João 3

Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 — ausente —
1 Havia um fariseu chamado Nicodemos, que era líder dos judeus.
2 — ausente —
2 Uma noite ele foi visitar Jesus e disse: — Rabi, nós sabemos que o senhor é um mestre que Deus enviou, pois ninguém pode fazer esses milagres se Deus não estiver com ele.
3 Igwete Jesus'ga ei ga pe a'ero:
3 Jesus respondeu:
4 Igwete Nicodemos'ga ei a'ero:
4 Nicodemos perguntou: — Como é que um homem velho pode nascer de novo? Será que ele pode voltar para a barriga da sua mãe e nascer outra vez?
5 Igwete Jesus'ga ei ga pe:
5 Jesus disse:
6 Nhaney'g̃a nhande mbojihuvame nhande mbo'a, nhandera'o nhande a'ero yvyakotyva'ero, ei ga. Tupana'ga ra'uva nhande mboheaporog̃itapyahurame jate nhande reaporog̃itapyahuro a'ero, ei Jesus'ga ga pe.
6 Quem nasce de pais humanos é um ser de natureza humana; quem nasce do Espírito é um ser de natureza espiritual.
7 Terenhimomby'auhui ti nhiremimombe'uagwera rehe ji erame nde ve: “Pejihuva'ja ti.” Nahã ti pe ndeaporog̃itapyahuro nehẽ. Erovia ti nhinhi'ig̃a, ei ga Nicodemos'ga pe.
7 Por isso não fique admirado porque eu disse que todos vocês precisam nascer de novo.
8 Nahã ko yvytua, ei ga. G̃wemimbotarimo uhu okookovo. Pehendu pe tura novĩa. Emo pe ndapekwahavi ma hugwi te turi javo. “Mome po ti ihoi nehẽ?” pe'ji pe no, ei ga. A'ea javijitehe ko Tupana'ga ra'uva ahe mboheaporog̃itapyahurame, ei ga. G̃wemimbotarimo gara'uva rekorekoi. Emo pe ndapekwahavi marã javo. “Ma'g̃a po ti gara'uva g̃a mboheaporog̃itapyahu kiro nehẽ?” pe'ji pe, ei Jesus'ga ga pe.
8 O vento sopra onde quer, e ouve-se o barulho que ele faz, mas não se sabe de onde ele vem, nem para onde vai. A mesma coisa acontece com todos os que nascem do Espírito.
9 —Maranuhũ nanongara? ei Nicodemos'ga. Ndakwahavi ji a'ea, ei ga ga pe.
9 — Como pode ser isso? — perguntou Nicodemos.
10 —Ndehe ko israelitas'g̃a mbo'ehara novĩa. Nde nderekwahavi a'ea naerũ? ei ga Nicodemos'ga pe.
10 Jesus respondeu:
11 Tamombe'u katu tuhẽ nde ve, ei ga. Oromombe'u ore pe me orerembikwahavipyra. Orerembiepiagipyra ore oromombe'u pe me novĩa. Emo pe ndaperoviarihu oreremimombe'uagwera, ei Jesus'ga ga pe.
11 Pois eu afirmo ao senhor que isto é verdade: nós falamos daquilo que sabemos e contamos o que temos visto, mas vocês não querem aceitar a nossa mensagem.
12 Yvyakotyva'ea ji amombe'u pe me. Emo pe ndaperoviari, ei ga. Ndaperoviari kaitu po ti pe nhinhi'ig̃a nehẽ ji imombe'urame yvagipeva'ea pe me nehẽ, ei ga Nicodemos'ga pe.
12 Se vocês não creem quando falo das coisas deste mundo, como vão crer se eu falar das coisas do céu?
13 Ndajiupihavi yvagi pe ikwahava mbatera ojyva imombe'gwovo, ei ga. Jihi jate reki ajy pea hugwi imombe'gwovo a'itituhẽva'ea pe me. A'ereki Tupana'ga ji mbuhuruka kokoty, ei Jesus'ga imombe'gwovo Nicodemos'ga pe.
13 Ninguém subiu ao céu, a não ser o
14 Igwete Jesus'ga Moisésva'ea mombe'ui no. A'ereki ymya Tupana'ga e'i Moisésva'ea pe hako:
14 — Assim como Moisés, no deserto, levantou a cobra de bronze numa estaca, assim também o Filho do Homem tem de ser levantado,
15 Nahã Tupana'ga ga momanoukari toko pyahu ti g̃a javo – kiroki g̃a ojiko ga rehe. Aerẽ po ti g̃a ndekoi Tupana'ga pyri yvagi pe nehẽ no.
15 para que todos os que crerem nele tenham a vida eterna.
16 A'ereki Tupana'ga oarõ hete yvyakotyve'g̃a. A'ero ga gwa'yra'ga mbuhuri yvyakotyve'g̃a pyri ikwehe. Gara'yra'ga ko ojipeji hete ko ga rekoi ga pe. Emo Tupana'ga ga mbuhuri nhande pyri ga momanomouka nhande repyga toho ti g̃a yvagi pe nehẽ javo. Nurã nhandejikogame Tupana'ga ra'yra'ga rehe po ti nhande rekoi Tupana'ga pyri avuirama nehẽ. Ndiahoi po ti nhande hahyva'ea ruvihava pype a'ero nehẽ nhanemanorame nehẽ.
16 Porque Deus amou o mundo tanto, que deu o seu único Filho, para que todo aquele que nele crer não morra, mas tenha a vida eterna.
17 Gwa'yra'ga mbuhurame nhande koty Tupana'ga nde'i ga pe: “Eho ti g̃a pyri peko te'varuhu pe javo g̃a pe.” Tupana'ga nde'i a'ea gwa'yra'ga mbuhurukarame nhande koty. A'ereki ga gwa'yra'ga mbuhuruka avo togweru po ti ga g̃a ji pyri nehẽ javo.
17 Pois Deus mandou o seu Filho para salvar o mundo e não para julgá-lo.
18 G̃a jikogame gara'yra'ga rehe Tupana'ga nde'ia'javi g̃a pe: “Peko te'varuhu pe.” G̃a jikoge'ymame Tupana'ga e'i jipe a'ea g̃a pe. Oko te'varuhu tuhẽ nanongara'g̃a. A'ereki g̃a ndojikogi Tupana'ga ra'yra'ga rehe – ga ojipeji oko gara'yretero.
18 — Aquele que crê no Filho não é julgado; mas quem não crê já está julgado porque não crê no Filho único de Deus.
19 Nahã a'ero. Mytu'ẽrame nhande ve nhande hepiagi mbatera ikwahava. A'ea'java'ea pe Cristo'ga ei a'ero urame yvya koty. “Tamomytu'ẽ ti g̃a pe, ei ga. A'ero po ti g̃a Tupana'ga kwahavi okovo katu nehẽ,” ei ga novĩa. Emo g̃a ndokwahapotari Tupana'ga. A'ereki g̃a okote'varuhue'ymi. Oko hete g̃a okote'varuhua rehe jate a'ero – a'ea ypytuna ja ndokwahavukari g̃a pe. Nurã ko Tupana'ga eag̃wama g̃a pe.
19 E é assim que o julgamento é feito: Deus mandou a luz ao mundo, mas as pessoas preferiram a escuridão porque fazem o que é mau.
20 Okote'varuhurame g̃a ndokoi ga rehe – kiroki ga omomytu'ẽ ahe ve Cristo'ga. G̃a ndokopotari tuhẽ ga pavẽi. A'ereki g̃a e'i ojive: “Po ti ji rekoi Cristo'ga pavẽi, a'ero po ti ga imboukwahavi jirekote'varuhua nehẽ,” ei g̃a ojive.
20 Pois todos os que fazem o mal odeiam a luz e fogem dela, para que ninguém veja as coisas más que eles fazem.
21 Jararamo ki g̃a a'e te oko Tupana'ga reaporog̃ita rupi okovo katu. Nanongara'g̃a oko pota tuhẽ Cristo'ga pavẽi – gaha okwahapavuka ahe ve. A'ereki g̃a e'i: “Ji rekorame Cristo'ga pavẽi po ti ojipe'g̃a ikwahavi jirekokatua nehẽ. A'ero po ti g̃a ei ji mombe'gwovo: ‘Tupana'ga ga poko ga mongovo g̃wemimbotarimova'ea rehe,’ e po ti g̃a ji mombe'gwovo a'ero nehẽ,” ei g̃a. Nanongara Jesus'ga imombe'umbe'ui Nicodemos'ga pe ikwehe.
21 Mas os que vivem de acordo com a verdade procuram a luz, a fim de que possa ser visto claramente que as suas ações são feitas de acordo com a vontade de Deus.
22 Aerẽ Jesus'ga hoi Judéiapeve'g̃a gwyri pe g̃wemimbo'ehara'g̃a pavẽi. Igwete Jesus'g̃a pytaahi'vi pevove'g̃a pavẽi g̃a mobatizatizavo.
22 Depois disso, Jesus e os seus discípulos foram para a região da Judeia. Ele ficou algum tempo com eles ali e batizava as pessoas.
23 A'ea rupi João Batistava'ea rekoi ojipe'g̃a mobatizavo cidade de Enom me – a'ea ojopyri u cidade de Salim pavẽi. A'ereki gwereko hete yhya pevo. Igwete pevove'g̃a hog̃ahoi ahe pyri a'ero onhimobatizavouka ahe ve.
23 João também estava batizando em Enom, perto de Salim, porque lá havia muita água.
24 A'ereki a'ea rupi soldados'g̃a nomongiukari ve Joãova'ea cadeia pype.
24 (João ainda não tinha sido preso.)
25 Aerẽ jararamo Joãova'ea remimbo'ehara'g̃a nhi'ig̃ayvari ojipe'ga pavẽi judeu'ga pavẽi.
25 Alguns discípulos de João tiveram uma discussão com um judeu sobre a cerimônia de purificação .
26 Nurã Joãova'ea remimbo'ehara'g̃a hoi ahe pyri javo ahe ve.
26 Eles foram dizer a João: — Mestre, aquele homem que estava com o senhor no outro lado do rio Jordão está batizando as pessoas. O senhor falou sobre ele, lembra? E todos estão indo atrás dele.
27 Igwete Joãova'ea ei g̃a pe a'ero:
27 João respondeu: — Ninguém pode ter alguma coisa se ela não for dada por Deus.
28 Pehe tuhẽ pehendu nhinhi'ig̃agwera oji'i, ei ahe. A'ereki ji a'e katu nhinhimombe'gwovo pe me oji'i. “Ji ko Cristo'ga rũi nhanderekote'varuhua mombohara'ga rũi,” a'e ko ji pe me oji'i, ei ahe. Ga renonde Tupana'ga ji mbuhurukari, ei Joãova'ea g̃a pe.
28 Vocês são testemunhas de que eu disse: “Eu não sou o Messias , mas fui enviado adiante dele.”
29 —Nahã g̃a nembirekorame jipi, ei Joãova'ea. Hẽapotahara'ga tuhẽ gwereko hẽa, ei ahe. Gairũ'ga reki hẽapotahara'ga pokogi g̃anembirekoag̃wama. A'ero ga roryvamo hẽapotahara'ga nhi'ig̃a renduva hẽa rerekoa mombe'urame, ei ahe g̃a pe. Hẽapotahara'ga irũ'ga ja ko ji, a'e ji pe me. A'ereki ji Jesus'ga poko. A'ero ji roryhetero g̃a hopavame Jesus'ga pyri ga rerekovo, ei ahe g̃a pe.
29 Num casamento, o noivo é aquele a quem a noiva pertence. O amigo do noivo está ali, e o escuta, e se alegra quando ouve a voz dele. Assim também o que está acontecendo com Jesus me faz ficar completamente alegre.
30 A'ea ko pyry a'ero, ei ahe. Igwaigwavete po ti ga rekoi tuhẽ huvihavuhuhetero nehẽ. Ji ki a'e te igwaigwavete ji rekotehei tuhẽ nehẽ, ei Joãova'ea g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
30 Ele tem de ficar cada vez mais importante, e eu, menos importante.
31 Yvateahugwive'ga ko huvihavuhuhetero oko yvyakotyve'g̃a hohe. Yvyakotyve'g̃a yvyakotyva'ea rehe jate g̃a ndekoi. A'ea rehe jate g̃a nhi'ig̃i no. Yvagahugwive'ga ko huvihavuhuhetero tuhẽ oko g̃a hohe pa.
31 Aquele que vem de cima é o mais importante de todos, e quem vem da terra é da terra e fala das coisas terrenas. Quem vem do céu é o mais importante de todos.
32 Ga omombe'u g̃wembiepiagipyra g̃wemienduvipyra reheve. G̃a ki a'e te ndogweroviarihu ganhi'ig̃a.
32 Ele fala daquilo que viu e ouviu, mas ninguém aceita a sua mensagem.
33 Kiroki g̃a gwerovia ganhi'ig̃a – g̃a e'i a'ero: “A'itituhẽva'ea tuhẽ Tupana'ga nhi'ig̃a,” ei g̃a.
33 Quem aceita a sua mensagem dá prova de que o que Deus diz é verdade.
34 A'ereki Tupana'ga remimbuhurukara'ga omombe'u katu Tupana'ga nhi'ig̃a. A'ereki Tupana'ga omondo gwa'uva ga pyri a'ea ti tokwahavuka pa ga pe javo. Nurã ga omombe'u katu Tupana'ga nhi'ig̃a.
34 Aquele que Deus enviou diz as palavras de Deus porque Deus dá do seu Espírito sem medida.
35 Tupana'ga oarõ hete gwa'yra'ga. A'ero ga ga mbopopoakarukari togwereko pa ti ga g̃wemimbotarimo.
35 O Pai ama o Filho e pôs tudo nas mãos dele.
36 Kiroki g̃a ojiko Tupana'ga ra'yra'ga rehe hendukatuavo ganhi'ig̃a – g̃a ndeaporog̃itapyahuro a'ero aerẽ okovo Tupana'ga pyri nehẽ. Kiroki g̃a nohendukatui ganhi'ig̃a ojikoge'yma ga rehe – g̃a po ti ndohoi yvagi pe upa Tupana'ga pyri nehẽ. Ga e'i g̃a pe jipi peko te'varuhu pe javo.
36 Por isso quem crê no Filho tem a vida eterna; porém quem desobedece ao Filho nunca terá a vida eterna, mas sofrerá para sempre o castigo de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.