Atos 21
rmna (RMNA) vs AAI
1 Kad oprostinđam amen olencar, otplovinđam. I plovindoj pravo resljam ko ostrvo Kos, a tejsato dive resljam ko ostrvo Rodos, i adathar ki diz Patara.
1 Nati’imaim aotuturih naatu aihamiyih hima aki wa abai mutufor arabon ana tafaram Kos atit; mar to ana Rodes atit, nati’imaim aikofan ana Patara atit.
2 Adari arakhljam brodo savo džala đi i Fenikija, i đerdinđam ano leste hem dželjam.
2 Wa ta au Fonisia inan atita’ur aitafabon abai atit are arabon.
3 Kad dikhljam o Kipar, nakhavđam le tari levo strana e brodosiri hem dželjam nakori Sirija. Terdinjam ki diz Tir, adalese so adari valjanđa te huljaj pe o pharipe taro brodo.
3 Yan ararabon anuwariy Cyprus a’itin naatu ai beyaw na’atune bat aki au Syria arabon ana Taiya imaim arun wa aiyut sawar hitarsuwai.
4 Adari arakhljam e učenikonen, i olencar ačhiljam efta dive. A olenđe o Duho mothovđa so adžićeri e Pavle, i vaćerde lese te na džal ko Jerusalim.
4 Nati’imaim bai’ufununayah afa atita’ourih fur ta’imon bairi ama. Naatu Anun Kakafiyin sabuw hai tur eowen Paul hitimatanuw, saise au Jerusalem men tayen.
5 Kad nakhle adala efta dive, dželjam adathar hem putujinđam, a on sare, pe romnjencar hem pe čhavencar, ispratinde amen đi avri oti diz. Ki obala peljam ko kočija hem molinđam amen.
5 Baise bairi ama na fur yomanin tit, ai veya baib ufunamaim, ai hamiyih aki ai ef arura’ah maiye. Bai’ufununayah a’aawah natunatuh etei bairi hinawiy bar merar ai tumar ana tor dones yan are imaim sui ayowen ayoyoban.
6 Kad oprostinđam amen jekh averendar, amen đerdinđam ko brodo, a on irinde pe čhere.
6 Imaibo bairi abi’otututuren ufunamaim, wa afe’en ayen, naatu i hai ubar himatabir maiye hin.
7 Ađahar otplovinđam taro Tir ki diz Ptolemaida. Adari pozdravinđam e phraljen hem ačhiljam jekh dive olencar.
7 Taiya’ane wa abai anan i Polemais imaim wa aiyut, nati’imaim taiti baitumatumayah hai merar ayi bairi veya ta’imon ama.
8 Tejsato dive putujindoj resljam ki diz Cezareja. Adari aljam ko čher e Filipesoro – o evanđelista, kova inele jekh oto efta izabirime ano Jerusalim te oven pomoćnici, hem ačhiljam koro leste.
8 Marto ai hamiyih hima aki ana Seseria atit, binanuyan orot Philip ana baremaim bairi ama. Philip i Jerusalemamaim orot 7 hirurubinih i orot ta.
9 A ole inele štar bidinde čhaja, kola prorokujinde.
9 I natunatun baibitar etei kwafe’en biyah numih God ana tur orerereb isan ana usar hibai hima’am.
10 Ačhiljam adari duže vreme, a onda tari Judeja reslo nesavo proroko palo anav Agav.
10 Seseria imaim veya bai’ab na’atube ama’am ufunamaim dinab orot wabin Agabus Judea’ane natit.
11 Ov alo uzalo amende, lelja e Pavlesoro kaiši, i phandlja ple pre hem ple vasta hem phenđa: “Akava vaćeri o Sveto Duho: ‘Ađahar o Jevreja ko Jerusalim ka phanden e manuše kasoroi akava kaiši hem ka preden le ko vasta e manušenđe kola nane Jevreja.’ ”
11 Na aki biyai tit basit Paul ana kikir bai i taiyuwin an uman iutatanen naatu eo, “God Anun Kakafiyin iti na’atube eo, Orot iti kikir matuwan Jerusalemamaim Jew sabuw boro iti na’atube isan hinasinaf hinab Eteni Sabuw hinitih.”
12 Kad adava šunđam, leljam hem amen hem o manuša kola živinde adari te molina e Pavle te na džal ko Jerusalim.
12 Aki iti tur anonowar ana maramaim sabuw nati’imaim hima’am bairi ai fefeyan ayai Paul au Jerusalem na isan a’otan.
13 Tegani o Pavle phenđa: “So ćerena adava? Rovena hem phagena mlo vilo. Me injum spremno na samo te ovav phandlo, nego hem te merav ano Jerusalim zako anav e Gospodesoro e Isusesoro.”
13 Baise Paul iyafuti eo, “Kwa aisim iti na’atube kwao kwarerey ayu dogorou ana babanin kwabitin? Ayu i men buwu fatumu akisin isan abogaigiwasomih, baise Jerusalemamaim Regah Jesu wabinamaim morob isan auman abogaigiwas.”
14 I adalese so našti ine te ubedina le, mukljam le vaćerindoj: “Nek ovel e Gospodesiri volja.”
14 Yan baikitabirin isan asinaf, baise men karam. Imih aibagun naatu ao, “Regah ana kok na’atube namatar.”
15 Palo adala dive spreminđam amen hem dželjam ko Jerusalim.
15 Veya bai’ab na’atube nati’imaim ama’am ufunamaim ai sawar abobuna au Jerusalem amisir.
16 A amencar džele hem nesave učenici tari Cezareja, i legarde amen koro Mnason, kova inele taro Kipar, jekh oto anglune učenici, te ova lesere gostija.
16 Seseria’amaim bai’ufununayah afa hinawiyi bairi ana orot Mason ana baremaim atit, iti orot ana tafaram i Cyprus, naatu i auman marasika baitumatumayan matar ma’am.
17 Kad resljam ano Jerusalim, o phralja šukar priminde amen.
17 Ayen ana Jerusalem atitit ana veya baitumatumayah nati’imaim hima’am hiyasisir ai merar hiyi.
18 Tejsato dive o Pavle dželo amencar koro Jakov, kaj čedinde pe hem sa o starešine.
18 Marto Paul bairi ana James a’itin naatu nati ana veya’amaim regaregah ai’in etei nati’imaim hiru’ay.
19 O Pavle pozdravinđa len hem jekh po jekh stvaro vaćerđa lenđe so o Devel ćerđa prekali lesiri služba maškaro manuša taro avera nacije.
19 Paul hai merar yi naatu i ana bowabow etei Ufun Sabuw wanawanahimaim God mi’itube ibais bowabow ana tur etei aneika busuruf idudur in yomanin easa’ub.
20 Kad on šunde adava, lelje te slavinen e Devle, i phende e Pavlese: “Dikh phrala, kobor hiljade Jevreja isi kola poverujinde hem sare on zorale ićerena o Zakoni.
20 Eo hinonowar ufunamaim etei’imak God ana merar hiy hibora’ara’ah. Imaibo Paul isan hio, “Taiu inaso’ob Jew moumurih na’in thousand ana fofonin hina baitumatumayah himatar. Baise etei’imak tekokok i ofafar hinabukikin hinabosiyasiyar.
21 A on šunde zako tuće so sa e Jevrejen kolai maškaro manuša taro avera nacije sikaveja te ačhaven e Mojsijasoro Zakoni, vaćerindoj lenđe te na obrezinen pumare čhaven hem te na živinen palo adetija.
21 Baise iti’imaim tur i iti na’atube hinowar, O i Jew sabuw iyab nati Ufun Sabuw hai tafaramamaim tema’am kubi’obaiyih Moses ana ofafar i hinihamiy, naatu hai kek hai ar men hina’afuw naatu Jew hai binanakwar men hini’ufunun.
22 So te ćera akana? Sigurno ka šunen so aljan.
22 Aki boro abisa ana sinaf, anayabin o ina ititit a tur i sabuw hinowaraka.
23 Adalese ćer ađahar sar vaćeraja će: Isi amen štar manuša kola zavetujinde pe e Devlese.
23 Imih abisa anao na’atube inasinaf? Orot etei kwafe’en i hai omatanen ta God isan hio baifaro.
24 Le olen, ćer o adeti e čistibnasoro zajedno olencar hem platin zako olenđe, te šaj muraven pumare šere. Tegani sare ka džanen da nane čače okova so šunde tutar, nego da hem tu ićereja o Zakoni hem živineja palo leste.
24 Imih o i boro inikofanih bairi kwanan kouksouwen ana yohar wanawanan kwanarun naatu aribuh mafur o inibaiyanih aribuh hinamafur, saise o isa iti’imaim hibifufuwen sabuw boro hinaso’ob nati tur i baifuwen, anayabin i hiso’ob o i ofafar kubi’ufunun.
25 A zako manuša taro avera nacije kola poverujinde, amen bičhalđam lenđe lil kote pisini adalestar so odlučinđam: te na han o hajba savoi žrtvujime e idolenđe, te na han o mas e tasavde životinjengoro hem ano savo isi rat hem te ciden pe taro blud.”
25 Baise Ufunane sabuw baitumatumayah isah, aki fef ta ai yafar in hai tur a’owen bay uma matamatar isah hisisibor men hinaa, masanuw rara auman men hinaa, o for sikah birabir men hinaa naatu men hina’in hinisesebar kwanekwan.”
26 Tejsato dive o Pavle lelja peja okole manušen, i zajedno olencar ćerđa o adeti e čistibnasoro. Tegani đerdinđa ko Hram hem mothovđa da o dive lengere čistibnastar ka nakhen kad svakonese olendar ka del pe žrtva.
26 Marto Paul orot buwih bairi hai binanakwar eo na’atube kousouwih isan hirun, orot kwafe’en hikukusouwih i auman kusouw. Imaibo i na Tafaror Bar hai tur eowen veya biy boro kouksouwen ana yomanin nasawar naatu siwar orot ta’ita’imon isah hinasibor.
27 A sar adala efta dive završinena pe ine, dikhle le ko Hram nesave Jevreja tari Tikori Azija, i pherde e narodo protiv oleste hem dolinde le,
27 Kousouwen in fur ta’imon yomanin tit baisawarinamih auman Jew sabuw afa Asia wanawanane hina hima’am Paul Tafaror Baremaim hi’itin. Sabuw kou’ay gagamin na’in hikura’ara’ahih himisir Paul bain bai’a’afiyin isan hinunuw,
28 vičindoj: “Izraelconalen, pomožinen! Akavai adava kova ko sa o thana sikaj sa e manušen protiv amaro narodo, protiv amaro zakoni hem protiv akava than! Đi hem okolen kola nane Jevreja anđa ano Hram hem meljarđa akava sveto than!”
28 hitar koukuw hi’af hio, “Israel Oro’orot kwana kwaibaisi! Iti orot efan etei remor ana bai’obaiyenamaim it ata sabuw isah tur kakafin maiyow eo, naatu ata ofafar baihamiyin isan eo’o, naatu iti Tafaror Bar wabin ebi’afiy. Naatu kakafin gagamin anababatun sisinaf i kwana’itin, Ufunane Sabuw buwih hina hirun ata Bar Gagamin gubagub tibitin.
29 (Adalese so, angleder adaleste, dikhle e Trofime taro Efes e Pavleja ani diz, i mislinde da o Pavle anđa le ano Hram.)
29 (Iti na’atube hio anayabin Trofimus, Ephesusine nan hairi nati bar merar gagaminamaim Paul bairi hima hireremor hi’itih, naatu hinot i hibuwih bairi Tafaror Bar ana efanamaim hirun.)
30 Sa i diz uštini hem o manuša prastandile taro sa o strane, dolinde e Pavle, i holjame ikalde le taro Hram. I odmah phandle o udar e Hramesoro.
30 Nati bar merar gagamin ana sabuw etei kura’ara’ahih nan ufun hinunuw hitit Paul hibai hitain kwekwekwetar hitit Tafaror Bar gagamin ufunane hire. Naatu marta’imon etawan hihir.
31 Sar on dikhena ine te mudaren le, alo o glaso đi ko šerutno naredniko e rimesere četakoro dai sa o Jerusalim uzbunime.
31 Paul hita’asabunimih hibiwa’an, baise tur marta’imon nunuw Rome baiyowayah hai ukwarin nowar Jerusalem wanawanan i uruw giririf mamatar.
32 Ov odmah lelja e vojnikonen hem e kapetanen, i prastandilo đi olende. I kad o Jevreja dikhle e naredniko hem e vojnikonen, na khuvde više e Pavle.
32 Matan kabiy baiyowayah orot afa hai ukwarih bairi buwih hinunuw hire kou’ay wanawanah hirun, sabuw kakafih baiyowayah hai orot ukwarih bairi hinan hi’itih Paul hirabirab hihamiy.
33 O naredniko alo uzalo Pavle, dolinđa le hem naredinđa e vojnikonenđe te phanden le duje lanconencar, i pučlja: “Kovai akava manuš hem so ćerđa?”
33 Baiyowayah hai ukwarin na Paul biyan tit bai ana orot uwih chain rou’ab hibow hifatum, imaibo ibatiyih, “Iti orot i yait naatu abisa sinaf?”
34 A taro narodo nesave vičinde jekh, a avera aver. I o naredniko na halilo ništa oti galama, hem adalese naredinđa te legaren e Pavle ki kasarna.
34 Sabuw kou’ay wanawanan hibatabat asir hi’af hi’o kwanekwan, baiyowayan ukwarin sawar yabin abisa isan mamatar nowar gewasomih biwa’an men karam, anayabin uruwane ra’at imih baiyowayah iuwih Paul hibai hirun baiyowayah hai bar hiyari’y.
35 Kad o Pavle reslja đi o stepenice, o narodo edobor inele nasilno, da o vojnici morandile te akharen le.
35 Paul hibai hirun wawanamaim hitit rakit sabuw hiturafef hi’itin, basit baiyowayah Paul hibora’ah hi’abar.
36 But narodo džala ine palo lende, vičindoj: “Mudar le!”
36 Sabuw ufuh hitarkoukuw hina hio, “Kwa’asabun emorob!”
37 Kad valjande te legaren e Pavle ani kasarna, ov pučlja e naredniko: “Tromam li nešto te phenav će?” A o naredniko pučlja le: “Tu li džaneja grčki?
37 Paul hibai baiyowayah hai bar hirur auman baiyowayah hai ukwarin isan eo, “Karam boro tur ta atao itanowar?” Baiyowayan hai orot ukwarin Paul ibatiy, “O Greek tur iso’ob?
38 Onda tu na injan okova Egipćanin kova angleder nekobor dive vazdinđa buna hem ki pustinja peja legarđa štar hiljade pobunjenikonen?”
38 O men Egypt orot iti boro’omo sabuw 4,000 baiyow kwanekwaneyah ibow arar yan itit gawan isan ibirakit wari’en?”
39 A o Pavle phenđa lese: “Me injum Jevrejco taro Tars oti Kilikija, dizutno e pendžarutna dizjakoro. Molinava tut, muk maje te vaćerav nešto e narodose.”
39 Paul iya’afut eo, “Ayu i Jew orot, Tarsus imaim atufuw Silisia wanawanan, bar merar gagamin ayu i ana matuwan ama’am imih akokok o baibasit ititu sabuw isah atao.”
40 Kad o naredniko muklja lese, o Pavle terdino ko stepenice hem e narodose dinđa znako vasteja da mangela te vaćeri, i sare trainde. Tegani ov lelja te vaćeri ko jevrejski:
40 Baiyowayah hai orot ukwarin baibasit Paul itin yen wawan afe’en bat umanamaim sabuw etei rutanih etei awah fot, imaibo Paul Hebrew turamaim eo hinowar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.