João 6

Chergash NT (RMY_CHE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Pale godova o Isus bolda pe ande Galileja pa đelo pe istočno rig katar o Galilejsko jezero, (savo akhardol vi Tiverijadsko jezero).
1 Nati ufunamaim ana veya ta, Jesu Galilee harew isobon rabon rewan rounane (wabin ta Taibirias kukuf.)
2 A pale leste teljardas o silno o them, kaj dikhline e čudesne znakurja save ćerda kana sastardas e nasvalen.
2 Naatu sabuw rou’ay gagamin maiyow hi’ufunun hin anayabin sabuw sawusawuwih biyahimaim ina’inan sinaf biyawasih hi’itan isan.
3 A o Isus lijapes opre pe gora thaj okote bešlo pire učenikonenca.
3 Naatu Jesu yen in oyaw sisibinamaim tit naatu ana bai’ufununayah hina biyanamaim himarir hima.
4 A avelas paše e Pasha o židovsko prazniko.
4 Jew sabuw hai Tar Nowaten hiyuw ana veya i na biyubin.
5 Kana o Isus vazda pire jakha thaj dikhla e silno themes sar avel leste, phučlas e Filipe: “Kaj šaj te ćinas mangro pale sa akala manuša te han?”
5 Jesu nuw ra’at sabuw rou’ay gagamin maiyow isan hinan itih, naatu Philip ibatiy, “Rafiy menamaim boro tanatobon iti sabuw tanituwih?”
6 Godova phendas te probil les, kaj već džanglas so ćerela.
6 Iti i Philip fufunin isan ibibatiy, anayabin i ana notamaim so’obaka i boro abistan nasinaf.
7 A o Filip phendas lešće: “Ni duj šela rupune lovora či avilosas dosta te ćinel pe dosta mangro te svako dobil barem kotororo!”
7 Philip iya’afut eo, “Orot ana baiyan sumar eight ana fofonin tatab rafiy tatutubun sabuw ta’ita’imon tatabituwih i kikimin kwanekwan.”
8 A jek aver učeniko savo akhardolas Andrija, o phral katar o Simon Petar, phendas e Isusešće:
8 Imaibo ana bai’ufununayah orot ta, Andrew, Simon Peter tain awan tara’ah eo,
9 “Akate si jek čhavro saves si pandž mangre katar o ječam thaj duj mačhora. Ali so si godova pale gadići them?”
9 “Kek ta iti’imaim rafiy afu’afusar umat roun naatu siy rou’ab umanamaim hima’am aitin. Baise anotanot boro men nakaram, sabuw i ra’at kwanekwan.”
10 O Isus phendas lenđe: “Neka o them bešel tele!” Pe godova than sas but čar, pa e manuša bešline. Sas okote varekaj katar pandž milje muškarcurja.
10 Nati’imaim samar gewasin tuw inu’in, imih Jesu eo, “Sabuw kwa’uwih samar yan timarir. naatu sabuw samar yan himarir hima, naatu oro’orotowat hibiyab etei 5,000.
11 Askal o Isus lijas godola mangre, zahvalisarda e Devlešće thaj podelisardas e themešće save bešenas pe čar. A gajda ćerda vi e mačhenca, thaj savora haline kozom kamline.
11 Jesu faraw bai, God ana merar yi, naatu sabuw himarir hima’am faramih, siy bai ef ta’imon sinaf, etei hi’aa yah gadid hai fofonin bai.
12 Kana savora čaljile, o Isus phendas pire učenikonenđe: “Ćiden e kotorora save ačhiline, te khanči či propadnil.”
12 Naatu hai fofonin baib ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Hi’aa tuturih etei kwaita’ay, men ta kwanihamiy.”
13 Gajda e učenikurja ćidine dešuduj korpe kotorora save ačhiline katar okola pandž ječmene mangre save o them halas.
13 Basit hi’aa tuturih hi’o’on naatu kaifet hibiwanen etei 12, iti i rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamaim sabuw bituwih.
14 Kana o them dikhla o čudesno znako savo o Isus ćerda, phendine: “Akava si čače o Proroko savo trubul te avel po them!”
14 Iti ina’inan Jesu sinaf sabuw hi’i’itin ufunamaim hibusuruf hi’o, “Turobe iti orot i dinabamon, i namih hi’o’oban na tafaramamaim tit.”
15 A o Isus džanglas kaj kamen te aven, te astaren les thaj pe sila te čhonle te avel lengo caro, pa palem crda pe ande gora te avel korkoro.
15 Jesu itih so’ob boro kafa’imo hinan hinab naatu hinau’kikin ni’aiwob, imih i hamenamo nati efan ihamiy naatu akisinamo yen in oyaw wan.
16 Kana peli e rjat, e Isusešće učenikurja fuljistine dži ko jezero.
16 Veya re birabirab ana bai’ufununayah hire hin harew kukuf hitit,
17 Ali sar peli e rjat, a o Isus još či bolda pe, dine andre ande lađica thaj teljardine pe okoja rig e jezerošći, karingal o Kafarnaum.
17 Jesu isan hima hikakaif mar bu’u’um, men na biyah tit, imih wa hibai hiboy hirabon au Capernaum.
18 Phurdelas e bari balval thaj vazdenas pe e bare talasurja.
18 Nati ana veya kotar bitufuwan wanawanan hin naatu yabat busuruf ra’at.
19 Kana e učenikurja otplovisardine varekaj katar pandž dži ke šov kilometrja katar e obala, dikhline e Isuse sar phirel po paj thaj avel sa majpaše ke e lađica, a len astarda dar.
19 Hiboy hitit hire hikuyowen five o six kilometres na’atube hinuwanuw Jesu nahine riy yan bat remor wa isan nan hi’itin yah birubir fafar.
20 A o Isus phendas lenđe: “Me sem! Na daran!”
20 Baise isah eaf eo, “Ayu o! men kwanabirumih!”
21 Askal line les ande lađica, thaj e lađica ande data arakhadili pe obala prema savi plovinas.
21 Imaibo ereyasisir hiu na wa afe’en yen, naatu men yok efan hinot hinanamaim awar hiyut.
22 Thejara o đes o them savo ačhilo pe okoja rig e jezerošći primetisardine kaj si pe okoja rig samo jek lađica thaj kaj o Isus či dijas ande lađica pire učenikonenca, nego kaj von đeletar korkore.
22 Marto, sabuw rou’ay nati harew kukuf rounane hima hinunuwabon wa ta’imon nati’imaim batabat hi’inan, naatu hiso’ob Jesu i men nati wa’amaim isra’at bairi hinamih, baise ana bai’ufununayah akisihimo hinan hi’itih.
23 A varesave lađice andar e Tiverijada avile paše dži ke okova than kaj haline o mangro nakon so o Gospod zahvalisarda e Devlešće.
23 Imaibo wa afa Taibiriasine hina efan nati Regah faraw bai igegewasin sabuw bituwih sisibinamaim hirun.
24 Kana o them dikhla kaj ni o Isus a ni lešće učenikurja naj okote, dine ande lađice thaj teljardine ando Kafarnaum te roden e Isuse.
24 Naatu sabuw wa afe’en hinunuwatet Jesu ana bai’ufununayah bairi men hi’it fa’arih, matah kabiy wa hibow au Capernaum na’at Jesu hinuwih hin.
25 Kana arakhline les pe okoja rig e jezerošći, phučline les: “Učiteljina, kana avilan akate?”
25 Jesu harew kukuf rewan rounane ma’am hitita’ur, naatu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, biyika ina itit kuma’am?”
26 A o Isus phendas lenđe: “Čače, čače phenav tumenđe: Či roden tumen man zbog godova kaj haćardine e čudesne znakurja, nego zbog o mangro savo haline thaj čaljile.
26 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu kwanunuwuhu i men ina’inan asisinaf kwa’i’itin isan, baise kwa rafiy kwa’aan ya gagadid isan ayu kwanuwuhu kwanan.
27 Ćeren bući, ali na palo habe savo si propadljivo, nego ćeren bući palo habe savo ačhel palo večno trajo, a les dela tumen o Čhavo e manušesko, kaj les ovlastisardas o Dad o Del.”
27 Bay nati eafe’af isan men kwanabowamih, baise ma’ama wanatowan ana bay isan i raro nanababan, nati bay i Orot Natun boro kwa nit. Anayabin God ayu Tamai ana baibasit nati bay roufaramin isan ana fair ayu itu.”
28 Von phučline les: “So trubul te ćeras, a te avel okova so o Del kamel te ćeras?”
28 Imaibo Jesu hibatiy, “Bo aki boro mi’itube anasinaf saise God abistan eo imaim anasinaf?”
29 A o Isus phendas lenđe: “Akava si o delo savo o Del kamel te ćeren: te paćan ande okova saves vo bičhaldas.”
29 Jesu iyafutih eo, “God ana bowabow bow isan i iti. Orot yait God biyafar i kwanitumitum.
30 Von askal phučline les: “Savo tu čudesno znako ćereja, te kana dikhas les paćas ande tute? So dakle ćereja?
30 Imih i hibatiy, “Ina’inan fairin menatan boro inasinaf aki ana’itin naatu o anitutumi? O boro abistan inasinaf?
31 Amare pradada haline mangro ande pustinja savo akhardolas mana, sago kaj si ramome ando Sveto lil: ‘Dija len mangro andar o nebo te han.’”
31 It ata a’agir arar yanamaim i rafiy wabin manna hi’aa; Buk Atamaninamaim hikirum hi’o’o na’atube, I mar ana rafiy itih hi’aa.”
32 O Isus phendas lenđe: “Čače, čače phenav tumenđe. Či dija tumen o Mojsije mangro andar o nebo, nego mungro Dad, a akana del tumen o čačutno mangro andar o nebo.
32 Naatu Jesu hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, “Iti mar ana rafiy kwa kwa’ani’aan i men Moses kwa itimih, baise ayu Tamai rafiy anababatun marane kwa it.
33 Kaj, o mangro savo del o Del si o okova savo avel andar o nebo thaj del trajo e themešće.”
33 Anayabin God ana rafiy i orot yait marane rara’iy sabuw etei tafaram wanawanan yawas ebitih.”
34 Askal phendine lešće: “Gospode, de amen uvek godova mangro.”
34 Sabuw hi’o, “Regah iti rafiy i mar etei initi ana’aan.”
35 A o Isus phendas lenđe: “Me sem o mangro e trajosko. Ko avel mande, či bokhavola thaj ko paćal ande mande nikada či trušavola.
35 Imaibo Jesu iuwih eo, “Ayu i yawas ana rafiy. Orot Yait ayu isou enan i boro men kafa’imo bayumih namorob, naatu orot yait ayu isou ebitumatum boro men kafa’imo sikan namamahimih.”
36 Ali sago kaj phendem tumenđe, dikhline man, ali ipak či paćan.
36 Naatu iti tur i ao kwanowaraka naatu mata yan kwa’i’itin baise men kafa’imo kwabitutumu.
37 Sa saven o Dad del man, avena mande, a okolen save aven mande či odbaciva.
37 Sabuw iyabowat ayu Tamai bitu boro ayu isou hinan, naatu orot babin yait ayu isou enan boro men ananun ufun natitamih.
38 Kaj, či fuljistem andar o nebo te ćerav mungri volja, nego e volja okolešći savo bičhalda man.
38 Anayabin ayu marane arara’iy, i men ayu au kok sinaf isanamih, baise orot yait ayu iyunu anan i ana kok anasinaf.
39 A akava si e volja okolešći savo bičhalda man: te či hasarav ni jećhe katar okola saven vo dija man, nego te vazdav len andar e mule ando Poslednjo đes.
39 Naatu orot yait ayu iyunu anan ana kok i iti, sabuw iyabowat ayu bitu etei men ta anikasiy, baise mar yomaninamaim etei’imak anabuwih hinamisir.
40 Kaj, akava si e volja mungre Dadešći: ko god dićhel man, e Čhave thaj paćal ande mande, te avel les večno trajo thaj te me vazdav les andar e mule ando Poslednjo đes.”
40 Anayabin ayu Tamai ana kok i sabuw iyab matah etei Natun akisin ti’i’itin naatu tibitumitum boro ma’ama wanatowan ana yawas hinab; naatu mar yomaninamaim ayu boro anabuwih hinamisir.
41 Askal e Židovurja počnisardine te mrmljin protiv o Isus zato kaj phendas: “Me sem o mangro savo fuljisto andar o nebo.”
41 Imaibo Jew sabuw hibusuruf Jesu isan higam, anayabin i eo, “Ayu i mar ana rafiy.
42 Phenenas: “Zar godova naj o Isus, e Josifesko čhavo? Zar či pindžaras lešće dade thaj lešće deja? Sar akana phenel: ‘Fuljistem andar o nebo’?”
42 Basit sabuw hi’o, “Iti orot i Jesu, Joseph natun, hinah tamah i taso’ob. Naatu baise boun i eo’o, Ayu i marane ara’iy.”
43 Pegodova o Isus phendas lenđe: “Na mrmljan maškar tumende!
43 Jesu iyafutih eo, “Taiyuw men kwanagam.
44 Khonikal našti avel mande ako či crdel les o Dad savo bičhalda man, a me vazdava len andar e mule ande Poslednjo đesa.
44 Sabuw boro men ayu isou hinan kwaneyan, baise Tamai ayu iyunu anan boro nabonawiyih hinan ayu biyau hinatit; naatu mar yomaninamaim ayu boro ana bora’ahih hinamisir.
45 E prorokurja ramosardine: ‘O Del sikavela sa e themen.’ Svako ko čhol kan ko Dad thaj sićol lestar, avel mande.
45 Dinab oro’orot hikirum hi’o na’atube, ‘Sabuw etei boro God ni’obaiyih. Orot yait Tamai fanan nowar naatu biyanane so’ob ebaib boro ayu isou nan.
46 Ipak, khonikal či dikhla e Dade, osim okova savo avilo katar o Del. Vo dikhla e Dade.
46 Men yait ta Tamai itin; baise orot yait Godane nan i akisinamo Tamai itin.
47 Čače, čače phenav tumenđe: ko paćal ande mande, si les večno trajo.
47 Turobe a tur ao’owen, orot yait ebitumatum, yawas wanatowan i baika.
48 Me sem o mangro e trajosko.
48 Ayu i yawas ana rafiy.
49 Tumare pradada haline e mana ande pustinja thaj ipak muline.
49 Kwa a’a’agir hai veya, rafiy wabin manna arar yanamaim hibow hi’aa, baise etei himorob.
50 A akava si o mangro savo fuljel andar o nebo te kogod hal lestar či merel.
50 Baise rafiy iti i marane ra’iy, sabuw iyab hinab hina’ani’aan boro men hina morob.
51 Me sem o džudo mangro savo fuljisto andar o nebo. Ko hala katar akava mangro, trajila zauvek. O mangro savo me dava si mungro telo, savo dava te e manuša po them šaj trajin.”
51 Ayu i yawas ana rafiy, marane hiyafaru are. Orot babin yait iti rafiy na’ani’aan na’at boro nama wanatowan. Iti rafiy i ayu finimu boro anit, saise sabuw boro tafaramamaim yawas hinab hinama.”
52 Askal e Židovurja počnisardine maškar peste te raspravin pes e alavenca: “Sar akava šaj del amen piro telo te has?”
52 Naatu Jew sabuw iti tur hinonowar isan yah so’ar hibusuruf taiyuwih wanawanahimaim higam hikwaris hio, “Iti orot biyan finimin boro mi’itube nitit tana’animih eo?”
53 O Isus phendas lenđe: “Čače, čače phenav tumenđe, ako či han o telo e manušešće Čhavesko thaj či pijen lesko rat, naj tumen večno trajo ande tumende.
53 Jesu iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun biyan finimin men kwana’aan naatu ana rara men kwanatomatom, kwa wanawanamaim yawas men ema’am.
54 Ko hal mungro telo thaj pijel mungro rat, si les večno trajo thaj me vazdava les andar e mule ando Poslednjo đes.
54 Orot yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom yawas wanatowan i bai, naatu yomaninamaim ayu boro ana bora’ah namisir.
55 Kaj mungro telo si čačo habe thaj mungro rat čačo pipe.
55 Anayabin ayu biyou finimin i bay anababatun naatu au rara i harew anababatun,
56 Ko hal mungro telo thaj pijel mungro rat, ačhel ande mande thaj me ačhav ande leste.
56 orot babin yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom boro wanawana’umaim nama naatu ayu i wanawananamaim anama.
57 Sago kaj man bičhaldas o džudo Dad, thaj me trajiv zbog o Dad, gajda vi okova savo man hala trajila zbog mande.
57 Tamat yawas ana’an i ayu iyunu ana, anayabin i ema’am isan imih, ayu auman ama’am, ef ta’imonaban orot yait ayu biyau’umaim bai eani’aan boro yawasin nama anayabin ayu ama’am isan imih.
58 Akava si o mangro savo fuljisto andar o nebo, thaj vo naj sago okova saves haline tumare pradada ande pustinja thaj muline. Ko hal akava mangro, trajila zauvek.”
58 Iti rafiy marane rara’iy i men kwa a a’agir manna hi’aa hibimumurub na’atube’emih, baise o yait iti rafiy boun marane rara’iy inab ina’ani’aan boro inama wanatowan.”
59 Akava o Isus phendas dok sikavelas ande sinagoga ando Kafarnaum.
59 Tur iti etei i Capernaum Kou’ay Bar wanawananamaim ma sabuw hai tur eowen i’obaibiyih.
60 Kana akava ašundine, but lešće učenikurja phendine: “Phare si akala alava. Ko šaj prihvatil len?”
60 Jesu ana bai’ufununayah moumurin na’in tur iti hinonowar hi’o, “Iti bai’obaiyen i fokarin. Yait boro iti tur nanowar nab?”
61 O Isus korkoro pestar džanglas kaj lešće učenikurja mrmljin thaj phendas lenđe: “Dali akava sikavipe navodil tumen te odustanin?
61 Baise Jesu ana bai’ufununayah abisa isan hio higamigam so’ob naatu iuwih eo, “Tur iti kwanonowar imaim kwa a naniyan ebi’afiy?
62 A so phendinesas kana dikhline sas man, e Čhave e manušešće sar džav opre ando nebo, okote kaj semas vi majsigo?
62 Bo Orot Natun nayen ana efan marasika ma’am imaim nama kwana’itin boro mi’itube kwanao!
63 O Duho e Devlesko si okova savo del o trajo, a o telo našti te del les. E alava save me phendem tumenđe, von si o Duho thaj o trajo.
63 Anun Kakafiyin i yawas ebit biyat i aurin fair en. Iti tur kwa isa a’o i ayub ana tur naatu wanawananamaim i yawas ema’am.
64 Ali si maškar tumende okola save či paćan manđe.” O Isus katar o početko džanglas save si okola save či paćana thaj savo si okova savo izdaila les.
64 Baise kwa afa iti kwama’am i men kwabitumatum. Anayabin iyab men hinabitumatum naatu orot yait baban na’o Jesu so’obaka.”
65 Askal phendas: “Pale godova vi phendem tumenđe kaj khonik našti avel mande ako naj lešće dino katar o Dad.”
65 Ibanak eo maiye, “Anayabin iti isan kwa au’uwi, orot babin boro men asir ayu isou nan kwaneyanamih, baise Tamai ana baibasitamaim boro niwa’an isah naham hinan ayu isou.”
66 Askal but lešće učenikurja mukline les thaj či majbut džanas pale leste.
66 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah moumurih na’in hihamiy naatu himatabitabir hina’ufut hin.
67 Askal o Isus phučlas e dešuduje učenikonen: “Te či kamen vi tumen te džantar?”
67 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 ibatiyih. “Kwa auman kwakokok kwanan?”
68 A o Simon Petar phendas lešće: “Gospode, kaste te džas? Samo tut si alava palo večno trajo.
68 Simon Peter iya’afut eo, “Regah yait isan boro anan? Yawas wanatowan ana tur o akisimo biya ema’am.
69 Amen paćas thaj džanas kaj san tu o Sveco e Devlesko!”
69 Aki abitumatum naatu aso’ob o i Kakafiyin Ta’imon Godane ina.”
70 A o Isus phendas lenđe: “Zar či me losardem tumen dešudujen? A palem jek tumendar si o beng.”
70 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12, i ayu arubini, baise kwa wanawanamaim orot ta i demon mowan.”
71 O Isus phendas godova palo Juda savo sas čhavo e Simonesko andar o gav Kariot, kaj vo sas godova savo izdaila les, vi ako sas jek katar e dešuduj učenikurja.
71 (Jesu iti tur eo’o i Judas Simon Iscariot natun isan, Judas i bai’ufununayan nah 12 wanawanahimaim orot ta, yomaninamaim i boro Jesu nayanuw namorob.)

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.