Marcos 9
Ndagaanu Gihyaka (RUB) vs NTLH
1 Yesu̱ yaagyendi̱ri̱ mu mei̱so na kukoba, “Mu mananu nkubaweera nti, bamwei̱ muli nywe beemereeri̱ haha, timuliwonaho lu̱ku̱u̱, mu̱takabbeeri̱ kuwona b̯ukama b̯wa Ruhanga ni̱b̯wi̱za na maani.”
1 E Jesus terminou, dizendo:
2 Hei̱nyu̱ma gya biro mukaaga, Yesu̱ yaatweri̱ Peeteru, Yakobbo na Yohaana yaatemba nabo kwakyendi̱ ha lusahu, baabbayo bankei. B̯ubaali nibali kwakyendi̱ wa lusahu, Yesu̱ yaahinduka mu nzooka gyamwe.
2 Seis dias depois, Jesus foi para um monte alto, levando consigo somente Pedro, Tiago e João. Ali, eles viram a aparência de Jesus mudar.
3 Ngoye zaamwe zaahi̱ndu̱ki̱ri̱ zaasyana tei̱tei̱tei̱; kwega ku̱zaasyeni̱, tihaloho muntu mu nsi gyensei̱ akusobora ku̱zi̱syani̱a kudwa ha zaadoori̱.
3 A sua roupa ficou muito branca e brilhante, mais do que qualquer lavadeira seria capaz de deixar.
4 Nahaahwo haamaari̱ gazookaho bantu babiri, Eri̱ya na Mu̱sa, banyakubba nibakubaza na Yesu̱.
4 E os três discípulos viram Elias e Moisés conversando com Jesus.
5 Peeteru b̯u̱yaaweeni̱ bi̱byo bintu binyakubbaho, yaaweera Yesu̱, “Mwegesa kili kirungi twenseenya kubba haha, leka tu̱bi̱mbe b̯u̱si̱i̱si̱ra b̯usatu, kamwei̱ kaamu, kamwei̱ ka Mu̱sa, kamwei̱ kʼEri̱ya.”
5 Então Pedro disse a Jesus: — Mestre, como é bom estarmos aqui! Vamos armar três barracas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias.
6 Peeteru yaalingi atakwega ki̱kyo ki̱yaabazengi̱, hab̯wakubba bensei̱ baalingi na b̯u̱ti̱i̱ni̱ b̯unene.
6 Pedro não sabia o que deveria dizer, pois ele e os outros dois discípulos estavam apavorados.
7 B̯ubaali nibali hahwo kikaka kyei̱zi̱ri̱ kyababbumba, iraka lyaruga mu ki̱kyo kikaka nilikoba: “Yogo yoyo Mwana wange, gi̱nyendya, mu̱mwegwenge!”
7 Logo depois, uma nuvem os cobriu, e dela veio uma voz, que disse: — Este é o meu Filho querido. Escutem o que ele diz!
8 Kikaka b̯u̱kyaru̱gi̱ri̱ho, baamagamaga batakei̱re kuwona muntu wondi yensei̱ kutoolaho Yesu̱ musa.
8 Aí os discípulos olharam em volta e viram somente Jesus com eles.
9 B̯ubaali ni̱baku̱si̱ri̱mu̱ka kuruga ha lusahu, yaabapompogeerya bataweeraho muntu yensei̱ kintu ki̱baweeni̱ ku̱doosya Mwana wa Muntu b̯walihimbooka kuruga mu baku̱u̱.
9 Quando estavam descendo do monte, Jesus mandou que não contassem a ninguém o que tinham visto, até que o Filho do Homem ressuscitasse.
10 Ki̱kyo baaki̱bi̱i̱ki̱ri̱ nka nsita gyab̯u; kyonkei beicala ni̱bab̯u̱u̱lyangana, “Yogo mudulu b̯wakukoba kuhimbooka kuruga mu baku̱u̱, aku̱manyi̱sya ki?”
10 Eles obedeceram à ordem, mas discutiram entre si sobre o que queria dizer essa ressurreição.
11 Kasi mwomwo baamu̱b̯u̱u̱lya, “Hab̯waki beegesa ba biragiro bakoba nti Eri̱ya yooyo alina kubanza kwi̱za?”
11 Então perguntaram a Jesus: — Por que os
12 Yesu̱ yaabei̱ri̱ri̱mwo naakoba, “Mu mananu, Eri̱ya yoyo alina kubanza kwi̱za aterekereerye bintu byensei̱. Bei̱tu̱ na Binyakuhandiikwa bikoba nti, Mwana wa Muntu akuteekwa kuwonawona hoi̱ na bantu bamusuule.
12 Ele respondeu:
13 Kandi nkubaweera: Eri̱ya, yei̱zi̱ri̱ kadei na bantu baamu̱koori̱ bintu byensei̱ bi̱beendeerye kumukola nka ku̱kyamu̱handi̱i̱ki̱i̱rweho.”
13 Eu afirmo a vocês que Elias já veio, e o maltrataram como quiseram, conforme as Escrituras dizem a respeito dele.
14 Yesu̱ na beegeseb̯wa baamwe basatu, b̯u̱bei̱ri̱ri̱ kuruga ha lusahu, baagi̱i̱rye kitebe kya bantu banene hoi̱ na beegesa ba biragiro kyelogoleerye beegeseb̯wa baamwe bandi ni̱baku̱baku̱u̱ti̱sya mpaka.
14 Quando eles chegaram perto dos outros discípulos, viram uma grande multidão em volta deles e alguns mestres da Lei discutindo com eles.
15 Bantu bensei̱ b̯u̱baakaweeni̱ Yesu̱, baahu̱ni̱ri̱i̱ri̱ hoi̱ baatandika kwi̱ru̱ka ni̱bei̱zanga hali Yesu̱ ku̱mu̱ramu̱kya.
15 Quando o povo viu Jesus, todos ficaram admirados e correram logo para o cumprimentarem.
16 B̯u̱yeegwi̱ri̱ ngeru bakubaza yaabab̯u̱u̱lya, “Kikyani ki̱ku̱baku̱u̱ti̱sya mpaka?”
16 Jesus perguntou aos discípulos:
17 Mudulu omwei̱ mu bab̯wo bantu yaamwi̱ramwo naakoba, “Mwegesa, nku̱leeteeri̱ mwana wange atembeerwe muzumu kandi gu̱mwi̱jeeri̱ mu̱nwa,
17 Um homem que estava na multidão respondeu: — Mestre, eu trouxe o meu filho para o senhor, porque ele está dominado por um espírito mau e não pode falar.
18 b̯uli b̯watembwa gu̱gwo muzumu, gumuguma hansi, naatandika ku̱lwa i̱hu̱lo mu mu̱nwa, naanena meino kandi naakangabala. +Nyaamu̱leeteeri̱ beegeseb̯wa baamu bei̱tu̱ baalemeerwe kugumubingamwo.”
18 Sempre que o espírito ataca o meu filho, joga-o no chão, e ele começa a espumar e a ranger os dentes; e ele está ficando cada vez mais fraco. Já pedi aos discípulos do senhor que expulsassem o espírito, mas eles não conseguiram.
19 Yesu̱ yei̱ri̱ri̱mwo naakoba: “Nywe bantu ba mu̱hi̱hi̱ gugu, bateikiririza mu Ruhanga ndiicala nanywe ku̱doosya di̱? Mu̱leete yogwo mwana haha hali gya.”
19 Jesus disse:
20 Mwomwo baaleeta yogwo mwana hali Yesu̱. Muzumu b̯u̱gwakaweeni̱ Yesu̱, gwatandika kumuniga, gwamuguma hansi, yaatandika kweb̯u̱lu̱ngu̱la naahuluka i̱hu̱lo mu mu̱nwa.
20 Quando o levaram, o espírito viu Jesus e sacudiu com força o menino. Ele caiu e começou a rolar no chão, espumando pela boca.
21 Yesu̱ yaab̯u̱u̱lya bbaa mwana naakoba, “Amaari̱ kasu̱mi̱ ki naali mu mbeera gi̱gyo?”
21 Aí Jesus perguntou ao pai: O pai respondeu: — Ele está assim desde pequeno.
22 Ei̱ceeri̱ naagwanga mu mworo rundi mu meezi̱, bei̱tu̱ waakabba nookusobora, tu̱gi̱i̱re mbabazi̱ omu̱honi̱e.”
22 Muitas vezes o espírito o joga no fogo e na água para matá-lo. Mas, se o senhor pode, então nos ajude. Tenha pena de nós!
23 Yesu̱ yaamuweera, “Leka kukoba nti nyaakabba ninkusobora. Hab̯wakubba hali muntu ali na kwikiriza b̯uli kintu kikusoboka.”
23 Jesus respondeu:
24 Nahaahwo bbaa mwana yaakoba, “Nkwikiriza; njuna b̯uteikiriza b̯wange!”
24 Então o pai gritou: — Eu tenho fé! Ajude-me a ter mais fé ainda!
25 Yesu̱ b̯u̱yaaweeni̱ kitebe kya bantu ni̱ki̱kwi̱za kuwona kintu kiloho, yaacoomeeri̱ gu̱gwo muzumu naakoba, “We muzumu gukugaana yogwo mwana kubaza nakwegwa, nkukuragira, mu̱ru̱gemwo kandi otali̱mwi̱ramwo murundi gundi.”
25 Quando Jesus viu que muita gente estava se juntando ao redor dele, ordenou ao espírito mau:
26 Yesu̱ b̯u̱yaamaari̱ kucoomera gu̱gwo muzumu, mwana yaatandika kweb̯u̱lu̱ngu̱la, muzumu gwaluka na maani, gwamurugamwo, yeisana nka mu̱ku̱u̱. Bantu baabazi̱ri̱ nibakoba, “Akwi̱ri̱!”
26 O espírito gritou, sacudiu o menino e saiu dele, deixando-o como morto. Por isso todos diziam que ele havia morrido.
27 Bei̱tu̱ Yesu̱ yaamu̱kweti̱ ha mukono, yaamu̱byokya, yeemeera.
27 Mas Jesus pegou o menino pela mão e o ajudou a ficar de pé.
28 Yesu̱ na beegeseb̯wa baamwe b̯u̱baaku̱bi̱ri̱yo bei̱ngi̱i̱ri̱ mu nnyu̱mba, beegeseb̯wa baamwe baamu̱b̯u̱u̱lya na mu nsita, “Hab̯waki twe muzumu gu̱gwo gwatu̱lemi̱ri̱ kugubinga?”
28 Quando Jesus entrou em casa, os seus discípulos lhe perguntaram em particular: — Por que foi que nós não pudemos expulsar aquele espírito?
29 Yaabei̱ri̱ri̱mwo naakoba, “Muzumu nka gu̱gwo timusobora kugubinga mu̱tarabi̱ri̱ mu kusaba.”
29 Jesus respondeu:
30 B̯u̱baaru̱gi̱ri̱ hahwo, baagyenda baaraba mu kicweka kya Galilaaya. Habaagyendi̱ri̱, Yesu̱ atakendye bantu beegeyo,
30 Jesus e os discípulos saíram daquele lugar e continuaram atravessando a Galileia. Jesus não queria que ninguém soubesse onde ele estava
31 hab̯wakubba yaalingi naakwegesya beegeseb̯wa baamwe. B̯uyaalingi naaku̱beegesya yaabaweera, “Mwana wa Muntu akugyenda kuheeb̯wayo mu mikono mya banyanzigwa. Bakwi̱za ku̱mwi̱ta, kasi hei̱nyu̱ma gya biro bisatu ahimbooke.”
31 porque estava ensinando os discípulos. Ele lhes dizia:
32 Bo beegeseb̯wa baamwe batakamwetegereze b̯u̱yaabaweereeri̱ ki̱kyo kigambu; kandi de, baati̱i̱ni̱ri̱ na ku̱mu̱b̯u̱u̱lya ha ki̱kyo kigambu.
32 Eles não entendiam o que Jesus dizia, mas tinham medo de perguntar.
33 B̯u̱baaru̱gi̱ri̱ ku̱kwo bei̱za Kaperenau̱mu̱. B̯ubaalingi mu nnyu̱mba, Yesu̱ yaabab̯u̱u̱lya, “Mwi̱ceeri̱ nimukuuta mpaka zaaki mu muhanda?”
33 Jesus e os discípulos chegaram à cidade de Cafarnaum. Quando já estavam em casa, Jesus perguntou aos doze discípulos:
34 Bei̱tu̱ batakamwi̱remwo hab̯wakubba b̯ubaalingi mu muhanda ni̱bakwi̱za baalingi kukuuta mpaka za naani akukirayo ki̱ti̱i̱ni̱sa.
34 Mas eles ficaram calados porque no caminho tinham discutido sobre qual deles era o mais importante.
35 B̯u̱yei̱cali̱i̱ri̱ hansi, yeeta beegeseb̯wa baamwe i̱ku̱mi̱ na babiri yaabaweera, “Muntu yensei̱ akwendya kubba wa hakyendi̱, alina kweb̯undaaza, yeetwale kubba wa hansi kandi muheereza wa b̯uli muntu.”
35 Jesus sentou-se, chamou os doze e lhes disse:
36 Mwomwo Yesu̱ yaasenga mwana muto mu ngalu zaamwe yaamwemereerya mu mei̱so gaab̯u, yaabaweera,
36 Aí segurou uma criança e a pôs no meio deles. E, abraçando-a, disse aos discípulos:
37 “Muntu yensei̱ atangiira mwana muto nka yogo mwibara lyange b̯u̱b̯wo abba antangi̱ri̱i̱ri̱. Kandi yogwo yensei̱ antangiira, abba atatangi̱ri̱i̱ri̱ gya nyankei bei̱tu̱ na yogwo munyakuntuma.”
37 — Aquele que, por ser meu seguidor, receber uma criança como esta estará também me recebendo. E quem me receber não recebe somente a mim, mas também aquele que me enviou.
38 Mwomwo Yohaana yaaweera Yesu̱, “Mwegesa, twaweeni̱ muntu naakubinga mizumu mwibara lyamu, twamugaana, hab̯wakubba atakabbe omwei̱ hali twe.”
38 João disse: — Mestre, vimos um homem que expulsa demônios pelo poder do nome do senhor, mas nós o proibimos de fazer isso porque ele não é do nosso grupo.
39 Yesu̱ yaamuweera, “Mutamugaana, hab̯wakubba tihaloho muntu akusobora kukora kyamahanu mwibara lyange, kandi hei̱nyu̱ma akambazaho kubiibi,
39 Jesus respondeu:
40 kubba yogwo yensei̱ atakwahukana natwe ali ha rubaju lwetu̱.”
40 Porque quem não é contra nós é por nós.
41 Kandi nkubaweera mu mananu nti, yogwo yensei̱ alibaha ki̱kopo kya meezi̱ ga kunywa mwibara lyange hab̯wakubba mukumpondera, alitunga mpeera.
41 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem der um copo de água a vocês, porque vocês são de Cristo, com toda a certeza receberá a sua recompensa.
42 Yogwo yensei̱ aliha omwei̱ mu bab̯wo bakunzikiririzamwo, bali nka baana bato hali gya, kukora kibii, hakiri atunga kifubiro kya kumuguma mwitaka bamu̱bbohi̱ri̱ lumengu mwi̱coti̱
42 Jesus continuou:
43 Mukono gwamu b̯ugulikuha kukora kibii, ogutemeho ogugume hadei. Kili kirungi kugyenda mu b̯womi b̯utamalikaho na mukono gu̱mwei̱ kukira kubba na mikono mibiri okagyenda mu Geehena cali heicala mworo gu̱talu̱ma. [
43 Se uma das suas mãos faz com que você peque, corte-a fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna com uma só mão do que ter as duas e ir para o inferno, onde o fogo nunca se apaga.
44 Ku̱kwo hooho heicala maginyo gatakwa, kandi na mworo gu̱talu̱ma.]
44 [Ali os vermes que devoram não morrem, e o fogo nunca se apaga.]
45 Kandi na kigulu kyamu kyakabba nikikukuha kukora kibii, okitemeho. Kili kirungi kugyenda mu b̯womi b̯utamalikaho nooli na kigulu ki̱mwei̱ kukira kubba na magulu gabiri, okagyenda mu Geehena, [
45 Se um dos seus pés faz com que você peque, corte-o fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna aleijado do que ter os dois pés e ser jogado no inferno.
46 ku̱kwo cali maginyo gatakwa, kandi na mworo gu̱talu̱ma.]
46 [Ali os vermes que devoram não morrem, e o fogo nunca se apaga.]
47 Na li̱i̱so lyamu lyakabba nilikukuha kukora kibii, litoolemwo. Kili kirungi kugyenda mu b̯ukama b̯wa Ruhanga nooli na li̱i̱so li̱mwei̱ kukira kubba na mei̱so gabiri okagumwa mu Geehena,
47 Se um dos seus olhos faz com que você peque, arranque-o! Pois é melhor você entrar no
48 kicweka cali
48 Ali os vermes que devoram não morrem, e o fogo nunca se apaga.
49 B̯uli muntu akwi̱za kusemezeb̯wa kuraba mu mworo, nka bidyo kubabilungamwo muzu aleke binole.
49 — Pois todas as pessoas serão
50 “Muzu kili kintu kya mugasu, bei̱tu̱ kakubba gumalikwamwo b̯ululu b̯wagwo, tosobora ku̱b̯wi̱ryamwo. Nahab̯waki̱kyo, nzicala gyenyu̱ giicale nigili girungi nka muzu kugubba gwa mugasu, mwicaranwe na b̯u̱si̱nge.”
50 O sal é uma coisa útil; mas, se perder o gosto, como é que vocês poderão lhe dar gosto de novo? Tenham sal em vocês mesmos e vivam em paz uns com os outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.