Atos 10
Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI
1 Atéyale sukamó, Sesaria whi̧kó ama doi Konilias beterepó. A̧ta, ai be huluamó 100 Rom diki tare whi̧rape kaae tare topo whi̧pó. Ai diki tare whi̧rapeta, Itali hae kwiaró walepó.
1 Caesarea imaim orot wabin Cornelius Rome baiyowayah hai orot ukwarin baiyow ana kou’ay wabin Italian Regiment.
2 Konilias-ró ama naale senaaletamokélé, somakélé, atima mo fea Talené ala yó taruraalu, Kótó ao̧mó sukó̧ló beterepó. Atéru, yoleale yóló betó mole so whi̧mó, betere doko̧ fea o̧la o̧la ha̧le matere alaró, moma dere alatamo yó tarepó.
2 Cornelius i God ana orot ta, i ana nibur tutufin etei God hikwakwafir, baibais gagamin maiyow yababan wairafih bitih, naatu mar etei God isan yoyoyoban. Cornelius eyoyoyoban|alt="Cornelius praying" src="cn01943B.tif" size="col" loc="Act 10.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.2"
3 Atéró beta̧ sukamó, kuluka 3 kilok a̧ ama be dolomó betepa, noke naró dere kaaené Kótóné ensel sókó wóló daane wapa, ama mo diriyóló kelalepó. Atéru a̧paae duraalu, “Konilias-ó,” yalepó.
3 Veya ta rabirab three korok na’atube matan hibora’ah God ana tounamatar na run wabin su’ub eo, “Cornelius!”
4 Atéró dere fo woseturaalu, kale whi̧ a̧ witamo ensel daalepaae kese faróló duraalu, “Tale-ó, maé?” yalepó.
4 Cornelius matan takiyat itinkikin erebirubir auman eo, “Regah abisa kukokok?”
5 Térapa Konilias-ó, Jopa bemó whi̧ beta̧ ai betere ape. Ai whi̧né ama doita, Saimon-tei Pitapó du beterapó. Térapa, ai whi̧ Jopa bepaae dape sene fó̧póló, dia̧kó mepaae whi̧ dotonae.
5 Imih boun orot afa iniyafarih hinan Joppa orot Simon, wabin ta Peter, i hinanawiy bairi hinan.
6 A̧ta ama yakoma Saimon-tamo ai betere ape. Ai Saimon-ta, hupu sekaȩné to ó mepaae o̧la o̧la aleyaairaalu bé yó̧póló, wȩi fokotere whi̧pó. Ama beta wȩi fókumó ai tȩne ape,” yalepó.
6 Simon bobaituw kanabihimaim sawar yumatah ta ta sakirayan i ana baremaim bairi tema’am, ana bar tor rewan ebatabat.”
7 A̧paae ai fo yóló, kale ensel fupa Konilias-né ama bemó kutó diratere whi̧ tamo yóo, Kótóné ala eró tare ama diki tare whi̧rapekó beta̧ yóo, yóló ape yalepó.
7 Basit tounamatar hairi hio inan ufut, Cornelius ana bowayah orot rou’ab naatu baiyowayah orot ta’imon e’af ayuwih. Iti baiyowayan orot auman i God ana orot, Cornelius biyan ana tafafarayan orot.
8 Téró betepa, atimapaae kale ensel-né a̧paae yale fo fea yóló, Jopa bepaae fó̧póló dotonalepó.
8 Sawar etei himamatar na’atube hai tur eowen, basit iyafarih hin Joppa hitit.
9 Atéró tu̧mó fiyóló, hi̧ka be dȩtepa, atima Jopa be huluapaae sókó faai feleke deretamo eté ipakalepó. Pita a̧ Jopa bemó 12 kilok sukakelemó moma yaairaalu, kelekele dere siki bepaae holóló beterepó.
9 Mar to orot efamaim hina Joppa hibiyubin auman, Peter auyit yen in bar tafan yoyoban isan.
10 Atétepa, yakoma Saimon-ró somatamo ao̧ró bemó naaire o̧la donoróló muló betepa, a̧ siki bepaae holóló moma du betalemó, a̧ wote yalepó. Atépa, noke naró dere kaaené i ala depa kelalepó.
10 Basit bayumih morob ana kok i bay taa, bay hibogaigiwas bifotamih i matan taratan.
11 Ó hepen be tu̧ tukwȩ fóló doasi dȩi kuti kaae o̧la dou̧ró kwia doko̧ dorokó̧ fóló amatei dorowou betepa kelalepó.
11 Mar botawiy naatu sawar ta rar gagamin na’atube umasusun kwafe’en hikuhamihamiy re me yan titit itin.
12 Ai dorowale kuti kaae o̧la dolomó i haemó niki daani ke detere o̧laraperó barapetamokélé, hó naase daae mole o̧larapekélé, mo fea ai kuti dolomó betó mupa kelalepó.
12 Nati wanawanan for yumatah ta ta, kok uma’ar, gabunam, naatu kutor mamu. Peter matan hibora’ah masanuw kakafih biyah gubagug auman itah|alt="Peter’s vision" src="cn01945B.tif" size="col" loc="Act 10.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.12"
13 Atépa, ó sa̧mó fo yóló duraalu, “Pita-ó, ya̧ turukó holóló ai betó mole o̧la dóló nae,” yalepó.
13 Orot fanan nowar eo, “Peter kumisir iti sawar kurouw ku’aa.”
14 Ti fo depa Pitané duraalu, “Tale-ó, mo deretei mo take naao da̧paae, ‘Ai o̧la nao̧se,’ yóló muló betepa ȩ werapó,” yalepó.
14 Baise Peter iya’afut eo, “Men karam Regah, ayu men kafai sawar iti na’atube karitanih eregubagub auman aa’umih.”
15 Ti fo depa, kale dere kaae momó a̧paae duraalu, “Kótóné ya̧paae wisirapa nae dere o̧la, ȩ werapó ekesé. Sóró nó beta̧ yae,” yalepó.
15 Orot fanan iban bairou’abin e’af maiye, “Sawar abisa God eorereb gewasin rarouw men o a notamaim kakafin inarouw inao.”
16 A̧paae ai fo dere alata, sore félimó yóló mo ai fapotóró kale kuti ó hepen-paae momó sóró holalepó.
16 Sawar iti na’atube mar tounu matar, imaibo naniyan meyemeye sawar matabir maiye yen mar run.
17 Pitané a̧paae i yó male ala noa betené yalerópóló kisipa teketu betalepó. Atétu betepa, Konilias-né dotonale whi̧rape wóló, Saimon-né be momó tȩnérópóló keketé wóló, be bopéró betere tipi tu̧ sókó walemó daae molepó.
17 Peter matan hibora’ah sawar iti i’itin anayabin so’ob isan kasiy ma binotanot, orot Cornelius iyafarih hinan bar hitita’ur hina fur awan hibat.
18 Atima atéró daalu, fo tekeróló duraalu, kale Saimon-tei Pitapó du betere whi̧kó imó betere yóló wosalepó.
18 Hi’afariy hibatiyih hio, “Orot wabin Simon Peter iti a baremaim ema’am?”
19 Pita ai yale alané bete kisipa ha̧le teketu betepa, Dȩi Kepe Wisiné a̧paae duraalu, “Saimon-ó, whi̧rape sorené ya̧ keketé ai kutu betere ape.
19 Peter matan hibobora’ah isan boro’ika ma binotanot, Anun Kakafiyin iu eo, “Simon, orot nah tounu o tenunuwihi.
20 Térapa, ya̧ turukó holóló ao̧ró bepaae derepae. Ai whi̧rapené ya̧paae atimatamo faalopó depa me kisipa muni, atima ya̧lo dotonalepa fó beta̧ yae,” yalepó.
20 Imih kumisir kura’iy bar baban, men a inakutan baise bairi kwanan, anayabin ayu aiyafarih hina.”
21 Téró, Pita a̧ doropóló kale whi̧rapepaae duraalu, “Diaao̧ ai keketé kutu betere whi̧ta, ȩ i ape. Térapa dia̧ noatepa waleé?” yalepó.
21 Peter misir ra’iy naatu iuwih eo, “Ayu orotoban iti kwa ayu kwanunuwuhu, kwa a’an aisim kwana?”
22 Ti fo depa atimané duraalu, “Da̧ta, kale diki tare whi̧rapené topo whi̧ Konilias-né dotonatepa walepó. Ai whi̧ a̧ta, dowi alakélé enei Kótóné ala erótu betepa, Juda so whi̧ mo feané whi̧ wisipóló doi sóró horótu beterapó. Tépa, mo kae beteró betere ensel-né a̧paae duraalu, ya̧ ama bepaae wóló, naao dere fokó wosaaipa dape sene fae depa, walepó,” yalepó.
22 Hiya’afut hio, “Aki i baiyowayan orot ukwarin wabin Cornelius iyafari ana. Iti orot ana yawas i gewasin, naatu God ebibiruw, Jew sabuw etei iti orot i tekakakafiy. Tounamatar kakafiyin iu, o tifefeyani itan ana bar, saise o abisa itao’o i tanowar isan.”
23 Ti fo depa, Pitané atima bepaae dapesó fóló fiyalepó. Atéró, hi̧ka be dȩtepa, kale whi̧rapetamo Pitakélé, mepaae Jopa bemó betó mole Keriso whi̧rapekélé fea felepó.
23 Basit Peter nah tounu buwih bar hirun bairi fai ta’imon hi’in.
24 Atima atéró, tu̧ tua̧mó diki beta̧ fiyóló, hi̧ka Sesaria bemó sókó felepó. Téyalemó Konilias-né fake whi̧rapekélé, ama fulumu whi̧rapekélé, mo fea touróló Pita dapesó wó̧póló kaae tawóló beterepó.
24 Veya baitonin hina Caesarea hitit. Cornelius i ma matan ef i’itin, taintuwan afa e’af ayuwih hina ana baremaim bairi hima Peter hikakaif.
25 Pita atéró sókó wapa, Konilias-né a̧ doasi whi̧pa kilitu, ama hó ao̧mó bukutiri tȩyaró biti̧ derepelepó.
25 Peter na bar rur ana maramaim, Cornelius nanamaim sun yowen kwafir re.
26 Atétepa, Pitané kale whi̧ tao sóró turukó horóló duraalu, “Turukó holae. Da̧mo wusuróta mo whi̧pó,” yalepó.
26 Baise Peter imisiruw eo, “Kumisir ayu i orot o na’atube.”
27 Téró, Pitaró Konilias-tamo fo deté fóló be tua̧paae kelalemó, so whi̧ mo fea touró beterepó.
27 Peter tur busuruf auman Cornelius hairi hirun hin bar wanawanan hitit naatu sabuw kou’ay gagamin na’in hima’am kouh yen.
28 Atéró betó mupa Pitané duraalu, “Da̧ Juda fake dia̧ Juda meire fake so whi̧tamo beta̧mó fo yóló ó o̧la nokole ala yao̧se eretei dia̧ feané ai kisipa ere ape. Téretei, mió Kótóné ȩpaae i ala yó malepó. Da̧ Juda fake so whi̧ne kae kae fake so whi̧paae i ala dorapó, i ala wisirapóló eratere fo yao̧se yóló ȩpaae yalepó. Atéyaleteiné mió ȩ dia̧tamo beta̧mó beaai ape dere fo wosóló hó̧rapó enénipó.
28 Iuwih eo, “Kwa etei kwaso’ob Jew hai ofafar men ebibasit boro Ufun Sabuw atinanawani bairi tatitayo’ay. Baise God i’obaiyu aitin ayu men orot ta biyan karitanin o gubagub anarouw anao.
29 Kótóné ȩpaae ai fo yaleteiné naao ȩ dape sene wó̧póló dotonale whi̧rapepaae faalomeipó ini, atima dere fo beta̧ wosóló i daale ape. Térapa, naao ȩ noatepa dape sene wó̧póló dotonaleé?” yalepó.
29 Imih ayu isou tur kwabiyafar, ayu men erekwahir auman anamih. Ayu kwa abibatiy, aisim ayu isou tur kwaiyafar ana?”
30 Ti fo depa, Konilias-né a̧paae duraalu, “Dou̧ró be dȩ kemeyaai ha̧le bitu, kuluka 3 kilok suka kelemó ȩ ya̧lo be dolomó moma du betalepó. Atétu betepa, mo dȩi kuti deréli ensel mo hapale sókó wóló ya̧lo hosaa tua̧mó daane walepó.
30 Cornelius iya’afut eo, “Veya kwafe’en na’atube sawaraka, veya three korok na’atube rabirab au baremaim ayoyoyoban, naniyan meyemeye orot ana faifuw kwes nau’umaim bat eo,
31 Atéró daalu ȩpaae duraalu, ‘Konilias-ó, naao hamoko yóló, yolealere so whi̧ tao sóró ha̧le matere alaró moma dere alatamota, Kótóné ama keletómó mo donoi ala dapóló kisipa mutapó.
31 ‘Cornelius, ayoyoban God nowar naatu a siwar sabuw yababan wairafih ibitih imaim ana not kusib.
32 Térapa, Konilias-ó, whi̧ beta̧né ama doi Saimon-tei, Pitapó du betere whi̧ Jopa bemó ama yakoma Saimon-tamo beterapa, dape sene fae. Ama yakoma Saimonta, hupu sekaȩné mepaae o̧la o̧larape aleyaairaalu, bé yó̧póló wȩimó fokotere whi̧ ai ape. Ama beta, ti wȩi fókumó ai tȩne ape,’ yalepó.
32 ‘Orot ta kwiyafar en Joppa imaim orot wabin Simon wabin ta Peter i Simon bobaituw kanabihimaim sawar ta ta sakirayan ana bar tor rewanamaim ema’am biyan etit.’
33 Ensel-né ȩpaae ai fo depa, ai whi̧rapené ya̧ dape sene wó̧póló, ya̧lo atima hapale dotonalepó. Atétepa, ya̧ atimatamo waleteiné mo kée dapó. Ti Talené keletómó da̧ fea wóló i betó moletei, Talené ya̧paae yae yale fo wisi naao da̧paae depa wosaai dapó,” yalepó.
33 Imih o isa tur saisewat aiyafar, naatu gewasin maiyow o ina itit, naatu aki etei God nanamaim Regah sawar etei eo biyuni nowaramih ama akakaif.”
34 Tétepa, Pitané fo kaae sóró Konilias-paae duraalu, “Ȩ Jopa bemó betepa, Talené ȩpaae yó male alané bete mió ya̧lo tuȩ́ yalepó. Tale Kótó a̧ta, mepaae whi̧ tao sóró wisi kisipa mulótu, mepaae whi̧mo dowi kisipa mulatere Tale meipó. A̧ta, da̧ mo feapaae beta̧ alatóró erótua yaaire kisipa mulapó.
34 Imaibo Peter busuruf binan eo, “Ayu bounabo aso’ob, God men orot babin ta’imon itin yan ebaibimih.
35 I hae kwia doko̧ feamó betó mole so whi̧ Kótó ao̧mó sukó̧ló bitu, ama yae dere ala beta̧ eró̧póló tu̧ wisi donorótu betere so whi̧ta, ti Kótóné ama dape saalopó.
35 Baise orot menan ta ta iyab i tibibiruw naatu abisa gewasin tisisinaf.
36 I fota, Kótóné da̧ Israel so whi̧paae yalepó. Ama kale mió wosetere kisi fo wisi etéró yó melalepó. Da̧ Kótótamo dua beteró̧póló Yesu Kerisoné ama yale alané da̧ hosaa muni deyóló beteró beterapó. Ti a̧ta, i haemó betóló fale so whi̧ mo feané Talepó.
36 Tur God iyafar na Israel biyah titit i etei kwaso’ob, iti tur gewasin i tufuw Jesu Keriso wanawanamaim ema’am. It etei ata Regah.
37 Jon-né so whi̧ wȩi tópuraalopó, fo yó male ki̧lipaae Kaleli haemó kaae sóró Yesu Kerisoné fo yó melaté fóló, Judia haemó sókó waletei dia̧ feané kisiparapó.
37 Naatu kwaso’ob sawar abisa Judea wanawanan mamatar, John bapataito isan bibinan ufunamaim iti sawar i Galilee imaim busuruf.
38 Kótóné Dȩi Kepe Wisi Nasaret whi̧kó Yesu tua̧mó beteróló, so whi̧ fea tȩteróló kaae tawó̧póló ama doasi fotoko̧kélé bulóló sóró beteralepó. Atéró, hae kwia doko̧ feamó kuturaalu wisi ala eróo, dowi kepe tepeyóló betere so whi̧kélé wisiróo yó̧póló, Kótó a̧tamo beta̧mó kutu betalepó.
38 Mi’itube Anun Kakafiyinamaim God Jesu Nazareth matuwan tafan eof nowah naatu fair tafan bisuwai i kwaso’ob. Naatu ana bowabow mi’itube run tit bow yawas gewasin sinaf, sabuw iyab afiy hai fairamaim hima’am etei biyawasih auman i kwaso’ob, anayabin God i hairi hima’am.
39 Da̧ta, Israel so whi̧ betere tikiró Jerusalem betamomó bitu, ama erale alarape da̧né kelené kelaletei yó maté kutu beterapó. A̧ta, atimané filipaaró betere ni tómó oleróló dalepó.
39 Sawar abisa Jew hai me yan naatu Jerusalemamaim sisinaf etei i aki a’itah sif arurubon. Naatu onaf afe’enamaim hikubar momorob auman i aki aso’ob.
40 Téyaletei, a̧ sinóló dou dolomó sore sukamó mupa, Kótóné kepaaró beterapó. Atéró kepaayóló betereteita, mepaae so whi̧né koló̧póló yalepó.
40 Baise veya tounu ufunamaim God morobone bora’ah maiye naatu iwa’an tit irerereb sabuw hi’itin.
41 Atéró bitu, sókó wua dere alata, so whi̧ feané keletómó ini, Kótóné ama sorokó su yóló beteró betere so whi̧rape beterepaae maaté sókó wua yalepó. Ti ai sókó su yóló beteró betere whi̧rapetamo bituraalu, o̧laró wȩitamo nukua yale whi̧rapeta, ti da̧pó.
41 Men sabuw etei hi’itin, baise sabuw iyab God rurubinihiwat, nati i aki iyab morobone mimisir maiye ufunamaim bairi a’aa atomatomawat.
42 Téró, take ama da̧paae i fo ene fae yalepó. ‘Kale mió wosetere kisi fo wisi yó móturaalu, ȩta Kótóné dia̧ suka̧le so whi̧tamokélé ó betó mole so whi̧tamokélé, fo tokó̧ló taleró̧póló, sóró daaló beterapó yóló yó melale fae,’ yalepó.
42 Naatu eobaiyuni tur gewasin sabuw etei isah ana binan hai tur ana’owen Jesu i God Rubin sabuw yawayawasih naatu murumurubih baibabatiyih isan.
43 Take Kótóné ko̧ló whi̧rape doko̧ feané mepaae so whi̧ de a̧paae kisipa tiki tiró betepa, atétere so whi̧né dowi ala kwia ama kemeróló aluraalopó erapó,” yalepó.
43 Dinab orot etei isan hibinan hio sabuw iyab i wabinamaim hinabitumatum boro hai bowabow kakafih nanotawiyen.”
44 Téró, Pitané ama fo ha̧le du betepatei, Dȩi Kepe Wisi dorowóló ama dere fo wosetu betere so whi̧né tiki tua̧mó biti̧ dorowalepó.
44 Peter iti na’atube bat eo inan wanawanan Anun Kakafiyin ra’iy sabuw iyab hima tur hinonowar tar gabuwih.
45 Até dere ala Jopa bemó Yesupaae tuȩ́ tiki tiró bitu tiki sekaȩ tikire Juda whi̧rapené kelalepó. Tétu, Juda meire fakepaaetei, Dȩi Kepe Wisi matapóló sira du betalepó.
45 Jew baitumatumayah afa Peter bairi Joppa’ane hinan hifofofor men kafaita. God ana usar Anun Kakafiyin Ufun Sabuw auman tafahimaim isuwai re’ere isan.
46 Ti noa betené mei, atimané kae kae be fo yóló Kótóné doi hale sóró horótu betepa wosalepó.
46 Naatu sabuw menah botabir tur ta ta hio God hibora’ara’ah.
47 “Take da̧ Juda fake so whi̧ Dȩi Kepe Wisi su yale kaae, mió atimakélé ai sale ape. Atéró atima wȩi tópuratepa né sesé yaaloé?” yalepó.
47 “Iti sabuw boro yait harewamaim bapataito bain isan na’otanih? Anayabin Anun Kakafiyin it tabaib na’atube i auman hibaika.
48 Atéró, ai so whi̧paae duraalu, “Dia̧ fea Yesu Kerisoné doimó wȩi tópuraalopa ape,” yóló tópurótua yalepó. Atéyale ki̧lipaae Pitapaae woseturaalu, “Mepaae be dȩkó ya̧ da̧tamo betóló fenére?” yalepó.
48 Basit iuwih Jesu Keriso wabinamaim bapataito hibai, naatu Peter veya bai’ab na’atube bairi ma isan hifefeyan nati’imaim bairi hima.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.