Atos 15

Ndagaanu Gihyaka (RUB) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Badulu bandi baaru̱gi̱i̱ri̱i mu kicweka kya B̯uyudaaya baagyenda Antyoki̱ya baatandika kwegesya beikiriza ba Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to, bab̯wo babaagi̱i̱ryeyo nibakobanga, “B̯umwakabba mu̱taku̱doosereerya murwa gwa kwingira mukagu gwa Ruhanga nʼI̱bbu̱rahi̱mu̱, nka biragiro bya Ruhanga bi̱yaaragi̱i̱ri̱ kuraba muli Mu̱sa kubiragira, Ruhanga akwi̱za kwahi kubajuna.”
1 Alguns homens desceram da Judéia para Antioquia e passaram a ensinar aos irmãos: "Se vocês não forem circuncidados conforme o costume ensinado por Moisés, não poderão ser salvos".
2 Mu biro bi̱byo, Pau̱lo na Bbaranaba baalingi mu rub̯uga lwʼAntyoki̱ya. B̯u̱beegwi̱ri̱ bigambu bya nzegesya gi̱gyo, bi̱byo bigambu byabaha kukuuta mpaka zinyamaani hoi̱ na badulu banyakuleeta nzegesya gi̱gyo. Hab̯wa ki̱kyo, kitebe kya beikiriza ba Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to, kyakomi̱ri̱ Pau̱lo, Bbaranaba, hamwei̱ na beikiriza bandi ba Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to, bagyende mu rub̯uga Yeru̱salemu̱, aleke badwe bahanuure na bakwenda, hamwei̱ na bahandu̱ bandi, ha nsonga gya nzegesya gi̱gyo.
2 Isso levou Paulo e Barnabé a uma grande contenda e discussão com eles. Assim, Paulo e Barnabé foram designados, juntamente com outros, para irem a Jerusalém tratar dessa questão com os apóstolos e com os presbíteros.
3 Kasu̱mi̱ ka kusetuka b̯u̱kaadoori̱, kitebe kya beikiriza ba Yesu̱ kyaragi̱ri̱ bab̯wo banyakukomwa, baagyenda. B̯ubaali nibakugyenda, baarabi̱ri̱ mu kicweka kya Foi̱ni̱ki̱ya na kya Samali̱ya. Mu bicweka bi̱byo bi̱baarabi̱ri̱mwo, baagyendengi̱ ni̱bamanyi̱syanga beikiriza ba Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to nti, Banyamahanga beezi̱ri̱ri̱mwo bibii byab̯u, baatandika kwikiririza muli Ruhanga. Bab̯wo beikiriza, b̯u̱beegwi̱ri̱ makuru gagwo ga Banyamahanga kwikiririza muli Ruhanga, baasemererwa hoi̱.
3 A igreja os enviou e, ao passarem pela Fenícia e por Samaria, contaram como os gentios tinham se convertido; essas notícias alegravam muito a todos os irmãos.
4 Bab̯wo banyakubba mu lugyendu, b̯u̱baadoori̱ Yeru̱salemu̱, kitebe kya Yeru̱salemu̱ kya beikiriza ba Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to, kyabatangiira. Mu kitebe ki̱kyo, haalingimwo bakwenda, hamwenya na bahandu̱ bandi. Baamanyi̱si̱i̱rye ki̱kyo kitebe bintu byenseenya bya Ruhanga biyaali abakoreseerye.
4 Chegando a Jerusalém, foram bem recebidos pela igreja, pelos apóstolos e pelos presbíteros, a quem relataram tudo o que Deus tinha feito por meio deles.
5 Bei̱tu̱ Bayudaaya bandi banyakwiriririzanga mu Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to, banyakubba nibali ba mu kitebe kya Bafalisaayo, baabyoki̱ri̱ baakoba, “Banyamahanga b̯ubaakabbanga ni̱bakwendya kubba beikiriza ba Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to, bakwi̱za kusalwanga kandi bakusemeeranga ku̱doosereerya biragiro bya Ruhanga bi̱yaaheeri̱ Mu̱sa.”
5 Então se levantaram alguns do partido religioso dos fariseus que haviam crido e disseram: "É necessário circuncidá-los e exigir deles que obedeçam à lei de Moisés".
6 Nahab̯waki̱kyo, bakwenda na bahandu̱ ba kitebe ki̱kyo, bei̱cali̱i̱ri̱ kuhanuura ha nsonga gi̱gyo.
6 Os apóstolos e os presbíteros se reuniram para considerar essa questão.
7 Hei̱nyu̱ma gyaku̱hi̱ngi̱sya biteekerezu hab̯wa mwanya gunene, Peeteru yeemereeri̱ yaakoba, “Beikiriza bei̱ra bange, mu̱kyegi̱ri̱ kurungi nti mu b̯u̱su̱mi̱ b̯wei̱nyu̱ma, Ruhanga yankomi̱ri̱ muli nywe nywensei̱, ngyende ntebeerye Banyamahanga Makuru Garungi, aleke bageegwe kandi beikiririze mu Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to.
7 Depois de muita discussão, Pedro levantou-se e dirigiu-se a eles: "Irmãos, vocês sabem que há muito tempo Deus me escolheu dentre vocês para que os gentios ouvissem de meus lábios a mensagem do evangelho e cressem.
8 Ruhanga yogwo yeegi̱ri̱ biteekerezu bya b̯uli muntu, yaaheeri̱ Banyamahanga bab̯wo Mwozo waamwe, nka twe ku̱yaatu̱heeri̱, kwolokya nti kikudwa na Banyamahanga nabo kwikiririza mu Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to.
8 Deus, que conhece os corações, demonstrou que os aceitou, dando-lhes o Espírito Santo, como antes nos tinha concedido.
9 Ruhanga yoolokeerye nti nyahukana giicala gyahi, hakati̱ wa twe Bayudaaya na Banyamahanga. Hab̯wakubba, na badi̱ de, yaabaganyi̱i̱ri̱ bibii byab̯u hab̯wa kwikiririza mu Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to, nka twedede nka ku̱yaatu̱ganyi̱i̱ri̱ bibii byetu̱ hab̯wa kwikiririza mu Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to.
9 Ele não fez distinção alguma entre nós e eles, visto que purificou os seus corações pela fé.
10 Kale hataati̱, hab̯waki mukulengaho ku̱kwati̱sya Ruhanga ki̱ni̱ga kuraba mu ku̱lemeseni̱a Banyamahanga banyakwikiririza mu Yesu̱ na kubabaweera badoosereerye biragiro bya Ruhanga bi̱yaaheeri̱ Mu̱sa, binyakulema twe na bahaaha beetu̱, ku̱bi̱doosereerya?
10 Então, por que agora vocês estão querendo tentar a Deus, impondo sobre os discípulos um jugo que nem nós nem nossos antepassados conseguimos suportar?
11 Kikudwa kwahi kukora yatyo. Twe twikiririza mu Yesu̱ nitujunwa, hab̯wa mbabazi̱ za Mukama weetu̱ Yesu̱ hali twe. Naboodede beikiririza mu Yesu̱ nibajunwa, de hab̯wa mbabazi̱ zoozo, hatali hab̯wa ku̱doosereerya biragiro.”
11 De modo nenhum! Cremos que somos salvos pela graça de nosso Senhor Jesus, assim como eles também".
12 Pau̱lo na Bbaranaba, baaweereeri̱ bantu banyakubba mu lukuratu b̯uwoneru b̯wa byamahanu hamwenya na bintu bikuhuniriza bya Ruhanga bi̱yaabakoreseerye mu Banyamahanga. B̯ubaali nibakusoboora bi̱byo bintu, bantu bensei̱ baali beeti̱kereeri̱ cei̱, nibakwetegeerya.
12 Toda a assembléia ficou em silêncio, enquanto ouvia Barnabé e Paulo falando de todos os sinais e maravilhas que, por meio deles, Deus fizera entre os gentios.
13 B̯u̱baamaari̱ kubisoboora, Yakobbo yaabaza naakoba, “Beikiriza bei̱ra bange, mu̱nyeetegeerye!
13 Quando terminaram de falar, Tiago tomou a palavra e disse: "Irmãos, ouçam-me.
14 Si̱mooni̱ Peeteru atu̱soboleeri̱, Ruhanga nka ku̱yaabanzi̱ri̱ kwolokya nti Banyamahanga abataho mutima. Yaakyolokeerye kuraba mu kukoma bamwei̱ mu Banyamahanga, baabba bantu baamwe.
14 Simão nos expôs como Deus, no princípio, voltou-se para os gentios a fim de reunir dentre as nações um povo para o seu nome.
15 Kiki kintu kya Banyamahanga kuhinduka, kili kyokyo kyonyini kya baragu̱ri̱ ba Ruhanga baaragwi̱ri̱ho, nka Binyakuhandiikwa kubikoba nti:
15 Concordam com isso as palavras dos profetas, conforme está escrito:
16 “ ‘Hei̱nyu̱ma gya Mukama, ndi̱i̱ra
16 ‘Depois disso voltarei e reconstruirei a tenda caída de Davi. Reedificarei as suas ruínas, e a restaurarei,
17 Ndikora ki̱kyo aleke bantu bandi bensei̱, bei̱ze hali gya mbe Mukama waab̯u,
17 para que o restante dos homens busque o Senhor, e todos os gentios sobre os quais tem sido invocado o meu nome, diz o Senhor, que faz estas coisas’
18 Bi̱byo byobyo bya Mukama Ruhanga akukoba, yogwo ei̱ceeri̱ naamanyi̱sya bantu baamwe bi̱byo bintu kuruga kadei na kadei.’
18 conhecidas desde os tempos antigos.
19 “Nahab̯waki̱kyo, gya nkukiwona nti, bab̯wo Banyamahanga bakuhindukanga ni̱bei̱ra hali Mukama Ruhanga, tukusemeera kwahi ku̱boozohereerya bintu na kubaweera ku̱doosereeya biragiro byetu̱ na ngesu zeetu̱ zensei̱.
19 "Portanto, julgo que não devemos pôr dificuldades aos gentios que estão se convertendo a Deus.
20 Mu kiikaru kya kubakola yatyo, tu̱bahandi̱i̱ki̱re bbaruha gi̱ku̱bamanyi̱sya bibi bintu bi̱kwetaagi̱si̱b̯wa: batadyanga bidyo bya bantu bahongeeri̱ baruhanga babeeteereeri̱ho, batakoranga kibii kya b̯wenzi̱; batadyanga nnyama gya bisolo bi̱bani̱gi̱ri̱-b̯u̱ni̱gi̱; kandi de, batadyanga ibbanga.
20 Pelo contrário, devemos escrever a eles, dizendo-lhes que se abstenham de comida contaminada pelos ídolos, da imoralidade sexual, da carne de animais estrangulados e do sangue.
21 Banyamahanga bakwi̱za kutunga mi̱gi̱sa minene kwega biragiro bindi bya Mu̱sa, hab̯wakubba bantu bei̱ceeri̱ kuruga kadei ni̱batebyanga biragiro bya Ruhanga bi̱yaaheeri̱ Mu̱sa mu b̯uli rub̯uga, kandi, nibabisomanga mu marombero b̯uli kiro kya Sabbaato.”
21 Pois, desde os tempos antigos, Moisés é pregado em todas as cidades, sendo lido nas sinagogas todos os sábados".
22 Nahab̯waki̱kyo bakwenda, bahandu̱, hamwei̱ na kitebe kyensei̱ kya beikiriza ba Yesu̱, baacwi̱ri̱mwo beekomamwo badulu babiri baabatuma, baagyenda hamwei̱ na Pau̱lo na Bbaranaba, mu beikiriza ba Yesu̱, ba mu rub̯uga lwʼAntyoki̱ya. Omwei̱ hali badulu babaakomi̱ri̱ kandi baatuma, yaali Yu̱da, munyakwetwanga Bbarasaba. Wondi, yaali Si̱i̱ra. Kitebe kya beikiriza, kyatengi̱mwo hoi̱ ki̱ti̱i̱ni̱sa, bab̯wo badulu babiri bakyakomi̱ri̱ kandi kyatuma.
22 Então os apóstolos e os presbíteros, com toda a igreja, decidiram escolher alguns dentre eles e enviá-los a Antioquia com Paulo e Barnabé. Escolheram Judas, chamado Barsabás, e Silas, dois líderes entre os irmãos.
23 Baatu̱mi̱ri̱ baba badulu babiri bbaruha ginyakukobanga yati:
23 Com eles enviaram a seguinte carta: Os irmãos apóstolos e presbíteros, aos cristãos gentios que estão em Antioquia, na Síria e na Cilícia: Saudações.
24 “Twegwi̱ri̱ nti bantu baaru̱gi̱ri̱ muli twe, tu̱tabatu̱mi̱ri̱, bei̱za hali nywe ku̱kwo baadwa baabahu̱gu̱tani̱a biteekerezu na kubaweera bi̱byo bi̱baabaweereeri̱ bya kubanzanga ku̱doosereerya biragiro byetu̱ kasi mwomwo mujunwe.
24 Soubemos que alguns saíram de nosso meio, sem nossa autorização, e os perturbaram, transtornando suas mentes com o que disseram.
25 Nahab̯waki̱kyo, tweikiraniza twakoma ngab̯wa zeetu̱, twabatuma hali nywe kwi̱za ku̱bamanyi̱sya bigambu bili mu bbaruha gigi. Bab̯wo bantu batu̱komi̱ri̱ bakugyenda kwi̱za ku̱kwo hamwei̱ na banywani beetu̱ Pau̱lo na Bbaranaba,
25 Assim, concordamos todos em escolher alguns homens e enviá-los a vocês com nossos amados irmãos Paulo e Barnabé,
26 badulu banyakwehayo baabba mu kabii ka kusobora kwi̱twa, nibeehayo yatyo, hab̯wa kukoora Mukama weetu̱ Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to.
26 homens que têm arriscado a vida pelo nome de nosso Senhor Jesus Cristo.
27 Ngab̯wa zeetu̱ zi̱zo, boobo Yu̱da na Si̱i̱ra. Bakwi̱za kubba ni̱bagu̱mya bibi bigambu bi̱tu̱handi̱i̱ki̱i̱ri̱ mu bbaruha gigi.
27 Portanto, estamos enviando Judas e Silas para confirmarem verbalmente o que estamos escrevendo.
28 “Mwozo Mu̱syanu̱ yaatwebembeeri̱ kucwamwo nti, kintu kitukusemeera kukora, kwokwo kubasaba muhondere bibi biragiro bi̱handu̱ bisa:
28 Pareceu bem ao Espírito Santo e a nós não impor a vocês nada além das seguintes exigências necessárias:
29 mutadyanga bidyo bya bantu bahongeeri̱ baruhanga babeeteereeri̱ho; mutadyanga ibbanga; mutadyanga bisolo bi̱bani̱gi̱ri̱-b̯u̱ni̱gi̱; kandi, mwehalenge kukora kibii kya b̯wenzi̱. B̯umwakegyendereza kutakora bi̱byo bintu, mu̱kwi̱za kubba mu̱koori̱ kurungi. Katu̱bendeerye b̯u̱si̱nge.”
29 Abster-se de comida sacrificada aos ídolos, do sangue, da carne de animais estrangulados e da imoralidade sexual. Vocês farão bem em evitar essas coisas. Que tudo lhes vá bem.
30 Pau̱lo, Bbaranaba, Yu̱da, na Si̱i̱ra, b̯u̱baamaari̱ kuraga bei̱ra baab̯u ba Yeru̱salemu̱ banyakwikiririzanga mu Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to, baabyokya lugyendu, baagyenda mu rub̯uga Antyoki̱ya. B̯u̱baadoori̱yo, baacooka kitebe kya beikiriza ba Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to, baaha bab̯wo bantu bbaruha gi̱baatoori̱ Yeru̱salemu̱.
30 Uma vez despedidos, os homens desceram para Antioquia, onde reuniram a igreja e entregaram a carta.
31 Bantu bʼAntyoki̱ya basomi̱ri̱ gi̱gyo bbaruha, baasemereerwa hoi̱ kubba bigambu bi̱baagi̱i̱ryemwo, byabei̱ryengi̱mwo maani.
31 Os irmãos a leram e se alegraram com a sua animadora mensagem.
32 Kinyakuhonderaho, Yu̱da na Si̱i̱ra, banyakubba boodede nibali baragu̱ri̱ ba Ruhanga, baatweri̱ mwanya gunene nibaweera bei̱ra baab̯u banyakwikiririzanga mu Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to, bigambu bi̱ku̱beekambi̱sya kwikiririza ki̱mwei̱ mu Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to.
32 Judas e Silas, que eram profetas, encorajaram e fortaleceram os irmãos com muitas palavras.
33 B̯u̱baakamaari̱ mu Antyoki̱ya biro byab̯u bi̱dooli̱, beikiriza ba Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to bei̱ra baab̯u baabaraga na b̯u̱si̱nge, nabo baaku̱bayo Yeru̱salemu̱ hali badi̱ banyakubatuma. [
33 Tendo passado algum tempo ali, foram despedidos pelos irmãos com a bênção da paz para voltarem aos que os tinham enviado.
34 Bei̱tu̱ Si̱i̱ra yaacwi̱ri̱mwo kusigalayo.]
34 Mas Silas decidiu ficar ali.
35 Bei̱tu̱ Pau̱lo na Bbaranaba, bo baasi̱geeri̱yo Antyoki̱ya. Ku̱kwo hooho, baakwatani̱i̱ze na bantu bandi banene, baakora nabo mulimo gwa ku̱tebeerya bantu, Makuru Garungi gakukwatagana na Mukama Yesu̱.
35 Mas Paulo e Barnabé permaneceram em Antioquia, onde, com muitos outros ensinavam e pregavam a palavra do Senhor.
36 Hei̱nyu̱ma gya biro bi̱dooli̱, Pau̱lo yaaweereeri̱ Bbaranaba, “Leka tu̱ku̱beyo mu mbuga zensei̱ hatwakatebereerye bantu Makuru Garungi gakukwatagana na Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to tuwone beikiriza ba Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to nka kubali, mu bigambu bya kwikiririza mu Yesu̱.”
36 Algum tempo depois, Paulo disse a Barnabé: "Voltemos para visitar os irmãos em todas as cidades onde pregamos a palavra do Senhor, para ver como estão indo".
37 Bbaranaba yei̱ki̱ri̱i̱ze kigambu kya kubungira zi̱zo mbuga, kyonkei yaakoba, akwendya mu lub̯ungo lu̱lwo batwalegene Yohaana, munyakwetwanga Mari̱ko.
37 Barnabé queria levar João, também chamado Marcos.
38 Bei̱tu̱ Pau̱lo, kintu kya kutwalagana Mari̱ko, yaaweeni̱ kitali kirungi, hab̯wakubba mu lugyendu lwab̯u lwa kwei̱nyu̱maho, lu̱baagyendi̱ri̱ nayo ku̱tebeerya bantu, atakagumisirize kudwa ha kumaliriza mulimo gunyakubba gu̱batweri̱; yaabeeru̱gi̱i̱ri̱ho nibali mu kicweka kyetwa Panfi̱li̱ya.
38 Mas Paulo não achava prudente levá-lo, pois ele, abandonando-os na Panfília, não permanecera com eles no trabalho.
39 Kintu kya kucwamwo kutwalagana Mari̱ko rundi ku̱mu̱ti̱ga, kyaleeteeri̱ Pau̱lo na Bbaranaba kudwa ha b̯uteetegerezangana b̯unyamaani, baadwa ha b̯u̱loomwei̱ kukwata gwamwe. Bbaranaba yaatembi̱ri̱ b̯wati̱ b̯ukooto yaagyenda na Mari̱ko mu ki̱zi̱nga kyetwa Ki̱pu̱ro.
39 Tiveram um desentendimento tão sério que se separaram. Barnabé, levando consigo Marcos, navegou para Chipre,
40 Bei̱tu̱ Pau̱lo yo, yaakomi̱ri̱mwo Si̱i̱ra. Kitebe kya beikiriza ba Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to b̯u̱kyakamaari̱ kusaba Ruhanga mu mbabazi̱ zaamwe afeeho Pau̱lo na Si̱i̱ra mu lugyendu lwab̯u, Pau̱lo na Si̱i̱ra baabyokya kuruga mu rub̯uga Antyoki̱ya.
40 mas Paulo escolheu Silas e partiu, encomendado pelos irmãos à graça do Senhor.
41 B̯ubaali nibakugyenda, baarabi̱ri̱ mu bicweka bya Si̱ri̱ya na bya Ki̱li̱ki̱ya, ni̱batati̱i̱ryanga bitebe bya beikiriza ba Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to.
41 Passou, então, pela Síria e pela Cilícia, fortalecendo as igrejas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.