Filipenses 1
Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs AAI
1 Jihi ko Pauloramo. Ako ji Jesus Cristo'ga remimbotarimova'ea rehe jipi Timóteo'ga pavẽi. Ga pavẽi ji ikwatijarukari kiro imondovouka pe me a'ero tapekwaha ti nhinhi'ig̃a javoji. Pe me nhaporemo ji ikwatijarukari pendepiakatuhara'g̃a pe no, g̃apokohara'g̃a pe no – perope peju cidade de Filipos pe. A'ereki pe Jesus Cristo'gareheva'ero pejikoty'a ga pavẽi.
1 Ayu Paul Timothy airi i Keriso Jesu ana’akir wairafi. God ana sabuw etei Keriso Jesu wanawananamaim kwaikofan nati Philipi kwama’am naatu kwa Nutetenayah, baibaisayah bairi a fef iti abiyafar. Paul diburumaim fef kirum baiyowayan bat i’itin|alt="Paul writing in prison" src="CN02069B.TIF" size="span" loc="Php 1.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.1"
2 Tupana'ga nhanderuvete'ga tomombyry pe me Jesus Cristo'ga pavẽi nhandepojykaharete'ga pavẽi. Tonog̃atu ti g̃a pepy'a no.
2 Manaw kabeber Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
3 Jijapyaka nanani pe ndehe ko ji ei Tupana'ga pe: “Apĩ, ndepyry hete nde. A'ereki nde erembojikoguka Filipospeve'g̃a ejihe g̃a nderekokatuavo,” a'e ji nhinhi'ig̃a Tupana'ga pe nhiremimbohetehara'ga pe.
3 Ayu au God ana merar ayiy ana veya mar etei kwa anunuhi.
4 Nhinhi'ig̃a nanani ga pe ji roryvamo nhinhi'ig̃a pe ndepypava.
4 Matan fufur au yoyobanamaim, ayu mar etei ereyasisir kwa etei isa ayoyoyoban.
5 A'ereki pe ji moirũ hete ji Jesus Cristo'ga mombe'upyryva mombe'urame pe me. Pejikogypyrame Jesus Cristo'ga rehe pe ji moirũi pejikovo kiromo jate.
5 Anayabin tur gewasin wantoro’ot abai ana biyat atitit ana veya, kwa a baibais kwaitu bairi iti tur tafaram tanan iti boun tatit.
6 Tupana'ga pe mbojikogypyrame ojihe pe mombyryvi ikwehe. Arovia hete ji garemimombyrypavag̃wama no Jesus Cristo'ga rura'javame nehẽ.
6 Naatu ayu i abitumatum, God iti bowabow gewasin kwa wanawananamaim bubusuruf boro nabow nan yomanin na’asa’ubibo Keriso Jesu ana veya natit.
7 Pyry hete ji japyakahetei pe ndehe. A'ereki pe jipy'a ja hete. A'ereki Tupana'ga imombyryvame ji ve omombyry pe me nhaporemo no. Nahã ko nhande ve g̃a ji mongiukarame cadeia pype. Nahã nhande ve ji piro'yrame no imombe'ukatuavo Jesus Cristo'ga mombe'ua ikwahavuka ojipe'g̃a pe.
7 Kwa i mar etei ayu dogorou’umaim kwama’am, naatu au naniyan iti na’atube mar etei kwa isa anotanot, anayabin dibur baremaim, o tur gewasin awawasfarimaim, o aitafofor tur ao’orerebamaim. Kwa etei i ayu bairit God ana manaw ana kabeber tafafarambonen.
8 Jesus Cristo'ga py'a ja hete pe. Nurã jipy'a ja hete pe no. Tupana'ga okwaha nhi'mbee'yma.
8 Ayu dogorou wanawanan au naniyan tutufin etei Keriso ekukura’ara’ah na kwa iti isan, God i etei so’ob, ayu men abifuwen.
9 — ausente —
9 Ayu ayoyoyoban kwa a yabow i akokok tafan nayababar nara’at, anot hinarerekab, naatu turobe hai naniyah etei kwanaso’ob gewas,
10 — ausente —
10 saise kwa tur nowar fufunin gewas yabuna’in isan boro kwanasinaf gewas. Naatu Keriso ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en sasouwi kwanabat.
11 Jesus Cristo'ga ti tomongo katu hete g̃a. A'ero po ti ore nde mbohetei ndepyry hete nde javo,” a'e ji Tupana'ga pe pe ndepyga jipi.
11 Naatu roumutufuren ana ro’on gewasih Jesu Keriso’one hinanan boro dogor wanawanan nare naatu imaim kwa boro God merarayow kwanitin kwanabora’ara’ah.
12 Nhiirũ, takwahavuka ti kiro pe me. A'ereki g̃a ji mongiuka avo cadeia pype tohenduvyme ti g̃a Jesus Cristo'ga mombe'ua javo novĩa. Emo ji mongiro g̃waramo koji'i hete reki nhirendukatuhara'g̃a onhimongyavo ji Jesus'ga mombe'urame.
12 Taitu tuwai’inah, ayu akokok kwanaso’ob, sawar abistan isou himamatar imaim Tur Gewasin ibais ra’at etatasasar.
13 A'ero guardas'g̃a – kiroki g̃a gwepia katu huvihavuhu'ga ronga – g̃a nhaporemo ji kwaha kiro. Avove'g̃a nhaporemo reki ji kwaha. A'ero g̃a ei: “Ga Cristo'gareheva'ero g̃waramo g̃a Paulo'ga mongiukari cadeia pype,” ei g̃a ji mombe'gwovo.
13 Sinaf ana itinin iti’imaim aiwob orot ana bar wanawanan ana kaifenayah naatu sabuw afa nati’imaim hima’am auman hiso’ob, ayu i Keriso ana bowayan orot, imih hifatumu.
14 Hepiagame jirekoa cadeia pype nhaneirũ'g̃a koji'i hete ojiko nhandepojykaharete'ga rehe onhimongyavo. Nurã g̃a koji'i ndopojihuvi imombe'gwovo Tupana'ga nhi'ig̃a okyhyjie'yma ojipe'g̃a hugwi.
14 Ayu dibur arurumaim taituwau iyab Regah wanawananamaim hima’ama moumurihika koufair hibai himisir hitafofor God ana tur tibibinan.
15 — ausente —
15 Binanuyah i turobe Keriso isan tebibinan, baise afa dogoroh wanawanan i geg bobowen ayu isou ma auman tibibinan, naatu afa i not gewasinamaim tebibinan, anayabin tekokok ayu hinibaisu.
16 — ausente —
16 Iti binanuyah i yabowamaim bonawiyih tebibinan, anayabin ayu Tur Gewasin atafafar isan dibur ama’ama i hiso’ob.
17 — ausente —
17 Binanuyah afa Keriso isan tibibinan baise geg bobowenamaim tibibinan, anayabin tekokok hinasinaf ayu dibur baremaim yababan anab isan.
18 Emo pyry tuhẽ g̃a Cristo'ga mombe'ui, a'e ji. Jiroryrory reki ji a'ea rehe g̃a Cristo'ga mombe'urame. G̃a ndeaporog̃itapyryvame ga mombe'gwovo pyry, g̃a ndeaporog̃itate'varuhurame ga mombe'gwovo pyry jitehe. A'ereki pyry tuhẽ Cristo'ga mombe'ua.
18 Baise ayu nati isan men anotanot! Anayabin binanuyah not gewasinamaim tibibinan o geg bobowenamaim tibibinan, ana’an gagamin Keriso ana tur gewasin i hibinan sabuw tenonowar isan ayu abiyasisir, naatu boro mar etei aniyasisir.
19 A'ereki ji akwaha nhimbopiro'yukarag̃wama agwa hugwi. A'ereki pe pe'e jipi Tupana'ga pe ji repyga. Jesus Cristo'ga ra'uva ji poko no. Nurã ji ikwahavi nhimbopiro'yukarag̃wama.
19 Anayabin kwa ayoyobanamaim naatu Jesu Keriso Anunin ana baibaisamaim ayu aso’ob iti biyababanane boro nabotaitu anatit.
20 Ako pota hete ji Cristo'ga remimbotarimova'ea rehe tajipoyja hete ti javoji jipi. Ndapojihupotari ji Cristo'ga mombe'gwovo g̃a pe. Ag̃wamo vehevi, nane'ymi nehẽ no. A'ero po ti ji Cristo'ga mboheteukari g̃a pe nehẽ jirekokatua rehe nhinhi'ig̃a rehe nehẽ no. Nhimanoe'ymame po ti ji Cristo'ga mboheteukari g̃a pe nehẽ. Nhimanorame po ti ji na jitehe ga mboheteukari nehẽ no.
20 Ayu au naniyan tutufin etei nuhufot ama akakaif wanawanan boro men kafa’imo ef ta’amaim anasinaf kakaf biya’ohow anabaimih, en baise, biyou yawasin ema’ama o biyou emomorob, ayu boro mar etei anitafofor anabinan sabuw etei Keriso hinarusagisagiy.
21 A'ereki ji Cristo'ga rehe jate ako. Ji manorame pyry hete reki.
21 Anayabin yawasu ama’am i Keriso isan ama’am, naatu anamomorob na’at au gewasin i gagaminaka ema’am.
22 Emo ji manoe'ymame po ti ji ojipe'g̃a mbojikogukari Cristo'ga rehe nehẽ. Marãva'ea po ji apota a'ero? A'ereki ji ndakwahavi. Mara'ngu po nhimanoa? Mara'ngu po nhimanoe'yma?
22 Biyau yawasin anama’am na’at, Regah isan boro ana ma anabow, baise men aso’ob boro menatan anarubin?
23 Apota ji nhimanoa jigwovo Cristo'ga pyri jitekovo novĩa. A'ereki a'ea johe'i pyry hete ji ve.
23 Ayu i sawar rou’ab hitarsibu. Baise ayu au kok gagamin i ata morob Keriso airi atama i igewasin kwanekwan.
24 Emo po ti johe'i pyry nhimanoe'ymame jipytavo yvya koty pe ndepyga nehẽ.
24 Naatu baise gewasin anababatun i yawasu anama, saise kwa anibaisi.
25 Na tuhẽ. Nurã ji ikwahavi hete nhimanoe'ymag̃wama. Apyta po ti ji a'ero pe pyri jitekovo. A'ero po ti ji koji'i pe mbojikogukari Cristo'ga rehe pe mbohoryoryva pejikogame ga rehe nehẽ.
25 Tur anababatun a tur ao’owen, aso’ob boro yawasu anama kwa etei anibaisi a baitumatum wanawanan kwanara’at kwanayen kwaniyasisir,
26 A'ero po ti pe Jesus Cristo'ga mbohetehetei ji rehe ji hoa'javame pe pyri nehẽ.
26 saise ayu anabinanawani maiye, kwa boro abisa asisinaf isan Keriso Jesu ana merar kwanay wabin kwanabora’ara’ah.
27 Ji rendu katu ti a'ero. Peko katu ti Cristo'ga mombe'ua hendukatuavo. A'ero po ti g̃a ei pe mombe'gwovo nehẽ: “Filipospeve'g̃a ojiko hete Cristo'ga rehe. Ojo'jajo'ja g̃andeaporog̃ita,” e po ti g̃a nehẽ. “Ojopokopoko pa g̃a Cristo'ga mombe'ukatuavo timbojiko ojipe'g̃a Cristo'ga rehe a'ero javo,” e po ti g̃a pe mombe'gwovo nehẽ. A'ea ji tahendu g̃a pe mombe'urame jihorame pe pyri nehẽ. A'ea jitehe ji tahendu pe mombe'urame jihoe'ymame pe pyri nehẽ.
27 Au not gagamin i iti a tur ao’owen, akokok ama yawasamaim Keriso ana tur gewasin sabuw hinakakafiy. Ayu itimih ananan na’at, o men ananan, ayu akokok kwa a not etei i ta’imon, roun roun kwanabat kwanibaibaisbonen sabuw tur gewasin batkikin isan kwabowabow ana tur ananowar.
28 Tapekyhyji ti g̃a hugwi – kiroki g̃a pe movahĩ – g̃a imbohahyukapotarame pe me nehẽ. Tapepojihuvi ti g̃a Cristo'ga mombe'gwombe'gwovo. Penembipojihuve'yma repiagame po ti g̃a ei ojohupe nehẽ: “Jukwaha reki a'ero nhandehoag̃wama hahyva'ea ruvihava pype,” e po ti g̃a. “G̃a po ti a'ea oho yvagi pe Tupana'ga pyri nehẽ,” e po ti g̃a ojohupe nehẽ. Na tuhẽ reki. A'ereki Tupana'ga omboukwaha a'ea.
28 Arakit sabuw wanawanah kwanarur na hini’aiseyasey kwanabat, kwa abatkikinamaim nati sabuw gurugurusen wanawanan tirur boro hina’itin hinaso’ob, kwa i boro God yawas nit, naatu i boro nagurusih, iti i God boro nasinaf.
29 A'ereki ga omombyry pe me tohepy ti g̃a Cristo'ga javo. Tupana'ga e'i pe me: “Pejiko ti Cristo'ga rehe ga repyga. Pekwaha ti hahyva'ea no Cristo'ga repyga,” ei ga.
29 Anayabin God ana baigegewasin it bitit i men baitutumin akisin, baise isan tani’akir auman.
30 Nahã ko ji no. Pehepia pe hahya ji ve ji Cristo'ga mombe'urame ikwehe. Pehendu pe kiro hahya ji ve no. Hahya jitehe po ti g̃a ikwahavukari pe me nehẽ no – kiroki g̃a noarõi pe Cristo'ga mombe'urame.
30 Ayu bairit tama’am ana veya wawainabu i kwa’itin, naatu boun ewawainabu ana tur i kwanonowar, imih kwa wainaben i nati ta’imon wanawanan kwarun ewawainabi.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filipenses 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.