes de comer; tive sede, e me destes de beber; era forasteiro, e me hospedastes;
36 B̯unyaali ntali na kyakulwala mwampeeri̱ kyakulwala, b̯unyaali nindi mu̱seeri̱ mwampeeri̱ b̯u̱janjabi̱, b̯unyaali nindi mu nkomo mwei̱zi̱ri̱ mwambona.’
36 estava nu, e me vestistes; enfermo, e me visitastes; preso, e fostes ver-me.
37 “Mwomwo bab̯wo, banyakubalwanga kubba ni̱baku̱si̱i̱mwa mu mei̱so ga Ruhanga, baali̱mwi̱ramwo nibakoba, ‘Mukama, b̯u̱su̱mi̱ kyani b̯u̱twaku̱woneeri̱mwo nooli nzala twakuha byakudya, rundi nooli na nyoota, twakuha kyakunywa?
37 Então, perguntarão os justos: Senhor, quando foi que te vimos com fome e te demos de comer? Ou com sede e te demos de beber?
38 B̯u̱su̱mi̱ kyani, b̯u̱twaku̱woneeri̱mwo nooli mu̱genyi̱ twakutangiira mu maka geetu̱; rundi nookwetaaga kyakulwala twakikuha?
38 E quando te vimos forasteiro e te hospedamos? Ou nu e te vestimos?
39 B̯u̱su̱mi̱ kyani, b̯u̱twaku̱woneeri̱mwo nooli mu̱seeri̱, twakuha b̯u̱janjabi̱; rundi nooli mu nkomo, twei̱za twakuwona?’
39 E quando te vimos enfermo ou preso e te fomos visitar?
40 “Mukama ali̱bei̱ramwo naakoba, ‘Mu mananu nkubaweera nti, kintu kyensei̱ ki̱mwakoleeri̱ bei̱ra bange mu baba bantu ba hansi, b̯u̱b̯wo mwaki̱koleeri̱ gya.’
40 O Rei, respondendo, lhes dirá: Em verdade vos afirmo que, sempre que o fizestes a um destes meus pequeninos irmãos, a mim o fizestes.
41 “Hei̱nyu̱ma, aliweera bab̯wo ba ha mukono gwamwe gwab̯umoso nti, ‘Mu̱ndu̱ngeho nywe bab̯wo bakyeneerwe kugyenda mu mworo gu̱talu̱ma gu̱li̱ndi̱ri̱i̱ri̱ Sitaani na bamalayika baamwe.
41 Então, o Rei dirá também aos que estiverem à sua esquerda: Apartai-vos de mim, malditos, para o fogo eterno, preparado para o diabo e seus anjos.
42 Kubba b̯unyaali nzala mutakampe kyakudya, b̯unyaali nindi na nyoota mutakampe kyakunywa.
42 Porque tive fome, e não me destes de comer; tive sede, e não me destes de beber;
43 B̯unyaali nindi mu̱genyi̱ mu rub̯uga lwenyu̱ mutakantangiire mu maka geenyu̱, b̯unyaali ntali na kyakulwala mutakampe kyakulwala, b̯unyaali nindi mu̱seeri̱ kandi nindi mu nkomo mu̱takanfeeho.’
43 sendo forasteiro, não me hospedastes; estando nu, não me vestistes; achando-me enfermo e preso, não fostes ver-me.
44 “Bantu ba mukono gwamwe gwab̯umoso bali̱i̱ramwo nibakoba, ‘Mukama, b̯u̱su̱mi̱ kyani b̯u̱twaku̱weeni̱ nooli nzala, rundi nooli na nyoota, rundi nooli mu̱genyi̱ mu rub̯uga lwetu̱, rundi nokwetaaga lu̱goye, rundi nooli mu̱seeri̱, rundi nooli mu nkomo, twab̯ula kukufaaho?’
44 E eles lhe perguntarão: Senhor, quando foi que te vimos com fome, com sede, forasteiro, nu, enfermo ou preso e não te assistimos?
45 “Mukama ali̱bei̱ramwo naakoba, ‘Nkubaweera mu mananu nti, kintu kyensei̱ ki̱mu̱takoleeri̱ bantu bange mu baba bantu ba hansi, b̯u̱b̯wo mutakakikolere gya.’
45 Então, lhes responderá: Em verdade vos digo que, sempre que o deixastes de fazer a um destes mais pequeninos, a mim o deixastes de fazer.
46 “B̯u̱b̯wo mwomwo baliruga hahwo nibatunga kifubiro kya biro na biro, bei̱tu̱ bab̯wo bakubalwa kubba ni̱baku̱si̱i̱mwa mu mei̱so ga Ruhanga, baligyenda mu b̯womi b̯wa biro na biro.”
46 E irão estes para o castigo eterno, porém os justos, para a vida eterna.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.