Hebreus 13

Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Mepaae no netamo yaala sókó fole ala hosaa mo turóné yó tawae.
1 Kirisiyan ana yabowamaim taituwa baitumatumayah isah mar etei kwaniyabowbonen.
2 Uké wale whi̧ diaao̧ bepaae wisiyóló dape sóró, o̧la melóló firatere ala taaréni, mo yó tawae. Ti noatepae, take mepaae whi̧rape atima mo ko̧leaa whi̧né ensel-rapetei, mo whi̧ nisiyóló dape sua erapó.
2 Sabuw nah toumanih hai merar kwanay, kwanabuwih bar efan kwanitih. Anayabin marasika ata a’agir iti na’atube hisinaf God ana tounamatar hai merar hiyi hibubuwih i men hiso’ob.
3 Mepaae no nerape dipula betepa, ti dia̧kélé atimatamo dipula betere ao̧ yóló, atima kisipa ha̧le yó tawae. Tétu, mepaae whi̧rapené naao no nepaae sekȩi ala eratepa, dia̧kélé ai sekȩ sere ao̧ yóló, atima kisipa ha̧le yó tawae.
3 Sabuw dibur tema’am kwananuhih, bairi kwani’akir, o dibur itama itabi’akir na’atube, sabuw iyab hirouw tibi’a’akirih, bairi kwani’akir biya nababan, o hitarab hiti’a’akir biya tabababan na’atube.
4 Soró whi̧tamo dokotere alata, mo donoi alapa dia̧ feané hale horótu betae. Whi̧ró sotamo dokore ala folokole yao̧sóró, so whi̧ kaetamo fiyóo, whi̧kélé so kaetamo fiyóo momókó yao̧se. Ti noatepae, atei kaae nópu nokole alaró kae kae nópu nokole alatamo du betere so whi̧ta, Kótóné taleyóló dowi kwia melaalopó.
4 Tabin i kwanakakafiy. A’aw bairi kwanafatum gewas a tabin kwanakaif kwanama, turanah a’awah ufuh men kwanan, naatu men kwana’in kwanisesebar kwanekwan. Anayabin sabuw iyab turahinah a’awah ufuh tenan naatu hi’in tibisesebar kwanekwan God boro nibatiyih.
5 Dia̧ betere tua̧mó moni mo doasi bete mole o̧la nisiyóló dia̧né tuȩ́ tiki turó ai o̧lapaae momókó mulao̧se. Téni, meteró o̧la o̧la mupa, ti aitóró su̧póló kisipa muae. Ti noatepae, Kótóné duraalu,
5 Kabay gagamin na’in bain isan a yababan men nara’atamih, baise abis kikimin kwabaib i kwaniyasisir. Anayabin God eo, “Ayu boro men kafai anihamiyi, naatu ayu boro men kafai aninatbuhuruwi.”
6 Ai fo wosetu da̧ whaaliani, halaainé i fo dua dapó.
6 Isan imih baitumatumamaim tanabatkikin tanao, “Regah i ayu au baibaisayan; ayu boro men anabir. Yait boro ayu isou abisa nasinaf.”
7 Take Talené alamó folosóró fóló, dia̧paae Kótóné fo i ape yóló yó melale whi̧rape atima Talepaae kisipa tiró bitu du betere ala ka̧ae kolóló, noa kaae du wisi olepa, ti ai ala dia̧nékélé su̧róló yae.
7 A orot ukwarih atamanih God ana tur hibi’obaiyi i kwananuhih, anayabin God ana tur hibai hina hi’obaiyi kwaso’ob, naatu kwananot namatabir maiye, hai yawas mi’itube hima himomorob i kwana’itin, hai baitumatum kwaniu’ur.
8 Yesu Kerisoné ere alata, take bitiré walepaaekélé, mió i betere alimókélé, nalo betaaire alimókélé, mo beta̧ kaae alatóró ha̧le yó tarapó.
8 Kwanaso’ob Jesu Keriso ana itinin i men ebobotabir, baise marasika ana itinin mi’itube ma’am, boun i na’atube ema’am naatu maras i boro na’atube nama wanatowan, wanatowan.
9 Térapa, mió diaao̧ wosetu betere fo wisi taaróló, kó̧paae falaairaalu, mepaae whi̧rapené kae fo yó matepa, mo dere nisiyóló wosao̧se. Kótóné keletómó wisirapó yó̧póló, a̧paae moma yóló nuku betere o̧lané atima fotoko̧ bulóló wisiraaire fotoko̧ bunipó. Tépatei, da̧ fotoko̧ buóló wisiyóló beteró̧póló, Talené hamokoróló tao sere ala da̧ tua̧paae eratepa, ai ke bole alané beta̧ da̧ mo wisiranérapó.
9 Imih sabuw afa hinan bai’obaiyen boubuh yumatah ta ta hinabi’obaiyi men kwananowar, kwani’ufnunih a ef kwanasa’irimih, baise ana gewasin God tanifefeyan nibaisit dogorot koufair nitin, men bay ana ofafar tani’ufnunimih, anayabin sabuw afa ofafar hibi’ufunun men baibais ta hibai.
10 I haemó mo so whi̧mó Talepaae momaratere whi̧rapené da̧né momatere kapo tómó bilitere o̧la naaire su̧nipó.
10 Jew sabuw hai kwafirin ana sis wanawananamaim sibor ana gemogem tafan, firis sibor hi’a’afusar men hai ef ta ma’ama boro nati sibor hitabow hitaa.
11 Mo so whi̧mó Talepaae momaratere topo whi̧ bulmakau hupu samea sóró Kótópaae momaraai, mo kae tukóló muló betere be kepaae fóló, so whi̧né dowi ala kemeró̧póló ai samea dilótua dapó. Tétua deretei, mo hupuné tikita, ti so whi̧ betere tiki taaróló, be bela dȩmó suku̧laa dalótua dapó.
11 Naatu Tafaror Bar ana Firis Gagamin bobaituw hai rara bowabow kakafih notawiyen isan ana sibor boro nab narun efan Kakafiyin, Kakafiyin Anababatun imaim nayai, baise biyah i boro hinabow hinatit ufun hina’afusar.
12 Atétere kaae, Yesuné ama sameanétóró so whi̧né dowi ala kemeróló, mo kae so whi̧ beteróturaalu, a̧ doasi sekȩi ala sóró doasi be hulua bolaare dopóku ao̧mó suka̧lepó.
12 Isan imih Jesu hibai hitit Jerusalem bar merar ana fur ufunane hi’onaf i’akir morob, ana rara ra’iy sabuw hai bowabow kakafihimaim hima’am kusouwih.
13 Térapa, ama tikimó sale halei ala da̧paaekélé eró̧póló, be taaróló a̧ suka̧le tikipaae faalopa fiépe.
13 Isan imih tanatit tanan sis ufunane Jesu biyan tanatit ana biya’ohow turin tanab sabuw etei matahimaim.
14 Ti noatepae, da̧ mo ti betaaire doasi be hulua mekó i haemó tȩnipó. Téretei, take da̧ mo ti betaaire doasi be hulua kelaai kisipa mutu, da̧ kaae tawóló i betere ape.
14 Anayabin it ata ma wanatowan iti tafaramamaim men ema’ama, baise it i bar merar gewasin boro enan isan tama takakaif.
15 Térapa, Yesuné da̧ fotoko̧ bulatepa, mo wisi o̧la Kótópaae mótu dere kaae, Kótóné ama doi sóró horatere ala suka fea yó tawaalopa sae. Ti da̧ tȩteróló kaae tare Kótó a̧ etei kaae Tale beterapóló, ama doi sóró horatere alata, kutómó o̧la wisi su dere kaae erapó.
15 Isan imih Jesu ana baibaisamaim mar etei merarayow ata siwaramih God tanitin, awat bitit imaim God wabin tanabora’ara’ah.
16 Mepaae o̧la o̧la ya̧ya̧tere so whi̧ tao sóró matere alaró eratere wisi alatamo kisipa keteréni, ha̧le yó tawae. Ti atei kaae alata, Talepaae ha̧le matere o̧la wisi kaaepóló Kótó a̧ mo hȩkeserapó.
16 Naatu taituwa isah bowabow gewasin kwanasinaf, naatu kwanibaisih men nuhinabur, anayabin fayay nati na’atube taituwa kwafafayayih God i ebiyasisir men kikimin ta.
17 Dia̧ Keriso so whi̧ kaae tare whi̧rapené dere fo wosóló, atimané tȩteróló kaae tare ao̧mó betae. Take nalo Talené atimapaae so whi̧ netéró kaae tawaleé? yóló wosetepa, atima etéró kaae tawalepóló tokó̧ melaalopó. Atima kutó hȩkesetamo diyó̧póló atimané dere fo wosóló sya fae. Ai ala initepa, ti atimakélé kisipa sekȩtamo dituraalu, atimané ditere kutóné dia̧ tao sere alakélé yaalomeipó.
17 A orot ukwarih fanah kwanab abisa hinao kwani’ufunun, anayabin kwa ayub i umahimaim ema’am, naatu hai bowabow tebowabow isan God ana tur boro hina’owen. Fanah kwanab hinao na’atube kwana bi’ufunun na’at, hai bowabow boro yasisiramaim hinabow. Baise fanah men kwanabaib na’at, hai bowabow boro yababanamaim hinabow, naatu kwa boro men ana gewasin ta kwanab.
18 Talené da̧ tao só̧póló momarótu betae. Da̧né du betere ala da̧nétei taleyalemó, so whi̧ dilikitere ala me bunipó. Da̧né du betere ala fea so whi̧né taleyóló, mo dono ala dapó yó̧póló, i ditu betere ape.
18 Mar etei isai kwanayoyoban. Aki aso’ob, aki ai naniyan etei i men ta kwarisin, ai naniyan etei i mutufurin gewasin. Anayabin aki akokok mar etei i sawar gewasih anasinaf.
19 Ya̧lo dia̧paae i dere fota, ȩ dia̧tamo betaai hapale wó̧póló, momarae yóló dapó.
19 Dogorou tutufin etei abifefeyani, isai kwanayoyoban, saise God iti boro’omo kwa isa niyafaru anan.
20 Kótóné so whi̧ tao sóró mo ti muó tawaaire fo, Yesuné ama sameané diriróló mulalepó. Atéreteiné, bóe firóló mo dua betere ala kaarótu betere Kótóné, da̧ tȩteróló kaae tare whi̧ Yesu a̧ momó kepaaró beterapó. Atéró kepaarale sekȩ́ a̧ta, Talené sipsip hupurape kaae tare doasi fotoko̧ bole topo whi̧ beterapó.
20 Naatu boun i ata Regah Jesu morobone God iyawas, bai na Bobaituw sheep hai Nabatanenayan Ukwarin mamatar, naatu i ana rara’amaim ma’ama wanatowan ana obaibasit bikwah isan,
21 Ai Kótóné ama kisipa mole ala diaao̧ mo su̧mó eró̧póló, amatei wisi wisi alaró wisi tuȩ́tamo dia̧ tua̧paae mo su̧raalo ai ape. Atétu, Kótóné a̧ hȩkese yaaire ala Yesu Kerisoné da̧ tua̧paae eró̧póló yae. Ai sekȩ́né doi doasi mulóló, hale sóró horatere ala ha̧le deté fu betae. Mo kée téyó̧póló yae.
21 tufuw ana God abifefeyan kwa nibaisi sawar gewasih etei nit, saise i ana kok kwa abisa sinaf isan ekokok kwanasinaf. Naatu Jesu Keriso ana fair wanawanatamaim narun i ana’itininabe tanab i niyasisir, saise mar etei Keriso wabin tana bora’ara’ah wanatowan, wanatowan. Amen.
22 No nerape-ó, ya̧lo ha̧lekeróló i dere asȩta, diaao̧ wosóló kisipa yaaitere su̧ i dere ape. Térapa, Kótóné ala etéró erae yóló asȩmó ketekȩ bulóturaalu, i deté wou betere ma fo wosaalo hó̧ yao̧se.
22 Taitu, abifefeyani iti tur an kabumin koufair abit i kwananutanub kwanama kwananowar gewas. Anayabin iti fef isa akikirum i men manin.
23 Da̧né no Timoti dipula sókó wóló beterapóló, dia̧paae i dere ape. A̧ ȩ beterepaae hapale wapa, ti da̧mo wusuró dia̧ kȩle waai kisipa mutapó.
23 Ayu akokok anao kwananowar kwanaso’ob. Tai Timothy dibur ma’am i hibotait tit, baise ayu isou saisewat nanan na’at boro airi anan ana’iti.
24 Dia̧ tȩteróló kaae tare whi̧raperó Kótóné mo kaae beteró betere so whi̧ featamopaae ya̧lo ko̧leó dapó yae. Itali hae kwiamó wale Keriso so whi̧nékélé dia̧paae ko̧leó dapó.
24 A orot ukwarih etei hai tur kwana’owen, hai merar ayiy na’atube God ana sabuw nati bairi kwama’am auman hai merar ayiy. Naatu God ana sabuw afa tafaram Italy wanawanan tema’am auman kwa a merar tiyiy. Manaw kabeber Godane kwa etei isa nama.
25 Talené ama hamokoróló tao sere ala dia̧ fea tua̧mó muó tanó̧póló yae.
25 Kwa isa ayoyoyoban, God ana yabowamaim mar etei nigegewasini kwanama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.