João 10

Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Téró Yesuné duraalu, “Ya̧lo dia̧paae mo i dapa wosae. Mepaae whi̧ de kale sipsip hupurape betere tipi tu̧mó sókó wéni, dȩmó fulukóló sókó hotepa, ti o̧lémi nokole whi̧ró hupu doraai wale whi̧tamo ai ape.
1 “Turobe a tur ao’owen, bobaituw hai fur ana etawanamaim orot men imaim narun, baise nakayam ef ta’ane narun, nati orot i bainowan mowan.
2 Téretei, whi̧ me de kale sipsip hupurape betere tu̧mótóró sókó hotepa, ti hupu tale ai ape.
2 Orot yait etawanamaim erur, i bobaituw kaifenayan.
3 Kale sipsip hupurape me ala yao̧sóró, tu̧ sereke kaae tare whi̧né ai sipsip hupu tale tipi tua̧paae wó̧póló tu̧ tuki̧tepa, ti ama fo nakome hupurapené wosetua dapó. Atéró, kale sipsip hupurape fea doi yósu enalemó, ama fo wosóló wapa, ti belapaae olosó fua dapó.
3 Orot fur kaifenayan boro etawan isan nabotawiy naatu bobaituw boro orot fanan hina’inan naatu ana bobaituw ta’ita’imon wabih naso’oben na’afih hinanowar naatu nabotaitih ufun hinatit.
4 Atéró, kale hupu talené ama hupurape fea belapaae dapesó doropóló, ama ki̧limó woleyóló fua dapó. Ti noatepae, kale hupurapené ama fo nakome wosóló tuȩ́rapó.
4 I ebotaitih ufun tetitit anamaramaim, i wan ebi’iyon, naatu ana bobaituw ti’ufunun bairi tenan anayabin i fanan hiso’ob.
5 Tépatei, mo whi̧né fo nakome woseturaalu sya feni, atima botokótei faalopó. Ti noatepae, ai hupurapené a̧ kae whi̧póló tuȩ́rapó,” yalepó.
5 Baise fanan ta boro men hini’ufunun, anayabin i fanan men hi’inan imih boro hinabihir.”
6 Yesuné atimapaae ai dó faróló yale fo bete atima sini, ko̧ló ko̧ló du betalepó.
6 Jesu iti kawen turamaim eo, baise tur ana naniyan i men hibaimih abistan isan eo’o.
7 Atétepa Yesuné atimapaae ha̧kearóló duraalu, “Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Sipsip hupu fua wua dere tu̧ sereketa, ti mo ȩtórótipó.
7 Imih Jesu tur ibanak eo maiye, “Turobe a tur ao’owen, Ayu i etawan bobaituw isah.
8 Ȩ waaipatei, take wua yale whi̧rapeta, ti o̧lémi nokole whi̧ró o̧la o̧la fasóló sere whi̧rapetamo ai ape. Tépatei, kale sipsip hupurapené atima dere fo wosenipó.
8 Sabuw afa wan hinan i bainowah naatu bokwanekwaneyah, baise bobaituw men tainih isah hirub fanah hinowaramih.
9 Kale hupurape fua wua dere tu̧ sereketa, ti mo ȩtórótipó. Mepaae whi̧ de ȩ tua̧mó sókó fupa, ti me o̧lané a̧ doratere ala ini, tao saalopó. Atétere whi̧ta, belapaae nerape nale fua, tipi tua̧paae hotua du betaalo ai ape.
9 Ayu i etawan, yait ayu wanawana’umaim run enan boro yawas nab, boro hinarun hinatit fotan gewasin hinagatur.
10 Ti o̧lémi nokole whi̧rapeta, ha̧le wómipó. Kale sipsip hupurape o̧lémi dóló sóró fóo, hupurape dóló doróo, yaairaalu wua dapó. Téretei, ȩ waleteita atima sukutere ala tua̧mó beteretei taaróló, ti betere bete mo turó só̧póló kisipa mutu walepó.
10 Bainowan tenan i bain, asbunin naatu gurusin akisin hinot tenan; Ayu anan i boro yawas gewasin hinab hinama boro men abistan ta isan hiniyababan.”
11 Kale sipsip hupu kaae tawóló asare whi̧ wisinaaleta, ti mo ȩtórótipó. Hupurape me ala yao̧sóró, tao saai ya̧lo betere bete me o̧la meipóló ȩ sukunérapó.
11 “Ayu i bobaituw gewasu. Bobaituw Kaifenayan gewasin ana bobaituw isah ana yawas ebi’inuw.
12 Me dupu saai kisipa muóló hupu kaae tatere whi̧ta, sipsip hupu tale meipó. Atétere whi̧ta, hupu dóló nokole bete hao̧ wale kilitu, hupurape dóló nó̧póló taaróló a̧ botokó faalopó. Atétepa kale bete hao̧ wouraalu, sipsip hupurape dóló sesaape deremó, mepaae hupu botokó dapo dapo yaalopó.
12 Bobaituw kaifenayan orot ta men karam bobaituw nakaifen naatu i men nowan. Imih anamaramaim haru tuwetuwenih nan na’i’itin, i boro bobaituw nihamiyih nabihir. Naatu haru tuwenituwenih boro bobaituw bairi hiniyow naatu hina’abargiyih nanabin hinabihir.
13 Ti noatepae, ai kaae tare whi̧ a̧ sipsip hupurape kisipa muni, dupu saai kisipa muóló kaae tareteiné hupurape taaróló, botokó fua dapó.
13 Orot boro nabihir anayabin i orot ta hibai na ma ekakaifen, imih bobaituw isah i men enotanot gagamin.
14 Ȩta, sipsip hupurape kaae tawóló asare whi̧ ereteiné, hupurape ya̧lo kisipa yóo, hupurapenékélé ȩ kisipa yóo erapó.
14 Ayu i bobaituw kaifenayan gewasu. Au bobaituw asu’ubih naatu i ayu hisu’ubu.
15 Até irure kaae, Ayané ama ȩ kisipa yóo, ya̧lo Aya a̧ kisipa yóo, erapó. Ya̧lo betere bete me o̧la meipóló suka̧aireteita, sipsip hupurape kisipa mutu, tao saairaalu sukunérapó.
15 Tamai ayu susu’ubu na’atube, ayu Tamai asu’ub naatu au yawas bobaituw isah ai’inuw.
16 I tipi tua̧mó betere hupurape maaté tao saai mei, ya̧lo hupurape mepaae kae betó mulapó. Ai hupurapekélé fea ya̧lo dape sóró, i betó mole hupurapetamo touróló beta̧mó beteraalopó. Tétepa, ai hupurapenékélé ya̧lo dere fo wosaalopó. Tétu, sipsip hupurapekélé mo beta̧tóró betóo, kaae tare whi̧kélé beta̧tóró betóo, yaalo ai ape.
16 Bobaituw afa ayu nowau i men iti fur wanawanan tema’am. I auman anabuwih hinan hinarun. I auman ayu fanau hinanowar, nati’imaim i boro bobaituw ta’imon naatu kaifenayan ta’imon.
17 Ya̧lo betere bete tokó̧ sóró sukutepa, ȩ momó kepaayóló betaalopóló kisipa mutu, ya̧lo betere bete matereteiné ya̧lo Ayané ama ȩpaae yaala sókó fóló mulapó.
17 Tamai ebiyabuwu anayabin ayu au yawas ani’inuw, saise yawasu anama maiye.
18 Whi̧ beta̧nékélé ya̧lo betere bete tokó̧ seni, ya̧lo ko̧leaanétei matapó. Ȩ sinitere alakélé, kepaayóló betaaire alakélé, naaotei tȩteróló kaae tawae yóló, ya̧lo Ayané ȩpaae maleteiné ya̧lo tȩteróló kaae tarapó,” yalepó.
18 Men yait ta ayu au yawas nabosair, baise ayu taiyuwu au kokomaim au yawas anayara’iy. Ayu au fair ema’am anayara’iy naatu au fair ema’am anabora’ah maiye. Iti obaiyunen i Tamai biyanane abai.”
19 Kale Juda so whi̧né ai dere fo woseturaalu, atima fea beta̧ kisipa muni, mepaaené fo kae yóo, mepaaené fo yóo, du betalepó.
19 Iti tur hinonowar anamaramaim Jew sabuw tarsibih maiye.
20 Atétu, mepaae turó so whi̧né duraalu, “Ai whi̧ tua̧mó dowi kepe fa̧anuraalu, topo doyóló du betere fo diaao̧ noatepa wosetu bitu de?” yalepó.
20 Sabuw moumurih maiyow hi’o, “I demon hitounbubur ema’am naatu ebikoko’aw. Aisim ana tur kwanonowar.”
21 Ai fo depa mepaae so whi̧né duraalu, “Dowi kepe tepeyóló betere whi̧né etei kaae fo dumipó. Dowi kepe tepeyóló betere whi̧né kele dilikire so whi̧ su̧mó wisiranére?” yalepó.
21 Baise sabuw afa hi’o, “Tur iti na’atube men karam orot demon hinatounbubur ema’am nao’omih. Mi’itube demon orot matan fim nabotawiy?
22 Téró, Jerusalem be tua̧mó Juda fakené moma dere be mo take bóe whi̧né doraalotei, momó wisiróló o̧la deyaai tukóló muló betere be dȩ sókó walepó. Atéró o̧la detere alata, sosóli alimó yalepó.
22 Nati rarabkokou wanawanan Tafaror Bar ana hiyuw wabin Koksouwen i Jerusalemamaim hibogaigiwas.
23 Atéyale sukamó, moma dere be belamó tȩne Solomon-né doi mole be tokwȩimó Yesu a̧ kutu betalepó.
23 Naatu Jesu Solomon ana efan awan ta Tafaror Bar wanawanan imaim bat reremor.
24 Atétepa, Juda so whi̧né Yesu bopera̧le wóló, a̧paae duraalu, “Naao da̧paae yó melaai yale fo yó melaalo nisiyóló kaae tawale supa, ya̧tamo so whi̧ tȩteróló kaae tanó̧póló Kótóné sóró beteró betere whi̧ Kerisopata, ti da̧paae ha̧kearóló yae,” yalepó.
24 Jew hai ukwarih hiru’ay hi’arbebera’uh hi’u, “Mar bai’ab boro inabotani anama anakaifi? O Keriso na’at, bebeyanamaim ku’o anowar.”
25 Ai fo depa Yesuné atimapaae tokó̧ mótu duraalu, “Take ya̧lo dia̧paae yaletei, dia̧né tuȩ́ tiki tirénipó. Ȩ etei kaae whi̧póló diaao̧ kisipa tiró̧póló, Ayané doimó ya̧lo i kelemei alarape du beterapó.
25 Jesu iyafutih eo, “Ayu kwa a tur aowen, baise kwa men kwaitumatum. Ina’inanen ayu Tamai wabinamaim asisinaf i ayu isou eo’orereb.
26 Tépatei, dia̧ ya̧lo sipsip hupu bitinireteiné, ȩpaae kisipa tiró bitini ai ape.
26 Baise kwa men kwabitumatum anayabin kwa men ayu au bobaituw.
27 Ya̧lo sipsip hupurapené ya̧lo fo wosetua dapó. Ai hupurape atimakélé ya̧lo tuȩ́ yóo, atimakélé ȩ sya wóo, du beterapó.
27 Ayu au bobaituw asu’ubih imih fanau hinowar tebi’ufnunu.
28 Ya̧lo atimapaae mo ti betere bete matereteiné atima sukó̧ló alukélé mo yaalo meipó. Ai so whi̧ atima ya̧lo naase tua̧mó betepa, me whi̧né fasó sere alakélé mo enénipó.
28 Ayu yawas wanatowan abitih; naatu boro men ta nakasiy; men ta ayu umou’umaim nabosair.
29 Ai sipsip hupurape ya̧lo naase tua̧mó beterale sekȩ́ ya̧lo Aya a̧ta fotoko̧ bole Tale bitu, fea whi̧raperó kae kae keperapetamo ama tȩteró beterapó. Atéreteiné atima ya̧lo Ayané naase tua̧mó betepa, me whi̧nékélé mo fasó senénipó.
29 Tamai ayu bow bitu i ra’at etei natabirih, imih ayu Tamai umanamaim men yait ta nabosairen.
30 Ya̧lo Ayané ama ere ala ó mole tuȩ́kélé kae mei, da̧mo wusuró mo beta̧ alatóró erapó,” yalepó.
30 Tamai naatu Ayu airi i ta’imon.
31 Ai fo depa wosetu, kale Juda whi̧rapené momó kapo du sóró, a̧ siriyóló daai yalepó.
31 Ibanak maiye Jew sabuw kabay hibow hitarabimih,
32 Atétepa, Yesuné atimapaae duraalu, “Ya̧lo Ayané ȩpaae erae depa, kae kae kelemei ala eralepó. Téyalepa, mé erale kelemei alarapemó, diaao̧ ȩ kapo duné siróló daai de?” yalepó.
32 baise Jesu sabuw isah eo, “Ayu Tamai biyanane ina’inan gagamih moumurih maiyow ai’obaiyi. Anayabin iti isan ayu kabayamaim kwanarabu.”
33 Ti fo depa Juda whi̧rapené a̧paae tokó̧ mótu duraalu, “Naao ai eratere alamó ya̧ kapo duné siriyóló daai dumipó. Ya̧ta mo whi̧tei, Kótópó du betere foné Kótó faletu betepa, ya̧ daai dapó,” yalepó.
33 Jew hiya’afut hi’o, “Aki men nati isan kabayamaim anarabi, baise o God kubi’i’iyab, anayabin o i orot maiyow, naatu taiyuw God kurarouw.”
34 Tétepa, Yesuné atimapaae tokó̧ mótu duraalu, “Dia̧né tukóló muló betere foné dia̧ta, kótórapepóló take ya̧lo dia̧paae inié?
34 Jesu iyafutih eo, “Kwa a Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum ema’am, ayu ao’o kwa etei i god?
35 Kótóné asȩmó ere fo tua̧mó tekeyóló mepaae wosóo, me kwiapaae woseni sisópaae eróo, dere ala mo enénipó. Ama fo wosale so whi̧paae dia̧ta, kótórapepó depa, ti i haepaae wó̧póló Alima Kótóné kae beteró betere naalepaae noa fo enére?
35 I etei god narouw na’a’afih na’at, tur God i menane na naatu Buk Atamaninamaim hikikirum men hina’astu’ub.
36 Atépa, ya̧lo Ayané ȩ ama naalepóló sóró kae beteróló, i haepaae dotonalepó. Atérené ya̧lo duraalu, ‘Ȩta Kótóné naalemapó’ dere fomó, Kótó faletapóló diaao̧ ȩ só deróló ha̧le o̧la kaae ao̧rótu beterapó.
36 Ayu Tamai yasairu i nowanamih amatar naatu irubinu naatu iyafaru ana iti tafaramaim atitit i boro mi’itube? Mi’itube ayu God bai’i’iyabin kwarouw kwa’o’o, anayabin ayu God Natun arouw ao’omih?
37 Ya̧lotamo, Ayané ama erae dere ala erénitepa, ti dia̧né ya̧lo dere fo wosóló, ȩpaae kisipa tirao̧se.
37 Ayu Tamai sisinafube men ana sisinaf bibaitutumu.
38 Tépatei, ya̧lo Ayané erae dere ala erateremó, diaao̧ ȩpaae kisipa tiratere hó̧tepa, ti mepaae eratere kelemei alarape kisipa tirae. Atétepa, ti ya̧lo Aya a̧ ȩ tua̧mó betóo, ȩkélé a̧ tua̧mó betóo, ere ala bete diaao̧ wisiyóló kisipa yaalo ai ape,” yalepó.
38 Baise ayu ata sinaf kwa men kwatabitutumu na’at, karam nati ina’inanen kwata’itah kwataso’ob imaim kwatitumatum, ayu i Tamai wanawanan, naatu Tamai i ayu wanawanau.”
39 Ai fo depa, atimané take yale kaae Yesu tawóló dipula beteraai yalemó, a̧ ai tua̧mótei sókó deyóló felepó.
39 Ibanak maiye bain rabinamih hiwa’an, baise i umahine soratait tit.
40 Atéró Yesu a̧ Jordan wȩi tȩyóló, ama yó mótu betere ala kaae sale tikipaae momó biti̧ felepó. Aita, take Jon-né so whi̧ fea wȩi tópurótu betale tikipó.
40 Naatu Jesu ibanak matabir maiye Jordan rabon rounane, marasika John sabuw imaim bapataito bitih efan imaim tit naatu Jesu imaim ma.
41 Atéró fóló beteremó, so whi̧ mo dékéró a̧ beterepaae wóló duraalu, “Jon-néta, kelemei ala mo beta̧kélé eratepa kilinipó. Ténitei, ama i whi̧ kisipa muóló yale fo fea motóró erapó,” yalepó.
41 Naatu sabuw moumurin maiyow hina biyan hitit, naatu hi’o, “John ina’inan men ta sinaf a’itin, baise John iti orot isan eo’o i turobe.”
42 Atima ai betó mole tikimó, mepaae so whi̧ fea Yesupaae kisipa tiralepó.
42 Efan nati’imaim sabuw moumurin maiyow Jesu hitumitum.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.