Mateus 24
Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs NTLH
1 Kiro Jesus'ga hemi gwe'yja'g̃a jatykahavuhua hugwi ogwovo. Garemimbo'ehara'g̃a nduri ga pyri.
1 Jesus saiu do pátio do Templo, e, quando já estava indo embora, os seus discípulos chegaram perto dele e chamaram a sua atenção para os edifícios do Templo.
2 A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:
2 Então ele disse:
3 Aerẽ Jesus'ga hoi ogwovo yvytyruhu pe oliveiras ndyvuhu pe monte das Oliveiras pe. Pevo ga apygame garemimbo'ehara'g̃a nduri ga pyri ojipe'g̃a ndovakie'ỹ. Kiro g̃a ei ga pe:
3 Jesus estava sentado no monte das Oliveiras. Então os discípulos chegaram perto dele e lhe perguntaram em particular: — Conte para nós quando é que isso vai acontecer. Que sinal haverá para mostrar que chegou o tempo de o senhor voltar e de tudo acabar?
4 A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:
4 Jesus respondeu:
5 Aerẽ po ti he'yjuhuve'g̃a uhu ji ra'ãra'ãteheavo javo nehẽ: “Jihi ko Cristoramo Tupana'ga remimbuhurukaramo.” A'ea po ti g̃a ei o'mbero nehẽ, ei Jesus'ga. He'yjuhuve'g̃a po ti heroviari g̃a'mbea nehẽ, ei Jesus'ga.
5 Porque muitos vão aparecer fingindo ser eu e dizendo: “Eu sou o
6 —Aerẽ po ti ojipe'g̃a tavukari ojipe'g̃a pe nehẽ. A'ero po ti g̃a ei pe me: “Ira'agwe g̃a tavukari. Paivouhu g̃a ndekoi otavuka no,” e'i po ti g̃a pe me nehẽ. G̃a a'ea imombe'urame pe me ti tapemomynhukari g̃a pe pejipy'a penhimongyhyjiukare'yma nehẽ. Otavuka tuhẽ po ti g̃a nehẽ. A'ea rupi rũi po ti mbapavakotyva'ea nehẽ, ei Jesus'ga.
6 Não tenham medo quando ouvirem o barulho de batalhas ou notícias de guerras. Tudo isso vai acontecer, mas ainda não será o fim.
7 —G̃agwyripeve'g̃a po ti oko na'ẽ ojipe'g̃a gwyripeve'g̃a ndehe otavuka nehẽ. Ojipe'g̃a nduvihavuhu'g̃a po ti omondo ojigwyripeve'g̃a otavuka ojipe'g̃a nduvihavuhu'g̃a gwyripeve'g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. Ahã po ti g̃a pe mbatera avo nehẽ. Pevo po ti ty'ara g̃a jukai nehẽ no, ei Jesus'ga. Omyomyi po ti yvya avo nehẽ. Pevo po ti yvya imyimyi nehẽ no, ei Jesus'ga.
7 Uma nação vai guerrear contra outra, e um país atacará outro. Em vários lugares haverá falta de alimentos e tremores de terra.
8 Nahã ypy po ti nehẽ. Aerẽ po ti koji'i tiruahũ nehẽ, ei Jesus'ga.
8 Essas coisas serão como as primeiras dores de parto.
9 —A'ea renonde po ti g̃a pe pyhygi pe nderohoahyavo huvihava'g̃a pyri nehẽ tomondo ti g̃a hahyva'ea g̃a pe javo. A'ero po ti g̃a imondoi hahyva'ea pe me pe jukavo nehẽ. Nahã po ti yvyakotyve'g̃a ndekopavi pe ndehe pe arõe'ỹheteavo nehẽ pejikoga g̃waramo ji rehe, ei Jesus'ga.
9 — Depois vocês serão presos e entregues para serem maltratados e vocês serão mortos. Todos os odiarão por serem meus seguidores.
10 —A'ero po ti he'yjuhuve'g̃a jireheve'g̃a pohiri ji hugwi okote'varuhuavo hendukatue'yma nhinhi'ig̃a nehẽ hahyro g̃waramo ojive, ei Jesus'ga. Onhokwava'eg̃uka po ti g̃a nhiarõe'ỹve'g̃a pe nehẽ tomondo ti g̃a hahyva'ea g̃a pe javo, ei Jesus'ga. Nonhoarõi hete po ti g̃a okovo opohirame nhinhi'ig̃a hugwi nehẽ, ei Jesus'ga.
10 Nessa época muitos vão abandonar a sua fé e vão trair e odiar uns aos outros.
11 Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea mombe'uhara'g̃a nduri he'yjuhuve'g̃a nehẽ. Ganhi'ig̃a rũi po ti g̃a imombe'ui he'yjuhuve'g̃a moandyandyita, ei Jesus'ga.
11 Então muitos falsos
12 Jypya jireheve'g̃a onhoarõ hete. Aerẽ po ti igwaigwavete g̃ambyteripeve'g̃a nonhoarõi onhimongyavo nehẽ. A'ereki igwaigwavete yvyakotyve'g̃a okote'varuhu, ei Jesus'ga.
12 A maldade vai se espalhar tanto, que o amor de muitos esfriará;
13 —Kiroki ga onhimboita avuirama opohire'yma ji hugwi – gaha po ti ji ga reroho yvagi pe ga mongovo avuirama jijipyri nehẽ, ei Jesus'ga.
13 mas quem ficar firme até o fim será salvo.
14 A'ea pyryva'ea po ti nhinhi'ig̃areheve'g̃a imombe'umbe'ui yvyakotyve'g̃a pe nhaporemo mbapava renonde. G̃a po ti e'i g̃a pe nehẽ: “Perojijyjijyjuka ti pejeaporog̃ita Tupana'ga pe pejikoga ga rehe. A'ero po ti ga pe pokokatui nehẽ imomboa pendekote'varuhua pe hugwi okovo penduvihavuhuhetero nehẽ.” A'ea po ti g̃a imombe'ui g̃a pe nhaporemo tokwaha pa ti g̃a javo. Yvyakotyve'g̃a gwyripeve'g̃a nhaporemo henduvame g̃anhi'ig̃a po ti ji rura'javi nehẽ mbapava koty nehẽ, ei Jesus'ga.
14 E a boa notícia sobre o
15 —Aerẽ po ti pe hepiagi ite'varuhuheteheteva'ea jipiukarame o'ama Tupana'ga apoa pype ipojykahava pype. Ymyahũ ite'varuhuheteheteva'ea ahe imombe'ui ikwatija Danielva'ea Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea hako, ei Jesus'ga.
15 E Jesus continuou:
16 —Pe hepiagame ite'varuhuheteheteva'ea jipiukari. A'ea rupi ti Judéiapeve'g̃a toka'nhy onhana yvytyruhu pe onhimima nehẽ xamanoyme ti javo, ei Jesus'ga.
16 Então, os que estiverem na região da Judeia, que fujam para os montes.
17 Kiroki g̃a oko ongapereuhuva'ea arimo – g̃ahã ti kotihĩ toka'nhy onhana. Tokiyme ti g̃a g̃wonga pype ombatera renoheme'yma jugwi, ei Jesus'ga.
17 Quem estiver em cima da sua casa, no terraço, que fuja logo e não entre para pegar as suas coisas.
18 Kiroki g̃a oko ko pe – g̃ahã ti kotihĩ toka'nhy onhana. Tokiyme ti g̃a g̃wonga pe opira renoheme'yma, ei Jesus'ga.
18 E quem estiver no campo, que não volte para casa a fim de buscar as suas roupas.
19 Iporia'i po ti ipuru'ave'g̃a a'ea rupi oka'nhypotarame nehẽ. Iporia'i po ti g̃a nehẽ no – kiroki g̃a omoka'mbuka'mbu gwa'yra'g̃a g̃a nenonhapotarame, ei Jesus'ga.
19 Ai das mulheres grávidas e das mães com criancinhas naqueles dias!
20 —Pe'ji ti Tupana'ga pe: “Ite'varuhuheteheteva'ea jipiukarame po ti ore noroka'nhypotari yapouhua rupi. A'ereki a'ea rupi hahy ore ve ore horame. Nurã ti terembuhurukari ite'varuhuheteheteva'ea yapouhua rupi.” A'ea ti pe'ji Tupana'ga pe, ei Jesus'ga. Pe'ji ti ga pe: “Noroka'nhypotari ore sábado rupi oreporavykye'yma rupi. A'ereki Moisésva'ea e'i irupe rũi ahe toho nhandeporavykye'yma rupi javo. A'ea rupi rũi ti toroka'nhy. Nurã ti terembuhurukari ite'varuhuheteheteva'ea sábado rupi.” A'ea ti pe'ji Tupana'ga pe, ei Jesus'ga.
20 Orem a Deus para que vocês não tenham de fugir no inverno ou no sábado .
21 —A'ea ji ei pe momoranduva penhimboko'i ti aerẽva'ea hugwi tiruahũheteva'ea hugwi javo. Ite'varuhuheteheteva'ea jipiukarame po ti tiruahũ hete tuhẽ pe me nehẽ. Tupana'ga rembiapoypyagwera jate ndogwerekoi a'ea'java'ea. Aerẽ po ti ndogwerekoa'javi a'ea'java'ea nehẽ no, ei Jesus'ga.
21 Porque naqueles dias haverá um sofrimento tão grande como nunca houve desde que Deus criou o mundo; e nunca mais acontecerá uma coisa igual.
22 —Aerẽ po ti Tupana'ga omombi tiruahũheteva'ea nehẽ. A'ereki ga e'i jipe: “Momi po ti g̃akira hehe nehẽ. A'ero kirupi!” ei ga. Po ti mbegwe ga imombigi tiruahũheteva'ea nehẽ, a'ero po ti yvyakotyve'g̃a manombavi nehẽ. “Tahahya'javyme ti nhiremimo'ẽhara'g̃a pe,” ei ga. Nurãro g̃waramo po ti ga imombigi nehẽ, ei Jesus'ga.
22 Porém Deus diminuiu esse tempo de sofrimento. Se não fosse assim, ninguém seria salvo. Mas, por causa do povo que Deus escolheu para salvar, esse tempo será diminuído.
23 —Aerẽ po ti ojipe'g̃a ei pe me nehẽ: “Pehepia! Avo ko Cristo'ga Tupana'ga remimbuhurukara'ga.” Po ti g̃a ei a'ea, a'ero ti taperoviari g̃a'mbea, ei Jesus'ga. Po ti g̃a ei pe me nehẽ: “Pehepia! Pevo ko Cristo'ga Tupana'ga remimbuhurukara'ga.” Po ti g̃a ei a'ea, a'ero ti taperoviari g̃a'mbea, ei Jesus'ga.
23 — Portanto, se alguém disser para vocês: “Vejam! O
24 —Aerẽ po ti ojipe'g̃a ei nehẽ: “Jihi ko Cristoramo Tupana'ga remimbuhurukaramo,” e po ti g̃a o'mbero nehẽ, ei Jesus'ga. Ojipe'g̃a ei nehẽ: “Jihi ko Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharamo,” e po ti g̃a o'mbero nehẽ, ei Jesus'ga. A'ea rupi po ti g̃a ei nehẽ: “Tiapoapo tuhẽ ti ahemonhimomby'aheteva'ea g̃a pe hepiuka g̃a moandyandyita, Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a vehevi po.” A'ea po ti g̃a ei japovo nehẽ, ei Jesus'ga.
24 Porque aparecerão falsos profetas e falsos messias, que farão milagres e maravilhas para enganar, se possível, até o povo escolhido de Deus.
25 Pehendu ti! ei Jesus'ga. Opomomorandu ji ko nahã po ti tiruahũva'ea nehẽ javo, ei Jesus'ga.
25 Prestem atenção! Eu estou lhes dizendo tudo isso, antes que aconteça.
26 —Nurã ti tapehenduvi g̃anhi'ig̃a. Po ti g̃a ei pe me nehẽ: “Pehepia! Cristo'ga oko ongae'ỹi me.” G̃a erame na, a'ero ti tapehoi ongae'ỹi me hepiaga. A'ereki g̃a i'mbe. Ji rũi po ti nehẽ, ei Jesus'ga. Po ti g̃a ei pe me nehẽ: “Pehepia! Cristo'ga oko oki pe g̃andovakie'ỹ.” G̃a erame na, a'ero ti taperoviari g̃anhi'ig̃a, ei Jesus'ga. A'ereki g̃a i'mbe.
26 — E, se disserem: “Vejam! Ele está no deserto”, não vão lá. Ou ainda: “Vejam! Ele está escondido aqui”, não acreditem.
27 —Ji rura'javame tupã veraverava ja po ti ji rekoi nehẽ. Tupã veraveravame kwara ipora koty ombokojahu pa yvaga kwara ihoa koty vehevi, ei Jesus'ga. A'ero ahe gwepia pa kojahua. Na jitehe po ti g̃a ji repiapavi jirura'javame yvaga hugwi nehẽ yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no.
27 Porque, assim como o relâmpago risca o céu, do nascente até o poente, assim será a vinda do
28 —Jukwaha po ti nehẽ, ei Jesus'ga. Ahe manorame ti huruvua onhimongy ahera'oa pyri nehẽ ti'u javo.
28 — Onde estiver o corpo de um morto, aí se ajuntarão os urubus.
29 —G̃a tiruahumbavirẽ pe me
29 Jesus disse:
30 A'ero po ti Tupana'ga hepiukari yvagipeva'ea nehẽ tokwaha ti yvyakotyve'g̃a Jesus'ga rurag̃wama javo, ei Jesus'ga. A'ero po ti yvyakotyve'g̃a gwyripeve'g̃a jehe'oi ovy'are'yma nehẽ. A'ero po ti g̃a ji repiagi ji rura'javame yvag̃atig̃a pyteri pe yvyakotyva'ero yvagipeva'ero nehẽ, ei Jesus'ga. Jipopoakara po ti g̃a gwepia nehẽ no. Nhirendy'jandy'java po ti g̃a hepiagi nehẽ no jikatuhetea, ei Jesus'ga.
30 Então o sinal do
31 —Nanime trombeta ipyhava nehẽ, ei Jesus'ga. Hahyahi ipyambua nehẽ. Trombeta renduvame po ti jipyrive'g̃a hog̃ahoi yvyakotyve'g̃a gwyri pe nhaporemo okovo nhinhi'ig̃a rupi nehẽ. Pevopevo po ti g̃a nhiremimo'ẽhara'g̃a monhimono'ono'og̃i g̃a nderua ji pyri nehẽ, ei Jesus'ga. Nahã po ti g̃a g̃a nderuri kwara ipora hugwi kwara ihoa hugwi no tyapyra hugwi no nhimbya hugwi nehẽ no, ei Jesus'ga.
31 A grande trombeta tocará, e ele mandará os seus anjos para os quatro cantos da terra. E os anjos reunirão os escolhidos de Deus de um lado do mundo até o outro.
32 —Kiro po ti ji pe mbo'ei ojo'java'ea pyvõ, ei Jesus'ga. Hepiagame figo'yva pe pekwaha. A'ereki henhunhame huangyra pe ei: “Kwaria g̃werĩ kiro,” pe'e pe.
32 Jesus disse ainda:
33 Na jitehe hepiapavame tiruahũva'ea pejive po ti pe ikwahavi nehẽ kiro mbapava koty javo, ei Jesus'ga.
33 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, fiquem sabendo que o tempo está perto, pronto para começar.
34 Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Ag̃wamove'g̃a ndekojirame po ti akoja ihopavi japiavo nehẽ, ei Jesus'ga.
34 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: essas coisas vão acontecer antes de morrerem todos os que agora estão vivos.
35 Opa po ti yvaga yvya pavẽi nehẽ. Nhinhi'ig̃a po ti ndopavag̃wami opopoakapige'yma okovo a'itituhẽva'ero avuirama nehẽ, ei Jesus'ga.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras ficarão para sempre.
36 —“Maname po ti nde rura'javi nehẽ?” pe'e pe ji ve, ei Jesus'ga. A'ea yvyakotyve'g̃a ndokwahavi, ei Jesus'ga. Tupana'gapyrive'g̃a yvagipeve'g̃a ndokwahavi no. Ji vehevi Tupana'ga ra'yramo ndakwahavi no, ei Jesus'ga. Jiruva'ga jate okwaha jirura'jahava nehẽ, ei Jesus'ga.
36 Jesus continuou, dizendo:
37 —Noéva'ea nhinhag̃a renondehava yhara ruvihavuhua pype ojo'ja jirura'java renondehava pavẽi, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no.
37 A vinda do
38 Ymyahũ Noéva'ea nhinhag̃a renonde yhararuvihavuhua pype ahegwyripeva'ea i'ui'ui jipi gworygworyvamo hako. Ahegwyripeva'ea rembirekoro akwaimba'eva'ea jipi no. Ojipeva'ea kunhava'ea mohembirekoi no. Nahã ahegwyripeva'ea rekoi okovo Noéva'ea avame yharuhua pype hako.
38 Pois, antes do dilúvio, o povo comia e bebia, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca.
39 A'ea rupi ahegwyripeva'ea ndokwahavi yhyarehanhuhũa rurag̃wama – kiroki ahegwyripeva'ea ndo'avi yharuhua pype. Ahegwyripeva'ea mbotypyvypava yhya nhatymbavi hako. Na jitehe po ti yvyakotyve'g̃a ndokwahavi jirurag̃wama nehẽ, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no.
39 Porém não sabiam o que estava acontecendo, até que veio o dilúvio e levou todos. Assim também será a vinda do Filho do Homem.
40 —A'ero po ti akwaimbae'g̃a mokonha'g̃a oko ko pe nehẽ. Kiro po ti ojipe'ga rerohohava nehẽ. Kiro po ti ojipe'ga rejahava nehẽ, ei Jesus'ga.
40 — Naquele dia dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.
41 —Kunha'g̃a mokonha'g̃a po ti ombo'i imbo'ihava pyvõ. Kiro po ti ojipehẽa rerohohava nehẽ. Kiro po ti ojipehẽa rejahava nehẽ, ei Jesus'ga.
41 Duas mulheres estarão no moinho moendo trigo: uma será levada, e a outra, deixada.
42 —Penhimboko'i ti jipi ite'varuhuva'ea hugwi pejikokatuavo ji mboha'uva. A'ereki pe ndapekwahavi maranime po ti nhandepojykaharete'ga rura'javi nehẽ javo ji ve, ei Jesus'ga.
42 Fiquem vigiando, pois vocês não sabem em que dia vai chegar o seu Senhor.
43 Onga jara'ga ndokwahavi iporomive'ga rura g̃wonga pe, ei Jesus'ga. Po ga okwaha, gwepia katu po ga g̃wonga a'ea rupi hamo iporomive'ga mongiukare'yma hamo, ei Jesus'ga. A'ea pe pekwaha, ei Jesus'ga.
43 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse quando ia chegar o ladrão, ficaria vigiando e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 —Nurã ji ei pe me: Penhimboko'i ti a'ero penhimboavujikwea jirura'java pota ji mbuhua, ei Jesus'ga. Pe ji mboha'uve'ymame kiro po ti ji ruri yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no, ei Jesus'ga.
44 Por isso vocês também fiquem vigiando, pois o Filho do Homem chegará na hora em que vocês não estiverem esperando.
45 —Kiroki ga ombojikoguka opojykahara'ga ojihe gweaporog̃itakaturo – marã ga rekokatui? ei Jesus'ga g̃a pe. Kiro po ti ji garekokatua mombe'ukatui pe me ojo'java'ea mombe'gwovo. Gwepia katu ga opojykahara'ga mbatera, ei Jesus'ga. Ga pe gapojykahara'ga ei a'ero ohorame: “Nde po ti jipyrive'g̃a ndepiakatuharamo. Ema'ẽ ti nhimbatera g̃a pe g̃andetakwera ja jipi to'u ti g̃a javo.” Nahã ga ei ojipyrive'ga pe ogwovo.
45 Jesus disse ainda:
46 —A'ero gapyrive'ga jara'g̃a ndepiakatui imondovo g̃a pe g̃a nderekovo g̃andepiakatuharamo ga horame. Aerẽ gapojykahara'ga jivyri g̃a ndepiaga. Ga e'i: “G̃a ndepia katu reki ga imondovo g̃a pe,” ei ga.
46 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
47 Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Aerẽ po ti gapojykahara'ga ei ga pe nehẽ: “Ehepia katu pa ti a'ero nhironga jigwyra reheve nhimbatera reheve no.” Nahã po ti ga ei nehẽ toko ti ga herekohavamo ji ve javo, ei Jesus'ga.
47 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
48 —Po g̃andepiakatuhara'ga rekote'varuhui, a'ero po ga ei oyvyteri pe opojykahara'ga rure'ymame: “Mbaigwe po ti jipojykahara'ga jivyri nehẽ,” e po ga.
48 Mas, se o empregado for mau, pensará assim: “O meu patrão está demorando muito para voltar.”
49 A'ero po ga ndohepiakatui opojykahara'gapyrive'g̃a, ei Jesus'ga. Onupã po ga g̃a g̃a poravykyrame. O'u hete po ga gambatera gweagwyryvamo no heagwyryve'g̃a pavẽi, ei Jesus'ga.
49 Então começará a bater nos seus companheiros, e a comer, e a beber com os bêbados.
50 Oyvyteri pe ga ei upa nduri po ti jipojykahara'ga kiro nehẽ javo.
50 E o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe.
51 Gapojykahara'ga ga rovaja'rogukari nehẽ. A'ereki ga ndokoi opojykahara'ga nhi'ig̃a rupi. Nahã po ti gapojykahara'ga ga mongoukari ahemoandyandyiva'ea pyri nehẽ, ei Jesus'ga. Hahyva'ea ruvihava pype po ti ga jehe'oi ojihe a'ero onhimonha'ngavo hahyrame ojive nehẽ, ei Jesus'ga.
51 Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os hipócritas vão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.