Mateus 25

'Abi'uai Apa'uana Mahamahana (RRO) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 “Rani weiana Tirama ena obia aiarana hanona matoha uaho harau haea 'abakia, ekia ramepa tea'i teao hawainibe mahamaha hauna kipokia katebaitabu ahi.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Ima hanona teaopo'o 'a ima hanona teaobero.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Weiana aopo'o uahokia ekia ramepa tea'inakia, ia karatini harikia a'i tea'i.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 'A aobero uahokia ekia ramepa tebaharu abomo karatini harikia tea'i.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Hawainibe mahamaha hauna hanona a'i emai baha, ba uaho parua ea'i ki'anakia teako rai tenoti teparua.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Wapuka'a ibuanai io aiana teona etibaha, ‘Hawainibe mahamaha hauna aba nimai, tomokarahi kipokia katobaitabu ahi.’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Ba uaho ikoikiai teno'a temikiri, ekia ramepa tea'ia'i harai.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Weiana ao po'o uahokia tehore ao bero uahokia tenoinakia tetibaha, ‘Emi karatini harua tomobenamai emai ramepa aba kate'ao.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Ia ekia 'abi tebamuena tetibaha, ‘Aha'i. Wai mai ai kipokia kahabaharu hanona a'i ketaina. Namona hanona tomoao tikawa kawa 'ekanai 'eumi tomokawa.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Ao po'o uahokia kawakawa 'ekana teao aonai hawainibe mahamaha hauna ekara'au, teba'oru uahokia ima kipokia teao hawainibe tatuna aonai tekatoto ba pa'abi tekaiabuna.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Murinai ao po'o uahokia temai teapari tetibaha, ‘Poki haumu e, Poki haumu e, pa'abi mokaikauna tamatoto.’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 'A ia ekia 'abi ebamuena etibaha, ‘'Abi tohana au wai nahina benimi, au wai a'i a'iobinimi.’
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Weiana paunai katomaha no'a, beraura mai beraura hoana hanona wai a'i to'iobina.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Haeamona Tirama ena obia aiarana hanona matoha hau ha harima keao 'eka homa'ana 'abana, ena ta'ara'i haukia eaparinakia, ehinabenakia ena taba ikoikiai kate'imanakia.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Poki hauna weiana ehore ena ta'ara'i haukia ha ha ekia tabura ihobokiai moni ebenakia, hamona kina hinabu ima ebena, ha kina hinabu rua, ha hanona kina hinabu hamomo ebena ba ia harima eao.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Kina hinabu ima ea'ina hauna hanona beronai eao akana ebabaina ba ahanai kina hinabu ima ha ebabaina.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Kina hinabu rua ea'ina hauna abomo uamo ehoma, ba ahanai kina hinabu rua ha ebabaina.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 'A kina hinabu hamona ea'ina hauna eao 'uri ehabina poki hauna ena moni ehano abuna.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 Rani homa'ana eao murinai ta'ara'i haukia weiakia ekia poki hauna emue emai ena moni ebakai bakai ainakia.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Kina hinabu ima ea'i hauna kina hinabu ima ha kipokia emaiainakia etibaha, ‘Poki haumu e, kina hinabu ima obena'u. Ba moihana, ahanai kina hinabu ima ha neiakia ababainakia.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Poki hauna e'abi etibaha, ‘Ta'ara'i haumu namomu aka bero haumu, obabai harai, taba papakia o'ima harainakia buonai bariu taba apa'uakia i'imakiai kabaoni'o. Omai e'u aonamo aonai mototo.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Kina hinabu rua ea'i hauna abomo emai e'abi etibaha, ‘Poki haumu e, kina hinabu rua obena'u. Ba moihana, ahanai kina hinabu rua ha neiakia ababainakia.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Poki hauna e'abi etibaha, ‘Ta'ara'i haumu namomu aka bero haumu, obabai harai, taba papakia o'ima harainakia buonai bariu taba apa'uakia i'imakiai kabaoni'o. Omai e'u aonamo aonai mototo.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 'A kina hinabu hamona ea'ina hauna emai e'abi etibaha, ‘Obiapaka e, au a'iobina oi hanona hau pahihimu, maearima haeai tebato bato 'ekakiai nueueu mai maearima haeai uho tekapo kapo otarai 'ekakiai nubararo bararo.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Ua buonai au ata'u aeao emu moni hinabu hamona hano aonai ahano abuna ba namaiaina. Moihana oi emu moni 'ekanai mo neiana.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Poki hauna e'abi etibaha, ‘Ta'ara'i haumu ki'a obomu abomo o'aboro, oi nuraonana au maearima baika tebato bato 'ekakiai naeueu mai maearima tekapo kapo otarai 'ekakiai nabararo bararo, 'u?
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Ua homana raninai moni i'imana haukia herekiai pohorotina ba amue amai raninai ahanai papana ha perama kipokia pa'i haeamona.
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Bariu hanona herenai kina hinabu hamona tomoa'i boina, kina hinabu harau haea ea'i hauna tomobena.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Pokina mai 'euna hauna hanona bo'ona kabena, ena taba kebo'o ki'a, 'a ekapu hauna hanona papana herenai nemiaho hauna abomo ka'i boina.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Ta'ara'i hauna neiana ena namo aha'i hauna tomokapo ahina meao 'eka wapuranai weia kehai mai 'aki'akina kearao'i arao'i.’
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Au maearima nahuna mai nuabi'u e'u aneru ikoikiai kipokia katamai raninai e'u imia'au nuabina ahanai kamia'au.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Hanopakai itubu ikoikiai au waira'uai katebararona, ba au kahore maearima kabahu boanakia, mamoe 'ima hauna mamoe mai nani nibahu boana 'abana.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Au kahore mamoe hanona itipa'u tainai, nani hanona awari'u tainai kahorotinakia.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Ba au Obia arana kahore itipa'u tainai haukia kahina benakia katibaha, ‘Hama'u ebanamonimi haumi, tomai kupa aiarana neiana hanopaka ebabaina raninai eba'oruna wai 'eumi hauna tomoa'ina wai barimi ai keao.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Pokina au mare'a a'ari hanona wai aniani tobena'u ani, 'ako'u e'ororo hanona wai bei tobena'u ainu. Au maearima haeai hau'u hanona wai toa'i taeana'u emi 'ekai.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Here'uai habuni aha'i hanona wai habuni tobabatotona'u. Au ainawa hanona wai au to'imana'u. Au wapura 'ekanai hanona wai totoana'u.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Ba bero haukia ena 'abi katebamuena katetibaha, ‘Obiapaka e, aita raninai mare'a o'ari, ba tabanianini'o, 'ao aita raninai 'akomu e'ororo ba bei tabeni oinu?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Aita raninai taihani'o maearima haeai haumu ba ta'i taeani'o emai 'ekai, 'ao aita raninai heremuai habuni aha'i ba habuni tabeni'o?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Aita oinawa 'ao owapura raninai ba tatoani'o?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Weiana au Obia arana ia kahinabenakia katibaha, ‘'Abi tohana au wai nahinabenimi. Uaho'aba'u urarukia neiakia ha herekiai ua tobabai aiho hanona au here'uai abomo aba ua tobabai aihona.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Ba au Obia arana kahore awari'u tainai haukia kahinabenakia katibaha, ‘Tirama eururu ainimi haumi, here'uai tomokapare tomoao niara banai banai irubana teba'oruna tiaporo mai ena miori kipokia 'eukia hauna aonai katototo.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Pokina au mare'a a'ari hanona a'i tobanianina'u, abomo 'ako'u e'ororo hanona bei a'i tobena'u a'i ainu.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Au maearima haeai hau'u hanona emi 'ekanai a'i toa'i taeana'u, here'uai habuni aha'i hanona habuni ha a'i tobabatotona'u. Au ainawa mai wapura 'ekanai hanona a'i totoana'u.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Ia abokiamo ena 'abi katebamuena kate'abi katetibaha, ‘Obia arana e, aita raninai taihani'o, mare'a o'ari, 'ao 'akomu e'ororo, 'ao maearima haeai haumu, 'ao habuni heremuai aha'i, 'ao oinawa abomo wapura 'ekanai, ba a'i tabaraini'o?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Weiana au ia kahinabenakia katibaha, ‘'Abi tohana au wai nahinabenimi, uaho'aba'u urarukia neiakia ha herekiai ua a'i tobabai aiho raninai au abomo here'uai ua a'i tobabai aiho.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Ba ia haukia hanona keuhunakia haiara banaibanai 'ekana kateao, 'a bero haukia hanona keuhunakia mauri banaibanai 'ekana kateao.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.