Gênesis 27
Holi Baibul (ROP) vs ARC
1 Bambai na wen Aisik bin olmen, imbin jidan blainwan.
1 E aconteceu que, como Isaque envelheceu, e os seus olhos se escureceram, de maneira que não podia ver, chamou a Esaú, seu filho mais velho, e disse-lhe: Meu filho! E ele lhe disse: Eis-me aqui!
2 Wal Aisik bin tok, “Mi brabli olmen na, en mi gulijap binij.
2 E ele disse: Eis que já agora estou velho e não sei o dia da minha morte.
3 — ausente —
3 Agora, pois, toma as tuas armas, a tua aljava e o teu arco, e sai ao campo, e apanha para mim alguma caça,
4 — ausente —
4 e faze-me um guisado saboroso, como eu gosto, e traze-mo, para que eu coma, e para que minha alma te abençoe, antes que morra.
5 Wal Rabeka bin irrim Aisik weya imbin tok langa Isau,
5 E Rebeca escutou quando Isaque falava ao seu filho Esaú; e foi-se Esaú ao campo, para apanhar caça que havia de trazer.
6 en wen Isau bin go hanting, Rabeka bin jingat langa Jeikob, en imbin tok, “Aibin irrim yu dedi dalim yu braja blanga go hanting en kilim bif en bringimbek en gugum blanga im,
6 Então, falou Rebeca a Jacó, seu filho, dizendo: Eis que tenho ouvido o teu pai que falava com Esaú, teu irmão, dizendo:
7 en afta wen im dagat det bif, im garra gibit im laswan wed en hendimoba ebrijing bifo im dai. En YAWEI det trubala God garra witnis blanga det laswan wed blanga im.
7 Traze-me caça e faze-me um guisado saboroso, para que eu coma e te abençoe diante da face do Senhor , antes da minha morte.
8 “Wal main boi, yu lisin langa mi na.
8 Agora, pois, filho meu, ouve a minha voz naquilo que eu te mando.
9 Kwikbala yu go langa det nenigout yad en kilim dubala fetwan nenigout, en yu bringimap dubala langa mi, en ai garra meigim gudwan daga weya yu dedi oldei laigim dagat,
9 Vai, agora, ao rebanho e traze-me de lá dois bons cabritos; e eu farei deles um guisado saboroso para teu pai, como ele gosta;
10 en afta wen ai gugum det bif, yu garra deigim langa yu dedi blanga dagat, en afta im garra gibit det laswan wed langa yu en hendimoba ebrijing blanga im langa yu.” Lagijat na Rabeka bin tok.
10 e levá-lo-ás a teu pai, para que o coma e para que te abençoe antes da sua morte.
11 Wal Jeikob bin dalim im mami, “Luk, mami. Isau garram herriwan skin. Mi klinwan skin nomo garram heya.
11 Então, disse Jacó a Rebeca, sua mãe: Eis que Esaú, meu irmão, é varão cabeludo, e eu, varão liso.
12 En wen main dedi garra tatjim mi, im garra sabi mi nomo Isau, en im kaan gibit det laswan wed blanga im langa mi. En if mi trai en trikim im, wal ai garra meigim miselp trabul.”
12 Porventura, me apalpará o meu pai, e serei, a seus olhos, enganador; assim, trarei eu sobre mim maldição e não bênção.
13 Wal im mami bin tok, “Main boi, yu larram det trabul kaman langa mi. Yu irrim mi na. Yu jis go en gajim det dubala nenigout.”
13 E disse-lhe sua mãe: Meu filho, sobre mim seja a tua maldição; somente obedece à minha voz, e vai, e traze-m os.
14 Jeikob bin duwit langa im mami, en imbin go en kilim dubala nenigout, en imbin bringimbek dubala langa im mami, en im mami bin meigim gudwan daga weya Aisik bin oldei laigim dagat.
14 E foi, e tomou-os, e trouxe-os à sua mãe; e sua mãe fez um guisado saboroso, como seu pai gostava.
15 Afta na Rabeka bin go insaid langa det haus, en imbin gajim det gudwan klos blanga Isau, en imbin meigim Jeikob werrimon det klos,
15 Depois, tomou Rebeca as vestes de gala de Esaú, seu filho mais velho, que tinha consigo em casa, e vestiu a Jacó, seu filho menor.
16 en imbin gajim nenigout skin na, en imbin pudum det skin langa Jeikob bingga en raidaran langa im nek, dumaji imbin abum klinwan skin nomo garram heya.
16 E, com as peles dos cabritos, cobriu as suas mãos e a lisura do seu pescoço
17 En Rabeka bin gibit im det bif en damba na, en imbin dalim im, “Yu go en deigim dijan daga langa yu dedi na.”
17 e deu o guisado saboroso e o pão que tinha preparado na mão de Jacó, seu filho.
18 Wal Jeikob bin go langa Aisik, en imbin jingat, “Dedi!”
18 E veio ele a seu pai e disse: Meu pai! E ele disse: Eis-me aqui. Quem és tu, meu filho?
19 Wal Jeikob bin dalim im laiyawei, “Mi na Isau det bigwan san blanga yu. Aibin gajim det daga blanga yu weya yubin dalim mi. Wal kwikbala na, dedi, yu gidap en dagat dijan daga, en afta yu garra gibit mi det laswan wed blanga yu en hendimoba ola enijing blanga yu langa mi.”
19 E Jacó disse a seu pai: Eu sou Esaú, teu primogênito. Tenho feito como me disseste. Levanta-te agora, assenta-te e come da minha caça, para que a tua alma me abençoe.
20 Wal Aisik bin askim im san, “Yubin faindim dijan bif kwikbala, main boi.”
20 Então, disse Isaque a seu filho: Como é isto, que tão cedo a achaste, filho meu? E ele disse: Porque o Senhor , teu Deus, a mandou ao meu encontro.
21 Wal Aisik bin tok, “Yu kaman gulijap langa mi, dumaji ai wandi tatjim yu blanga meiksho yu main boi Isau.”
21 E disse Isaque a Jacó: Chega-te agora, para que te apalpe, meu filho, se és meu filho Esaú mesmo ou não.
22 Wal Jeikob bin go gulijap na, en Aisik bin tatjim im, en det olmen bin tok, “Ai lisin yu tok jis laik Jeikob. Bat yu garram bingga jis laik Isau.”
22 Então, se chegou Jacó a Isaque, seu pai, que o apalpou e disse: A voz é a voz de Jacó, porém as mãos são as mãos de Esaú.
23 En det olmen nomo bin meigidat hau det bingga bin herriwan jis laik Isau.
23 E não o conheceu, porquanto as suas mãos estavam cabeludas, como as mãos de Esaú, seu irmão. E abençoou-o.
24 Wal wanmo Aisik bin askim im, “Yu trubala main boi Isau?”
24 E disse: És tu meu filho Esaú mesmo? E ele disse: Eu sou.
25 En Aisik bin tok, “Orait, main boi. Yu bringimap det daga weya ai garra dagat, en afta ai garra gibit langa yu det laswan wed bifo mi dai.”
25 Então, disse: Faze chegar isso perto de mim, para que coma da caça de meu filho; para que a minha alma te abençoe. E chegou-lho, e comeu; trouxe-lhe também vinho, e bebeu.
26 en afta wen imbin binijim det daga, det olmen bin dalim im san blanga kaman gulijap langa im en kis langa im,
26 E disse-lhe Isaque, seu pai: Ora, chega-te e beija-me, filho meu.
27 en wen Jeikob bin go blanga kis langa im dedi, det olmen bin smelim det klos bin blanga Isau orait.
27 E chegou-se e beijou-o. Então, cheirou o cheiro das suas vestes, e abençoou-o, e disse: Eis que o cheiro do meu filho é como o cheiro do campo, que o Senhor abençoou.
28 Wal God garra gibit yu blendibala rein en gudbala graun blanga growimap bigismob sid daga blanga meigim damba en bigismob greip daga blanga meigim wain.|src="CO00679B.TIF" size="col" ref="27:28"
28 Assim, pois, te dê Deus do orvalho dos céus, e das gorduras da terra, e abundância de trigo e de mosto.
29 En ola najalot traib garra wek blanga yu, en olabat garra lukbek langa yu. En yu garra jidan bos blanga ola najalot braja blanga yu, dumaji ola biginini blanga yu mami garra lukbek langa yu. En if enibodi ardim yu, wal God garra ardim olabat du. En detlot pipul weya olabat gud langa yu, wal God garra gud langa olabat du.” Lagijat na det olmen bin gibit im laswan wed langa Jeikob.
29 Sirvam-te povos, e nações se encurvem a ti; sê senhor de teus irmãos, e os filhos da tua mãe se encurvem a ti; malditos sejam os que te amaldiçoarem, e benditos sejam os que te abençoarem.
30 Afta na wen Aisik bin binij toktok en Jeikob bin go thru langa det dowa, Isau bin jis kambek brom hanting,
30 E aconteceu que, acabando Isaque de abençoar a Jacó, apenas Jacó acabava de sair da face de Isaque, seu pai, veio Esaú, seu irmão, da sua caça.
31 en imbin gugum det bif weya imbin kilim blanga im dedi, en afta imbin bringimap det bif langa im dedi, en imbin tok, “Yu gidap na, dedi, en dagat dijan bif, en afta yu garra gibit langa mi det laswan wed blanga yu en hendimoba ola enijing blanga yu langa mi.”
31 E fez também ele um guisado saboroso, e trouxe-o a seu pai, e disse a seu pai: Levanta-te, meu pai, e come da caça de teu filho, para que me abençoe a tua alma.
32 Wal im dedi Aisik bin tok, “Hu yu?”
32 E disse-lhe Isaque, seu pai: Quem és tu? E ele disse: Eu sou teu filho, o teu primogênito, Esaú.
33 Wal Aisik bin sheiksheik detmatj na, en imbin tok, “Hubin gibit mi dijan daga weya aibin jis binijim wen yubin wokin? Binij na. Langa im na aibin gibit det laswan wed en ola enijing main.”
33 Então, estremeceu Isaque de um estremecimento muito grande e disse: Quem, pois, é aquele que apanhou a caça e ma trouxe? Eu comi de tudo, antes que tu viesses, e abençoei-o; também será bendito.
34 Wal wen Isau bin irrim det wed, imbin kraikrai nomo lilbit, en imbin jingat, “Dedi! Yu gibit langa mi wed brom yu!”
34 Esaú, ouvindo as palavras de seu pai, bradou com grande e mui amargo brado e disse a seu pai: Abençoa-me também a mim, meu pai.
35 Wal det olmen Aisik bin tok, “Tuleit na! Det braja blanga yu bin kaman trikiwan, en imbin deigim det laswan wed main weya ai bina gibit langa yu.”
35 E ele disse: Veio o teu irmão com sutileza e tomou a tua bênção.
36 Wal Isau bin tok, “Trubala deibin gibit det rait neim langa Jeikob, dumaji im trikiwan. Mi na eldiswan san, en ai bina deigimoba ebrijing brom yu. Bat longtaim imbin deigidawei det pleis brom mi. En tudei na imbin deigidawei det laswan wed weya yu bina gibit langa mi. Yubin kipum eni wed blanga mi, dedi?”
36 Então, disse ele: Não foi o seu nome justamente chamado Jacó? Por isso, que já duas vezes me enganou: a minha primogenitura me tomou e eis que agora me tomou a minha bênção. E disse mais: Não reservaste, pois, para mim bênção alguma?
37 Wal Aisik bin tok, “Aibin meigim Jeikob bos oba langa yu, en aibin meigim ola kantrimen blanga yu jidan jis laiga prisana en dumbat ola adwek blanga im du. En aibin gibit langa im ola gadin blanga growimap sid daga en ola greip daga blanga meigim wain. Holot aibin gibit im. En ai nomo garram eni wed blanga gibit langa yu na.”
37 Então, respondeu Isaque e disse a Esaú: Eis que o tenho posto por senhor sobre ti, e todos os seus irmãos lhe tenho dado por servos; e de trigo e de mosto o tenho fortalecido; que te farei, pois, agora a ti, meu filho?
38 Wal Isau bin tok, “Dedi, maitbi yu garram wanbala gudwan wed blanga mi.” Bobala, imbin krai detmatj na, en imbin kipgon tok, “Dedi, yu gibit langa mi wanbala wed blanga yu!”
38 E disse Esaú a seu pai: Tens uma só bênção, meu pai? Abençoa-me também a mim, meu pai. E levantou Esaú a sua voz e chorou.
39 Wal Aisik bin gibit wed langa Isau na, “God kaan larram rein buldan langa det pleis weya yu oldei kemp. En det graun weya yu jidanbat kaan growimap eni daga.
39 Então, respondeu Isaque, seu pai, e disse-lhe: Eis que a tua habitação será longe das gorduras da terra e sem orvalho dos céus.
40 En yu garra faitfait garram naif olataim, en yu garra jidan jis laiga prisana en dumbat ola adwek blanga yu lilwan braja. Bat bambai det taim garra kaman weya yunbala garra fait en yu garra breikawei brom yu braja. Afta tharran im kaan jidan bos blanga yu enimo.” Lagijat na Aisik bin tok.
40 E pela tua espada viverás e ao teu irmão servirás. Acontecerá, porém, que, quando te libertares, então, sacudirás o seu jugo do teu pescoço.
41 Wal Isau bin heidim im braja Jeikob brabliwei na. Im nomo bin larramgo im brom dijan ting, en imbin dalim miselp, “Afta wen main dedi garra dai en melabat krai blanga im, wal ai garra binijimof main braja. Ai garra kilim Jeikob ded.”
41 E aborreceu Esaú a Jacó por causa daquela bênção, com que seu pai o tinha abençoado; e Esaú disse no seu coração: Chegar-se-ão os dias de luto de meu pai; então, matarei a Jacó, meu irmão.
42 Wal Rabeka bin irrim Isau bin wandi kilim Jeikob, en imbin jingat langa Jeikob, en imbin dalim im, “Isau garra peiyimbek yu blanga det ting weya yubin dum langa im, en im garra medrim yu.
42 E foram denunciadas a Rebeca estas palavras de Esaú, seu filho mais velho; e ela enviou, e chamou a Jacó, seu filho menor, e disse-lhe: Eis que Esaú, teu irmão, se consola a teu respeito, propondo-se matar-te.
43 Wal yu lisin langa mi na. Yu garra go kwikbala langa main braja Leiban deya langa det kantri gulum Heran weya im oldei jidan,
43 Agora, pois, meu filho, ouve a minha voz: levanta-te e acolhe-te a Labão, meu irmão, em Harã;
44 en yu garra stap deya raidap yu braja Isau garra seduldan.
44 e mora com ele alguns dias, até que passe o furor de teu irmão,
45 Bambai im garra fogedabat det trabul, en wen im seduldan, ai garra jandim wekinmen blanga bringimbek yu. Lagijat na yunmi dum, dumaji ai nomo wandi lujim yunbala yu braja seim dei if yunbala fait.” Lagijat na Rabeka bin tok.
45 até que se desvie de ti a ira de teu irmão, e se esqueça do que lhe fizeste. Então, enviarei e te farei vir de lá. Por que seria eu desfilhada também de vós ambos num mesmo dia?
46 Afta na Rabeka bin go, en imbin tok langa Aisik, “Det dubala waif blanga Isau brom detlot Hitait pipul bin meigim mi brabli nogudbinji. En if Jeikob wandi merrit langa Hitait gel, wal mobeda mi garra dai.”
46 E disse Rebeca a Isaque: Enfadada estou da minha vida, por causa das filhas de Hete; se Jacó tomar mulher das filhas de Hete, como estas são das filhas desta terra, para que me será a vida?
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.