João 9
Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI
1 Atéró, Yesu a̧ tu̧mó fu betalemó, whi̧ beta̧ hamané depemótei kele dilikipa deale whi̧ betepa kelalepó.
1 Orot matan fim auman tufuw ma’am Jesu remor inan itin.
2 Atépa, ama yó matere whi̧rapené a̧paae duraalu, “Yó matere whi̧-ó, i whi̧né kele dilikiretei, ama yale dowi alané erépé, hamaró alimatamoné yale dowi alané erémólópó?” yalepó.
2 Ana bai’ufununayah Jesu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, yait ana kakafinamaim iwa’an iti orot matan fim auman tufuw? I taiyuwin ana kakafin o i hinah tamat hai kakafinamaim?”
3 Ai fo depa, Yesuné duraalu, “I whi̧né ama kele dilikire alata, ama yale dowi alané ó hama alimané yale dowi alanékélé meipó. Aita, Kótóné fotoko̧né ama tiki tua̧mó ere ala wisiró betepa, nalo so whi̧ feané koló̧póló erapó.
3 Jesu eo, “Orot matan fim i men anabowabow kakafinamaim iwa’an matan ifimemih o i hinah tamah hai kakafinamaim, baise i ana fimemaim God ana fair iti orot biyanamaim nirerereb hina’itin.
4 Be dȩpatei ȩ dotȩyale whi̧né ama kutó da̧né ha̧le dirótu betenérapó. Mióta, be diki dere ala sókó waai ai dere ape. Atétere sukamó, whi̧ mo beta̧nékélé me kutó dinénipó.
4 Iti ana veya’amaim yait ayu iyunu anan i ana bowabow tanabow, gugumin i enan men karam yait ta nabow.
5 Ȩ i haemó ha̧le bituraalu, ti haemó betó mole so whi̧paae dȩrótu betere dȩta, ti ȩtórótipó,” yalepó.
5 Ayu boun iti tafaramamaim ama’am, ayu i tafaram ana marakaw.”
6 Ai fo yóló, Yesuné fesa̧a haepaae sókó deróló, hae ka̧ae sóró basa basa eróló, kale whi̧né kelemó dilalepó.
6 Iti tur eo ufunamaim, Jesu kwei me yan re naatu iyuriyur bai bora’ah orot matan idadawir.
7 Atéró a̧paae duraalu, “Naao dore kele u Sailoam wȩi kemó fokone fae,” yalepó. (Sailoam doiné bete feteyóló dotȩyalepó.) Ai fo depa, kale whi̧ a̧ fóló fokalemó, mo ti wisitepa, ama bepaae momó fesaae wouraalu, o̧la o̧la wisiyóló kelalepó.
7 Naatu iu, “Kwen harew Siloam kukuf (nati wab anayabin iyafar) imaim kururub.” Imih orot in rurub naatu matan nuw sawar itah auman matabir au bar in.
8 Atépa, ama be whi̧ so whi̧ró a̧ kele doyóló bitu, o̧la o̧la kema du betepa kelale so whi̧tamoné duraalu, “Ita, take kele doyóló bitu, o̧la o̧la kema du betale whi̧ hi̧ti irurapó?” yalepó.
8 Orot tain tuwan naatu sabuw afa marasika hi’i’itin ma fefefeyan, hibatiy, “Iti orot ta’imon mar etei ema efefefeyanaban i iti?”
9 Tétepa mepaaené duraalu, “Me kae mei a̧tóró hi̧tipó depa mepaaené meipó, beta̧ kaae kelepaa daale whi̧ kae irurapó,” yalepó. Tétepa kale whi̧né amatei duraalu, “Take kele dilikiyóló bitu, o̧la o̧la kema du betale whi̧ta me kae mei, ȩtóró hi̧ti i ape,” yalepó.
9 Sabuw afa hi’o, “Orot i nati.” Afa hi’o, “En nati i ana yumatabe.”
10 Ai fo depa atimané a̧paae duraalu, “Naao kele dilikiretei netéró wisiyaleé?” yalepó.
10 Sabuw hibatiy, “Mi’itube o mat igewasin kunuwanuw?”
11 Tétepa ama duraalu, “Atimané Yesupó du betere whi̧né hae sóró basa basa eróló ya̧lo kelemó dilóló, Sailoam wȩimó fokone fae depa, fokale tikimó ya̧lo kele wisiyóló mió o̧la o̧la keletapó,” yalepó.
11 Orot iyafutih eo, “Orot wabin te’o Jesu i yur bai matou idadawir naatu na Siloam harew kukufamaim rurubamih iuwu. Imih ayu an arurub, naatu matou to iwa’an anuwanuw.”
12 Ai fo depa atimané a̧paae woseturaalu, “Ai whi̧ a̧ momó betere?” depa kale whi̧né duraalu, “A̧ momó beteréró ȩkélé kisipanipó,” yalepó.
12 Sabuw hibatiy, “Bo iti orot i menamaim ema’am?”
13 Téró, atima mepaae whi̧rapené kale kele dilikiyóló betale whi̧ Farisi whi̧rape beterepaae dapesó walepó.
13 Nati orot Jesu biyawas hibai hina Pharisee biyah hitit.
14 Yesuné kale kele dilikire whi̧ hae dilóló wisirale alata, sa̧a naai tukóló muló betere be dȩmó yalepó.
14 Baiyarir ana veya’amaim Jesu nati orot matan fim yuramaim idawir matan igewasin nuw.
15 Atépa kale Farisi whi̧rapenékélé a̧paae woseturaalu, “Naao kele dilikiretei, netéró wisiyaleé?” depa, ama atimapaae duraalu, “Ya̧lo kelemó hae dilóló Sailoam wȩi kepaae fokone fae depa, ȩ fóló fokalemó ya̧lo kele wisiyóló, mió o̧la o̧la keletapó,” yalepó.
15 Isan imih Pharisee ibanak maiye orot hibatiy mi’itube matan igewasin. Orot hai tur eowen eo, “I yuramaim matou idadawir uwu harewamaim arurub naatu boun i anuwanuw.”
16 Ai fo depa mepaae Farisi whi̧rapené duraalu, “I whi̧ta, Kótóné dotonale whi̧ meipó. Ti noatepae, sa̧a naai tukóló muló betere be dȩmótei, ama etei kaae kutó ditu beterapó,” yalepó. Ai fo depa, mepaae whi̧né duraalu, “Dowi ala du betere whi̧né etei kaae kelemei ala netéró eraaloé?” yóló atimasisi tekeyóló fo kae kae du betalepó.
16 Pharisee afa hi’o, “Iti orot i men Godane na, anayabin Baiyarir ana ofafar i men ekakaif.”
17 Téró atima ai fo yóló kemetepa, kale kele dilikiyale whi̧ daalepaae fetée fóló duraalu, “Ai whi̧né naao kele wisiró beterapa, naao a̧ depóló kisipa mute?” depa, kale whi̧né duraalu, “A̧ta Kótóné ama ko̧ló whi̧kópó,” yalepó.
17 Imih Pharisee hitatabir orot ibanak hibatiy maiye, “Iti orot o mata iwa’an bigewasin isan o boro mi’itube inao?”
18 Tétepa, ai kale Juda whi̧rapené a̧ take kele dilikiyóló betale whi̧tei, wisiró beterapóló kisipa tiréni, a̧ kae whi̧ nisiyóló ama hamaró alimatamo dapesene fó̧póló, mepaae whi̧rape dotȩyalepó.
18 Jew hai ukwarih men kafa’imo hititumatum iti orot matan fim ma’am naatu bounabo matan nuw, naatu orot hinah tamah isah hi’af hina, imaibo hibatiyih.
19 Atéró, kale whi̧né hamaró alimatamo wóló betepa, Farisi whi̧rapené atimaamopaae woseturaalu, “Ita diaamoné kele dilikipatei deyalepó yale naale hi̧tié? Atéyaletei, mió ama kele wisiretei netéró yaleé?” yalepó.
19 “Iti orot i kwa natu? Kwa kwa’o’o i matan fim auman tutufuw kekeban iti? Naatu boun i mi’itube enuwanuw?”
20 Ai fo depa, hamaró alimatamoné duraalu, “A̧ta da̧moné naalepó. Ama kele atéró dilikipa deyaletei da̧moné kisiparapó.
20 Hinah tamah hiyafutih hi’o, “Aki aso’ob iti kek i aki natu, naatu matan fim auman tufuw.
21 Tépatei, ama kele wisirale whi̧ ó netéró wisiraleró da̧mokélé tuȩ́nipó. Ti a̧kélé disire whi̧pa, a̧ wisirale fo amatóró yó̧póló a̧paae wosae,” yalepó.
21 Baise aki men aso’ob, boun i mi’itube enuwanuw, o yait matan iwa’an igewasin, kwaibatiy i sanaman, karam taiyuwin isan boro nao.”
22 Kale whi̧né hamaró alimatamoné atéró yale fo ha̧le inipó. Yesu a̧ta, Kótóné so whi̧ tȩteróló kaae tanó̧póló, sóró beteró betere whi̧pó dere so whi̧ fo wosetere bepaae holao̧sóró, atima Juda whi̧rapené belapaae ho̧kó deraalopó ere fo atimaamoné wusuróraalu, witepa yalepó.
22 Hinah tamah iti tur hi’o, i Jew sabuw isah hibir, anayabin iti tur i marasika Jew ukwa’ukwarih hi’o hibasit, yait Jesu isan naorereb Keriso nararauw boro kou’ay barene hinabotait ufun nama.
23 Atimaamoné a̧kélé disire whi̧pa, a̧paaetóró wosae yale fota ai betené yalepó.
23 Iti isan imih i hinah tamah hi’o, “Kwa taiyuw kwaibatiy kwa’itin, i sanaman.”
24 Téró, Farisi whi̧rapené kale kele dilikiyale whi̧paae momó ape yóló duraalu, “Kótóné doi doasi muó̧póló yae. I sekȩ́ta, dowi ala du betere whi̧póló da̧né tuȩ́rapó,” yalepó.
24 Mar bairu’abin orot matan fim nuwanuw isan hi’af na, naatu hibatiy maiye, “Turobe God nanamaim ai tur ina’owen! Aki aso’ob orot yait o biyawasi i bowabow kakafin wairafin.”
25 Ai fo depa kale whi̧kó duraalu, “A̧ta, dowi ala dere whi̧ ó initere whi̧ró ȩkélé kisipa inipó. Téretei, take ȩ kele dilikiyóló betaletei, mió ya̧lo kele wisiyóló keletere ala beta̧ ya̧lo kisiparapó,” yalepó.
25 Orot iyafutih eo “Ayu men aso’ob i bowabow kakafin wairafin o en? Ayu sawar ta’imonamo asoso’ob i ayu matou fim ama’am naatu boun i anuw a’i’itah.”
26 Atétepa atimané a̧paae woseturaalu, “Naao kele wisiraai noa ala maaté yaleé?” yalepó.
26 Naatu orot hibatiy, “Abistanawat o isa sinaf? Mi’itube sinaf o mata botawiy?”
27 Ti fo depa ama atimapaae duraalu, “Take ya̧lo dia̧paae yaletei, diaao̧ woseni hó̧ralepó. Téyaletei, dia̧né momó noatepa wosaai de? Dia̧kélé ama yó matere whi̧rape betaai kisipa mute?” yalepó.
27 Orot iyafutih eo, “Ayu marasika kwa isa aoka naatu kwa men kwanowar. Aisim kwakokok anao maiye kwananowar? Ta’itin kwa auman kwakokok i ana bai’ufununayah kwanamatar?”
28 Ai fo depa atimané a̧ faleyóló duraalu, “Ya̧ta, i sekȩ́né ama yó matere whi̧ airapó! Da̧ta, ti Moses-né yó matere whi̧rape beterapó!
28 Hi’obaibiyab naatu hi’o, “O i nati orot ana bai’ufununayan, baise aki i Moses ana bai’ufununayah.
29 Take Kótóné Moses-paae mo yalepóló da̧né kisiparapó. Tépatei, ai whi̧ wale tikikélé da̧ mo kisipanipa, a̧ deró kelae!” yalepó.
29 Aki aso’ob God mutufor Moses hairi hi’o, baise orot nati Jesu tibiwab, aki men kafa’imo aso’ob i menane na?”
30 Tétepa, kale whi̧né atimapaae tokó̧ mótu duraalu, “Ama ya̧lo kele wisirale alata, mo doasi alapó. Tépatei, a̧ wale tikikélé dia̧ tuȩ́nipó depa, ya̧lo doasi sira dapó.
30 Orot matan fim bigewasin iyafutih eo, “Abifofofor men kafaita! I menane nan kwa men kwaso’ob, baise i ayu matu fim iwa’an anuwanuw.
31 Ti noatepae, dowi ala du betere whi̧rapené dere fo Kótóné wosenitere ala da̧né kisiparapó. Téretei, ama tuȩ́ mole ala sya fóló, erótu betere so whi̧né dere fota, ti ama wosetua dapó.
31 It Taso’ob bowabow kakafih wairafih God hai tur men enonowar. God ana sabuw i ana kok tesisinaf naatu isan tekakakaf i hai tur enonowar.
32 Mo take bitiré wale alimó, atéró kele dilikipatei detere whi̧ mené fisa̧ae faralepó dere fo mo wosókélé inipó.
32 Men yait ta tafaram wanawanan orot matan fim auman tufuw ma’am matan botawiy nuwanuw ana tur nowaramih.
33 Kótóné i whi̧tamo dotonólua̧meisóró, ti ama beta̧ alakókélé erólua̧meipó,” yalepó.
33 Iti orot men Godane tanan na’at, i boro men karam iti bowabow tasinaf.”
34 Ai fo depa atimané a̧paae duraalu, “Ya̧ta, naao haeró ayatamoné dowi ala tua̧mó deyale whi̧nétei, ya̧ da̧ yó matere whi̧ betaai de?” yóló, a̧ foné sóró ho̧kó faralepó.
34 Iti isan hi’o, “O bowabow kakafin wanawanan itufuw ira’at iyey, i boun aki ini’obaiyi!” Naatu kou’ay barene hibotait tit ufun ma.
35 Kale Farisi whi̧rapené kele wisirale whi̧ foné sóró ho̧kó faralepó, dere fo Yesuné wosóló, kale whi̧ keka̧lepó. Atéró kekó̧ló, keletepa a̧paae duraalu, “Ya̧ta, Whi̧né Naalemapaae kisipa tiró betere?” yalepó.
35 Jesu orot hinun tit ufun ma’am ana tur nowar, naatu titita’ur anamaramaim ibatiy, “O Orot Natun kubitumitum?”
36 Tétepa kale whi̧né a̧paae duraalu, “Doa whi̧-ó, ȩ a̧paae kisipa tiki tiraai dapa, ai whi̧ naao ȩpaae yó a̧lae,” yalepó.
36 Orot Jesu ibatiy, “Regah, iti orot i menatan ku’o anowar saise i anitumitum!”
37 Tétepa Yesuné a̧paae duraalu, “A̧ta, mió naao ai kelale ape. Mió ya̧tamo i fo du betere sekȩ́ ȩtóró i ape,” yalepó.
37 Jesu orot isan eo, “Orot i iti kwi’i’itin, boun iti airi kwa’o’o.”
38 Téró kale whi̧né duraalu, “Tale-ó, mió ȩ ya̧paae kisipa tiróló i betere ape,” yóló a̧ Yesu daale ao̧mó bukutiri tea̧ró dua betalepó.
38 Naatu orot eo, “Regah, Ayu abitumatum.” Naatu Jesu nanamaim sun yowen kwafir.
39 Téró Yesuné duraalu, “Ȩ i haepaae waleteita, mepaae kele dilikire so whi̧ wisiróo, wisire so whi̧né kele diliki yóo yó̧póló, taleyóló bukuraai walepó,” yalepó.
39 Jesu eo, “Ayu ana iti tafaramaim atitit anayabin i sabuw ana kusibih, saise iyab mata fim boro hinanuw, naatu iyab tenuwanuw boro matah fimabe hinamatar.”
40 Yesu a̧tamo felekemó daae mole Farisi whi̧rapené ama dere fo wosóló, a̧paae duraalu, “Naao ai dere fota, da̧kélé kele dilikirapóló de?” yalepó.
40 Pharisee afa nati’imaim bairi hima’am iti tur eo’o hinowar, naatu hibatiy, “Nati tur ku’o’o, aki auman matai fim?”
41 Tétepa Yesuné atimapaae duraalu, “Dia̧tamo dia̧ kele dilikirapó ua̧sóró, ti dia̧né du betale dowi alamó dia̧ só derólua̧meipó. Tépatei diaao̧ duraalu, dia̧né kele wisirapó dereteiné diaao̧ dowi ala ha̧le ai mole ape,” yalepó.
41 Jesu iyafutih eo, “Kwa mata fim na’at, kwa boro men kakafimih. Baise boun kwa kwa’o’o aki matai anuwanuw, kwa a kakafih i tema’am.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.