1 Coríntios 9

Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Diaao̧ kisipané mepaae dere alarapené ȩ dokóló muni teraae fóló bituraalu, ya̧lo enére ala fea su̧mó enénipóló de? Dia̧né ȩta, Talené dotȩyale aposel whi̧ bitinipóló kisipa mute? Da̧ tȩteróló kae tare whi̧ Yesu ya̧lo kilinipó ere? Ȩ Tale tua̧mó bitu, diyale kutómó botokale o̧lata, ti dia̧tóró ai betere kisipanié?
1 Kwanotanot ayu i fatufatum wanawanan ama’am? Naatu kwanotanot ayu i men Regah ana tur abarayan? Naatu ata Regah Jesu Keriso men aitin? Naatu kwanotanot kwa i men ayu au abowabow ana ro’on?
2 Mepaae so whi̧né ȩ kilituraalu, atima tao só̧póló Kótóné dotȩyale aposel whi̧póló kisipa mutumipó. Tépatei, ȩ dia̧ tua̧mó bitu ya̧lo diyale kutó kilitu, i sekȩ́ta aposel whi̧ mo hi̧tipó enérapó. Ti noatepae, Talené ama fo ya̧lo dia̧paae mo wisiyóló yó maleteiné, dia̧ tua̧mó ai olere du wisinaale diaao̧tei ka̧ae kolóló, ita, Talené aposel-né yale alané erale da̧lepóló kisipanérapó.
2 Sabuw afa ayu men tur abarayan na’atube hinabubuwu na’at, baise kwa boro ayu kwanabuwu, anayabin kwa ayawas Regah wanawananamaim ebi’obaiyi, turobe kwa i ayu au bowabow ana ro’on, imih ayu i Regah ana tur abarayan.
3 Ya̧lo dere ala taleyóló ȩ só deraai du betere whi̧rapené dere fo mo nisi yao̧sóró, dia̧paae dapa wosae.
3 Sabuw ayu tegam tiu’uwu ana maramaim ayu iti na’atube ao awawasfafaru.
4 Ti da̧ aposel whi̧rapeta, Talené ama kutó dirane fae yóló dotȩyalepó. Atéreteiné da̧né naaire o̧laró wȩitamo mené da̧ tao sóró matepa dore?
4 Aki a bowabow isan ai ef ema’am boro anaa, anatom ai en?
5 Mepaae aposel whi̧rape ó, Talené nomarape ó Sipas-sépi atimané dere kaae, da̧mokélé Talepaae tuȩ́ tiki tiró betere so dokóló, sotamo wusuró Talené ala eraté kotere dore?
5 Ai ef ema’am karam boro toutabin babin baitumatumayah bairi anaremor, tur abarayah, afa ata Regah Jesu taitin naatu Cephas tisisinaf na’atube ai en?
6 Mepaae aposel whi̧rape atima kutó dini ha̧le betepa, Banabas da̧mo Talené kutó diróturaalu, mo naaitere o̧la kutókélé da̧moné maaté su̧mó dinérapóló kisipa mute? Talené kutó diratere so whi̧ feanétóró dinérapó.
6 Ai ayu Barnabas airi’imo, ai aa ai tom isan anama anabow?
7 Bóe dele ami whi̧rape atimané nokole o̧laró bóe dele o̧la o̧latamo atimanétei dupu dua de? Mepaae whi̧né ama kutómó biliyale wain képi du u̧lumétepa sóró nukumié? Mepaae whi̧ atima whaatere meme hupuné awa̧ tepeyóló nukumié?
7 Baiyowayan orot ebowabow men i taiyuwin ana baiyan ebitin. Naatu orot yait masaw bowayan ana masawamaim grape ro’oro’on boro nirut, naatu bobaituw kaifenayah ana cow hai nun boro natom.
8 Ya̧lo i deté wale fota, mo whi̧né mole kisipa sya fóló dapóló de? Ti ya̧lo ai deté wale fo kaae, kale tukóló muló betere fonékélé, dumié?
8 Ayu men orot ana roubabaruwen fairamaim ao’omih, anayabin God ana obaiyunen tur i ta’imon nati na’atube eo ema’am.
9 Ti noatepae, Moses-né kale tukóló muló betere fo asȩre tua̧mókélé i fo kaaetóró erapó.
9 Moses ana ofafaramaim kikirum iti na’atube eo “Bobaituw wabin ox sanabey nawawas kweyakweyaren ana veya men awan kwana’utan.” God iti na’atube eo’o kwanotanot i ox isan eo?
10 Ai fota, da̧ tao saai kisipa mutu erapó. Ti noatepae, kutó sóró o̧la wae bilitere whi̧ró o̧la u̧lumétepa sere whi̧tamo nalo bukóló saai kisipa mutu, atimaamo wusuró depe tukó wei ala du beterapó.
10 En baise, iti tur eo i anababatun it isat eo, turobe iti tur hikikirum it tananowar isan, anayabin orot yait me ebifufubiy naatu orot yait ai ro’on rab ekibikib, hairi nuhih fot hima tebowabow anayabin hairi boro nowah nowah hinafaramih hinabow.
11 Mepaae whi̧né o̧la wae bilitu dere kaae, da̧ dia̧ tua̧mó bitu, diaao̧ kepe bete tao sóró wisiratere ala du betalepó. Atére kaae, mo kutómó o̧la u̧lumétepa sóró me whi̧tamo bukutu dere kaae, da̧ wote yao̧sóró mo o̧la diaao̧ tao sóró matere ala dore?
11 Ayubit ana ub gewasin kwa wanawanamaim atatanum isan, kwa biyane sawar baibaisi isan ana bifefeyani, kwanotanot i ra’at kwanekwan?
12 Talené kutó diratere whi̧rape tao sóró o̧la matere alatamo donopa, ti da̧ tao sóró matere alakélé mo turó donorapóló kisipa mutapó. Atéró matere o̧la da̧né senépatei taaralepó. Aita ha̧le mei, da̧ moni ó me o̧la saaire kutó ditere nisiyóló, Kerisoné ama fo wisi wosaaire tu̧ seséyao̧sóró yalepó.
12 Orot afa tebowabow baibais kwabitih na’atube, aki auman karam boro baibais kwaniti.
13 Mepaae momatere be kaae tare whi̧rapené momatere bepaae sóró wale o̧la buki atimané nukua deretei, diaao̧ kisipanié? Atétere kaae, Talepaae ha̧le melóló simó suku̧laa dalatere tiki kaae tare whi̧rapenékélé, atima nenére o̧la kwiapaae nukua erapó.
13 Kwaso’ob orot iyab Tafaror Bar gagamin wanawanan tebowabow hai bay i Tafaror Bar ana siwarane tebaib, naatu orot iyab gem kakafiyinamaim sibor te’aa auman i gem kakafiyin tafanamaim sibor turin tebaib.
14 Atétere kaaetóró, kale fo wisi yó matepa wosetere so whi̧rapené, ai fo yó matere whi̧rape atimané ya̧ya̧re o̧la ó nokole o̧la tao sóró melae yóló Talené tukóló muló beterapó.
14 Ef i ta’imon, Regah ana obaiyunen turamaim na’atube eo, “Sabuw iyab tur gewasin tibibinan hai ma gewas isan baibais kafai i nati’ine nan hinab.”
15 Tépatei, ȩ ya̧ya̧re o̧la diaao̧ tao sóró melaaire donopatei, saalo meipó yalepó. Ya̧lo i asȩtu betere alata, dia̧né ȩ ya̧ya̧re o̧la meló̧póló dumitei, ai fo wisi diaao̧ wisiyóló wosó̧póló kisipa mutu, ȩ hai̧tamo yó mótu betalepó. Ai fo wisi ya̧lo dia̧paae yó maleteimó dupu salepóló, mepaae whi̧rapené ȩ eratere fo yao̧sóró kisipa mutu yalepó. Ti mepaae whi̧né ya̧lo ha̧le yó mótu betere ala seséturaalu, ȩ tao sóró moni ó me o̧la melao̧sóró ȩ miótitei sukutepa wisirapóló kisipa mutapó.
15 Baise ayu iti fair men kafa’imo ta abutubun, naatu iti fef akikirum i men sawar ta kwa biyane bain isan anot ao’omih! Baise mi’itube ata morob, men basit ata ma sabuw afa au ora’ara’at tur hitabotabir yabin en tamatar.
16 Tépatei, Kótóné fo wisi ya̧lo yó materemó ȩ bopé faketere ala enénipó. Ti noatepae, Talené ama erae dere fo taaréni, mo yó manérapó. Ai fo wisitamo ya̧lo yó menitepa, ti ȩpaae eraaire sekȩi alamó mo doasi wirapó.
16 Tur gewasin abibinan isan men imaim au fair anab anao ra’ara’atamih, nati bowabow i ayu hiyunu abowabow. Naatu tur gewasin men ana bibinan kakafin anababatun boro isou namatar!
17 Mepaae whi̧né ai fo wisi ȩpaae yó melae yóló sȩni, ya̧lo kisipanétei yó mótu betepa, ti ya̧lo saaire dupu wisi mulapó. Talené ȩpaae dirae yale kutó ya̧lo kisipané diréni, mené sȩteremó dirótu betepa, ti me dupu muni, ha̧le erae ere fo maaté sya fu beterapó.
17 Anayabin iti bowabow au kokomaim ata rubin ata bowabow baiyan boro atab, baise God ana kokomaim ayu rubinu ana bowabow itu abowabow.
18 Ti ya̧lo ai saalopó dere dupu-a, noa o̧laé? Aita Talené fo wisi ha̧le yó materemó, tao sóró matere o̧la saaire donopatei sinipó. Tétu, Talené fo wisi feléi kisipatamo ha̧le yó matere alata, ti ya̧lo dupu wisi ai ape.
18 Imih baiyan isan men anao, baise veya kebor abaibimaim Tur gewasin ana binan, ana baiyan en. Naatu men ayu binanuyan anarouw kwa anifefeyanimih.
19 Ȩta, mené wae sóró kutó diratere whi̧ bitinitei, ya̧lo kisipané enére ala beta̧ du beterapó. So whi̧ mo turó Yesu Kerisoné fake beteró̧póló kisipa mutu, ya̧lotei ȩ atimané wae sóró kutó diratere whi̧ ao̧yóló i betere ape.
19 Ayu i men yait ta ana fafatum wanawanan ama’ama’amih. Baise ayu taiyuwu ayara’iyu sabuw etei hai akir wairafin amatar, saise sabuw moumurih ananawiyih Keriso hinaso’ob.
20 Juda fake so whi̧ Yesu Kerisoné fake beteraai kisipa mutu, ȩ Juda fake betere kaaetóró betalepó. Ȩta, Moses-né asȩyóló muló betere foné tȩteróló kaae tare ao̧mó bitini, ai fo sya fu betere so whi̧ Yesu Kerisoné fake beteraai dapóló, ȩ ai fo sya fu betere so whi̧ ao̧yóló betalepó.
20 Jew sabuw wanawanahimaim ayu Jew orot amamatar, saise ana buwih, sabuw iyab ofafar babanamaim tema’am ayu imaim ama’am, (baise ofafar men abi’ufunun) saise sabuw ofafarane ana botaitih.
21 Moses-né asȩyóló muló betere fo tuȩ́nire fake so whi̧ Yesu Kerisoné fo wosóló, ama fake beteró̧póló, ȩ ai fo tuȩ́ inire whi̧ ao̧yóló yó mótu betalepó. Ya̧lo i dere fota, Kótóné tukóló muló betere fo munipóló dumitei, ȩ Kerisoné tukóló muló betere foné tȩteróló kaae tare ao̧mó beterapóló dapó.
21 Sabuw iyab ofafar ufunane tema’am, ayu i hai ma’abe bairi ama’am, (iti na’atube asisinaf i men God ana ofafar ufunane ama’am baise Keriso ana ofafar wanawanan ama’am) saise sabuw ofafar ufunane tema’am abow Keriso wanawanan tirur.
22 Tuȩ́ tiki tiró bitutei, bére so whi̧ atima tuȩ́ tiki diriyóló tiró betere so whi̧ kaae beteraai kisipa mutu, ȩ tuȩ́ tiki bére so whi̧ ao̧yalepó. Ȩ so whi̧ tua̧mó bitu, atimané kae kae du betere alatóró sya fóló du betaleteita, ti so whi̧ mo turó aluni, Talené tao só̧póló kisipa mutu yalepó.
22 Sabuw ririmih wanawanah ayu ariririm, saise ririmih anabuwih. Sawar ta ta etei hai naniyan amatar sabuw etei isah abotawiy, saise ef menatanane nabobotawiy sabuw turin aniyawas.
23 Ya̧lo i du betere alata, kale fo wisi so whi̧ feané wosóló fakeróo, ai fo wisiné erótu betere wisi wisi ala ȩpaaekélé eratepa sóo, yaai kisipa mutu du beterapó.
23 Ayu iti asisinaf anayabin Tur gewasin isan, saise tur gewasin ana baigegewasin turin anab.
24 Mepaae o̧la o̧la saai whi̧ fea sururu yóló fotei, da̧le muló betere tikimó sókó fole whi̧né beta̧ dupu sua deretei, diaao̧ kisipanié? Atétu dere kaae, o̧la o̧la saairaalu ketekȩtamo sururu yóló fu betae.
24 Nunuwayah kwana’itih, sabuw etei tinununuw baise orot ta’imon boro nanunuw so’ar ana siwar nab. Imih yuwa kwana’asfofor kwananunuw saise siwar kwanab.
25 Atei kae kae melaa dere whi̧rape ha̧le bitini, atimané tiki fotoko̧ buó̧póló o̧la nokole alakélé, kae kae dere alakélé, hapólupatei, betere doko̧ su̧ su̧yóló, mo wisiyóló sya fu beterapó. Atétere whi̧rapené su betere topo taota, sawa sukamó maaté muóló doyaalotei, da̧né saalopóló i bope du betere o̧lata, dokélé ini, mo ti muó tawaalopó.
25 Fafowayah etei bai’a’it fokarin wanawanan hinarun naatu hinan hai siwar hinab, nati siwar i boro natafofor, baise it abisa tasisinaf i ata siwar wanatowan ema’am bain isan tabowabow.
26 Atérapa, mepaae whi̧ furaalu kisipa tekeyóló feni, ha̧le ho̧ko tȩtamo yóló fu dere kaae, Talené ala ya̧lo ho̧ko erótumipó. Naase dele whi̧né naasetamo duraalu, ha̧le ho̧ko tikimó dini, mo kelepaamótóró du dere kaae, ȩ Talené ama da̧le muló betere tikimó sókó faai ha̧le fu beterapó.
26 Isan imih ayu men orot afa tinununuw kwanekwan na’atube anununuwamih baise au etawanamaim anununuw, na’atube au baiyow i men asir aroberob kwanekwan, orot baiyowayan eroberob kwanekwan na’atube.
27 Atétere kaae, ya̧lo dere alakélé tikiné hȩkesere ala ho̧ko yao̧sóró, ya̧lo tiki ya̧lotei hapólui ala tua̧paae mulóturaalu, wae sóró kutó diratere whi̧ kaae, tȩteróló kaae tarapó. Aita, noa yao̧sóró meipó. Mepaae whi̧né ȩpaae duraalu Talené fota, so whi̧paae mo wisiyóló yó maletei, ai tua̧mó ya̧ ha̧sókó feleteiné naao doimó mulale dupu saalomeipó yao̧sóró dapó.
27 Baise ayu biyou arab baikwatutunen fokarin aitin ayamutufur. Imaibo tur sabuw afa isah abibinan saise etei nunuw wanawanan hinarun asir ayu boro hinabotaitu siwar baina’e anama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.