João 3
Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs AAI
1 — ausente —
1 Jew hai ukwarin orot wabin Nicodemus i Pharisee ana kou’ayamaim orot ta.
2 — ausente —
2 Guguminamaim na Jesu biyan tit, naatu eo, “Bai’obaiyenayan, aki aso’ob o i bai’obaiyenayan God biyanane ina. Men yait ta karam boro ina’inanen fairih o kusisinafube nasinaf, God men hairi hinama’am na’at.” Jesus Nicodemus hairi bar tafan hima tibidudur|alt="Jesus and Nicodemus" src="CN01670b.tif" size="col" loc="Jhn 3.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="3.1-4"
3 Igwete Jesus'ga ei ga pe a'ero:
3 Mar ta’imonamo Jesu iya’afut, “Ayu tur anababatun a tur ao’owen, men yait ta boro God ana ma’ama wanatowan na’itin, baise i boro natufuw maiye’ebo.”
4 Igwete Nicodemos'ga ei a'ero:
4 “Orot ra’at gagamin na’in ema’am, boro mi’itube natufuw maiye?” Nicodemus ibat. “Men karam hinah yan wanawanan narun mar bairou’abin natufuw maiye!”
5 Igwete Jesus'ga ei ga pe:
5 Jesu iya’afut eo, “Turobe a tur ao’owen, men yait ta boro God ana ma’ama wanatowan narun, baise i harew naatu Anuninamaim natufuw.
6 Nhaney'g̃a nhande mbojihuvame nhande mbo'a, nhandera'o nhande a'ero yvyakotyva'ero, ei ga. Tupana'ga ra'uva nhande mboheaporog̃itapyahurame jate nhande reaporog̃itapyahuro a'ero, ei Jesus'ga ga pe.
6 Biyat etatoub, i biyat eya’iy, baise Anun Kakafiyin etatoub Anun Kakafiyin iya’iy.
7 Terenhimomby'auhui ti nhiremimombe'uagwera rehe ji erame nde ve: “Pejihuva'ja ti.” Nahã ti pe ndeaporog̃itapyahuro nehẽ. Erovia ti nhinhi'ig̃a, ei ga Nicodemos'ga pe.
7 O boro men ita’ororsa’ir ayu tur iti tufuw maiye ao isan.
8 Nahã ko yvytua, ei ga. G̃wemimbotarimo uhu okookovo. Pehendu pe tura novĩa. Emo pe ndapekwahavi ma hugwi te turi javo. “Mome po ti ihoi nehẽ?” pe'ji pe no, ei ga. A'ea javijitehe ko Tupana'ga ra'uva ahe mboheaporog̃itapyahurame, ei ga. G̃wemimbotarimo gara'uva rekorekoi. Emo pe ndapekwahavi marã javo. “Ma'g̃a po ti gara'uva g̃a mboheaporog̃itapyahu kiro nehẽ?” pe'ji pe, ei Jesus'ga ga pe.
8 Waruw ana kokomaim ebababin. O i nidun kunonowar, baise o men karam boro inao, i menane na enan, o au mena’at babin enan. Imih orot babin anunihine i nati na’atube tetutufuw.”
9 —Maranuhũ nanongara? ei Nicodemos'ga. Ndakwahavi ji a'ea, ei ga ga pe.
9 Nicodemus i bat, “Iti i mi’itube?”
10 —Ndehe ko israelitas'g̃a mbo'ehara novĩa. Nde nderekwahavi a'ea naerũ? ei ga Nicodemos'ga pe.
10 Jesu eo, “O i Israel hai bai’obaiyenayan naatu o iti sawar men imanamamih?”
11 Tamombe'u katu tuhẽ nde ve, ei ga. Oromombe'u ore pe me orerembikwahavipyra. Orerembiepiagipyra ore oromombe'u pe me novĩa. Emo pe ndaperoviarihu oreremimombe'uagwera, ei Jesus'ga ga pe.
11 Jesu iya’afut eo, “Ayu turobe a tur ao’owen, aki abisa asoso’ob i a’o, naatu abisa aki a’i’itin i isan a’o, baise kwa i boro’ika aki ai tur naniyan men kwabaibimih.
12 Yvyakotyva'ea ji amombe'u pe me. Emo pe ndaperoviari, ei ga. Ndaperoviari kaitu po ti pe nhinhi'ig̃a nehẽ ji imombe'urame yvagipeva'ea pe me nehẽ, ei ga Nicodemos'ga pe.
12 Ayu tafaram ana sawar isah ao kwanowar baise kwa men kwabitumatum. Kwa boro mi’itube kwanitumatum ayu mar ana sawar isah ana’o na’at?”
13 Ndajiupihavi yvagi pe ikwahava mbatera ojyva imombe'gwovo, ei ga. Jihi jate reki ajy pea hugwi imombe'gwovo a'itituhẽva'ea pe me. A'ereki Tupana'ga ji mbuhuruka kokoty, ei Jesus'ga imombe'gwovo Nicodemos'ga pe.
13 Men yait ta in mar run, baise orot Natun marane nan akisinamo.
14 Igwete Jesus'ga Moisésva'ea mombe'ui no. A'ereki ymya Tupana'ga e'i Moisésva'ea pe hako:
14 Moses mi’itube arar yan kok bora’ah na’atube, orot natun hinabora’ah nayen,
15 Nahã Tupana'ga ga momanoukari toko pyahu ti g̃a javo – kiroki g̃a ojiko ga rehe. Aerẽ po ti g̃a ndekoi Tupana'ga pyri yvagi pe nehẽ no.
15 saise iyabowat i tebitumatum boro ma’ama wanatowan hinab.
16 A'ereki Tupana'ga oarõ hete yvyakotyve'g̃a. A'ero ga gwa'yra'ga mbuhuri yvyakotyve'g̃a pyri ikwehe. Gara'yra'ga ko ojipeji hete ko ga rekoi ga pe. Emo Tupana'ga ga mbuhuri nhande pyri ga momanomouka nhande repyga toho ti g̃a yvagi pe nehẽ javo. Nurã nhandejikogame Tupana'ga ra'yra'ga rehe po ti nhande rekoi Tupana'ga pyri avuirama nehẽ. Ndiahoi po ti nhande hahyva'ea ruvihava pype a'ero nehẽ nhanemanorame nehẽ.
16 God tafaram iyabuw kwanekwan imih i Natun ta’imonamo iyafar na, saise yait i ebitumitum boro men namorob, baise boro yawas wanatowan nab.
17 Gwa'yra'ga mbuhurame nhande koty Tupana'ga nde'i ga pe: “Eho ti g̃a pyri peko te'varuhu pe javo g̃a pe.” Tupana'ga nde'i a'ea gwa'yra'ga mbuhurukarame nhande koty. A'ereki ga gwa'yra'ga mbuhuruka avo togweru po ti ga g̃a ji pyri nehẽ javo.
17 God i men tafaram bai’afiyin isan Natun iyafar na tafaramaim titamih, baise tafaram baiyawasin isan na tit.
18 G̃a jikogame gara'yra'ga rehe Tupana'ga nde'ia'javi g̃a pe: “Peko te'varuhu pe.” G̃a jikoge'ymame Tupana'ga e'i jipe a'ea g̃a pe. Oko te'varuhu tuhẽ nanongara'g̃a. A'ereki g̃a ndojikogi Tupana'ga ra'yra'ga rehe – ga ojipeji oko gara'yretero.
18 O yait I kubitumitum boro men ina’afemih, baise o yait men ebitumitum i eaf sawar, anayabin i men God Natun Ta’imon, i akisinamo wabin itumitumamih.
19 Nahã a'ero. Mytu'ẽrame nhande ve nhande hepiagi mbatera ikwahava. A'ea'java'ea pe Cristo'ga ei a'ero urame yvya koty. “Tamomytu'ẽ ti g̃a pe, ei ga. A'ero po ti g̃a Tupana'ga kwahavi okovo katu nehẽ,” ei ga novĩa. Emo g̃a ndokwahapotari Tupana'ga. A'ereki g̃a okote'varuhue'ymi. Oko hete g̃a okote'varuhua rehe jate a'ero – a'ea ypytuna ja ndokwahavukari g̃a pe. Nurã ko Tupana'ga eag̃wama g̃a pe.
19 Iti i baib’afiyen. Marakaw na tafaramamaim tit, baise orot marakaw efanin gugumin iyabuw anayabin hai sinaf kakafih.
20 Okote'varuhurame g̃a ndokoi ga rehe – kiroki ga omomytu'ẽ ahe ve Cristo'ga. G̃a ndokopotari tuhẽ ga pavẽi. A'ereki g̃a e'i ojive: “Po ti ji rekoi Cristo'ga pavẽi, a'ero po ti ga imboukwahavi jirekote'varuhua nehẽ,” ei g̃a ojive.
20 Orot babin etei sinaf kakafih tesisinaf i marakaw hikwahir naatu boro men hinan marakaw wanawanan hinarun, tebirubir hai sinaf boro hinirerereb.
21 Jararamo ki g̃a a'e te oko Tupana'ga reaporog̃ita rupi okovo katu. Nanongara'g̃a oko pota tuhẽ Cristo'ga pavẽi – gaha okwahapavuka ahe ve. A'ereki g̃a e'i: “Ji rekorame Cristo'ga pavẽi po ti ojipe'g̃a ikwahavi jirekokatua nehẽ. A'ero po ti g̃a ei ji mombe'gwovo: ‘Tupana'ga ga poko ga mongovo g̃wemimbotarimova'ea rehe,’ e po ti g̃a ji mombe'gwovo a'ero nehẽ,” ei g̃a. Nanongara Jesus'ga imombe'umbe'ui Nicodemos'ga pe ikwehe.
21 Baise yait ta turobe’emaim ema’am marakaw wanatowan erur, saise i ana bowabow God wanawananamaim bowabow boro nirerereb.
22 Aerẽ Jesus'ga hoi Judéiapeve'g̃a gwyri pe g̃wemimbo'ehara'g̃a pavẽi. Igwete Jesus'g̃a pytaahi'vi pevove'g̃a pavẽi g̃a mobatizatizavo.
22 Iti ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hin Judea tafaram ufunane hirun, nati’imaim mar kikimin hima naatu bapataito itih.
23 A'ea rupi João Batistava'ea rekoi ojipe'g̃a mobatizavo cidade de Enom me – a'ea ojopyri u cidade de Salim pavẽi. A'ereki gwereko hete yhya pevo. Igwete pevove'g̃a hog̃ahoi ahe pyri a'ero onhimobatizavouka ahe ve.
23 Nati’imaim John auman tafaram Aenonamaim sabuw bapataito bitih, Salim i men ef yok i sisibinamaim, anayabin nati’imaim i harew moumurih, naatu sabuw i nan ufun hinan bapataito bain isan.
24 A'ereki a'ea rupi soldados'g̃a nomongiukari ve Joãova'ea cadeia pype.
24 (Iti John dibur hiyaru’uy ma’am nanamaim.)
25 Aerẽ jararamo Joãova'ea remimbo'ehara'g̃a nhi'ig̃ayvari ojipe'ga pavẽi judeu'ga pavẽi.
25 John ana bai’ufununayah afa naatu Jew sabuw afa wanawanahimaim gamin matar, bapataito ana ofafaren isan.
26 Nurã Joãova'ea remimbo'ehara'g̃a hoi ahe pyri javo ahe ve.
26 I hina John biyan hitit naatu hi’o, “Bai’obaiyenayan, orot nati o airi no Jordan harew rounane menatan isan o i’o’orerereb, i boun bapataito sabuw ebitih, naatu sabuw etei i isan tenan.”
27 Igwete Joãova'ea ei g̃a pe a'ero:
27 Nati isan John iya’afut eo, “Orot abistanawat marane tebitin iwat nab.
28 Pehe tuhẽ pehendu nhinhi'ig̃agwera oji'i, ei ahe. A'ereki ji a'e katu nhinhimombe'gwovo pe me oji'i. “Ji ko Cristo'ga rũi nhanderekote'varuhua mombohara'ga rũi,” a'e ko ji pe me oji'i, ei ahe. Ga renonde Tupana'ga ji mbuhurukari, ei Joãova'ea g̃a pe.
28 Kwa taiyuw i karam ayu ao i kwanao’rereb, Ayu i men Keriso, baise ayu i nanamaim hiyafaru ana.
29 —Nahã g̃a nembirekorame jipi, ei Joãova'ea. Hẽapotahara'ga tuhẽ gwereko hẽa, ei ahe. Gairũ'ga reki hẽapotahara'ga pokogi g̃anembirekoag̃wama. A'ero ga roryvamo hẽapotahara'ga nhi'ig̃a renduva hẽa rerekoa mombe'urame, ei ahe g̃a pe. Hẽapotahara'ga irũ'ga ja ko ji, a'e ji pe me. A'ereki ji Jesus'ga poko. A'ero ji roryhetero g̃a hopavame Jesus'ga pyri ga rerekovo, ei ahe g̃a pe.
29 Babin orot ana rum hi’o ema’am, orot ana of menatan i bai’awaninamih i orot isan ma tainin rub ma ekakaif, naatu i ana rum fanan enonowar ana veya i anababatun ekakawasa. Iti kawasa i ayu nowau, naatu kawasa i boun ana yomanin a’asa’ub.
30 A'ea ko pyry a'ero, ei ahe. Igwaigwavete po ti ga rekoi tuhẽ huvihavuhuhetero nehẽ. Ji ki a'e te igwaigwavete ji rekotehei tuhẽ nehẽ, ei Joãova'ea g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
30 I ana fair ra’at natabiru, ayu fair i men ra’at.”
31 Yvateahugwive'ga ko huvihavuhuhetero oko yvyakotyve'g̃a hohe. Yvyakotyve'g̃a yvyakotyva'ea rehe jate g̃a ndekoi. A'ea rehe jate g̃a nhi'ig̃i no. Yvagahugwive'ga ko huvihavuhuhetero tuhẽ oko g̃a hohe pa.
31 Yeit auyomane nan i ra’at etei natabirih, menatan iti tafaramane nan i tafaram nowan, naatu tafaram ana sawar isah i ebidudur. Menatan marane nan i sawar etei tafahimaim.
32 Ga omombe'u g̃wembiepiagipyra g̃wemienduvipyra reheve. G̃a ki a'e te ndogweroviarihu ganhi'ig̃a.
32 I abis nonowar, i’itanen i isah eo’orerereb, baise men yait ta ana tur ebaibimih.
33 Kiroki g̃a gwerovia ganhi'ig̃a – g̃a e'i a'ero: “A'itituhẽva'ea tuhẽ Tupana'ga nhi'ig̃a,” ei g̃a.
33 Orot yait ta i ana tur nabitumitum na’at, i ebi’obaiyit i ebitumatum God abistan eo’o i turobe.
34 A'ereki Tupana'ga remimbuhurukara'ga omombe'u katu Tupana'ga nhi'ig̃a. A'ereki Tupana'ga omondo gwa'uva ga pyri a'ea ti tokwahavuka pa ga pe javo. Nurã ga omombe'u katu Tupana'ga nhi'ig̃a.
34 Menatan God biyafar i God ana tur eo’orerereb; anayabin God i Anun i nowanamih itin anababatun
35 Tupana'ga oarõ hete gwa'yra'ga. A'ero ga ga mbopopoakarukari togwereko pa ti ga g̃wemimbotarimo.
35 Tamah Natun iyabuw kwanekwan naatu sawar etei i ana fair babanamaim ya.
36 Kiroki g̃a ojiko Tupana'ga ra'yra'ga rehe hendukatuavo ganhi'ig̃a – g̃a ndeaporog̃itapyahuro a'ero aerẽ okovo Tupana'ga pyri nehẽ. Kiroki g̃a nohendukatui ganhi'ig̃a ojikoge'yma ga rehe – g̃a po ti ndohoi yvagi pe upa Tupana'ga pyri nehẽ. Ga e'i g̃a pe jipi peko te'varuhu pe javo.
36 Yait ana baitumatum Natunamaim naya’iy boro yawas wanatowan nab, baise yait ta God Natun nabifutuw boro men yawas nitinimih, God ana yaso’ar tafahimaim nama.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.