Mateus 13

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Kaiwe weku yewaoka Yesu eŋe mat qelige, so doku namuŋ wazaino arike, ea pese ket mere, so don kito edange.
1 Nati veya ta’imon Jesu bar itumar tit na harew kukuf sisibinamaim sabuw bai’obaiyih isan mara’iy.
2 Metki, ŋei ŋerep loutneŋo sari qeatka lolikkakoi, eŋe zok magu suaine, ea wane Yesu eŋe seki mane wane kotino ketki paki, ea wane kutno pese metke, ŋei ŋerep magu eŋe qalakko okorakoi.
2 Naatu sabuw moumurih maiyow hiru’ay hi’ar bebera’uh itih, basit wa bai inatait tafan mare, sabuw baise dones yan himarir hima.
3 Eŋe don naŋengo rokop motki paki, kine kine loutne yale kito edan maŋke, mane iwa yale edange,
3 Imaibo ma sawar moumurih na’in oroubonamaim eo hima hinowar. Naatu ana oroubon ta i iti na’atube eo, “Ana veya ta orot masaw bowayan ana ub tanumamih tit in.
4 Eŋe woune mapororoke euo rasuke, woune natne numao ketke, pakiso naŋi edo sari neu midake.
4 Ana ub afa tata’asiyen i ef yanamaim hire, naatu mamu hire hibow hi’aa,
5 Woune natne kepe tabilainerop eao ket kitoke, yewao kepe gukine etkemde pake, wane komine mo ikopka qeke, onoka wane kepe gukine qeirop mi pake, ea wane,
5 Ana ub afa i to’ato yan hire’ere ana kamar men gagamin imih saisewat hikubounih hiyen. Anayabin kamar baban i fokarin.
6 kepe deine sake, naso yewao kaiweŋo sirike qeki, komine musele sake, ea kuku suluŋge, onoka wane ŋodineŋo kepe qeirop mi make, ea wane komine ea ikopka seukwarekoi.
6 Baise veya yey ana mar wabuburinamaim ub etei hi’arat, naatu hikimow hire anayabin wairoroh men babanika hire.
7 Woune natne touk wakelerop ea wane koto ket kitoke, wane sua wieu toukŋo kitoki siukkoi.
7 Ub afa kokor wanawanan hire, naatu kokor ana fafa’amaim isuken.
8 Ŋo woune natneŋo yemo kepe gukinerop eao kitoke, wane sua wa more wele qekoi, setne natne eao woune 100 qekoi, setne natne eao woune 60 qekoi, so setne natne eao woune 30 qekoi.”
8 Naatu ub afa i me gewasin yan hire hikuboubunih hiyen gewas ro’oro’oh hiya, afa hibiw 100 na’atube, afa i 60 na’atube, afa i 30 na’atube.
9 Pakiso Yesuŋo iwa yale edange, “Mane eŋe ketneropŋo don iwa desiake, ŋine misuk ŋaŋaekei, don naŋengo yewa wetŋineŋo wetkekei!”
9 Imih o yait tain nama’am tur inanowar.”
10 Dokoine eŋe Yesu wano sariu paki qesonka rakoi, “Ge ŋedannom desikene. Ge onoka wane don naŋengoka ŋei ŋerep edan okanmaine? Ea wane kine ra qelaŋan ŋonikene.”
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hina hibatiy hi’o, “Aisim oroubonamaim sabuw kubi’obaiyih?”
11 Yesuŋo mainge edane rake, “Qeli gege togon kotino wake waket ea wane dereret sane, yemo ŋidoka detkei wane ŋibonge, ŋo ŋei natne iwa edo detkei wane yemo mi ra ebonge.
11 Jesu iyafutih eo, “Orereb ana so’ob wa’iwa’irin mar ana aiwob isan i God kwa it, men iti sabuw itihimih.
12 Ea wane natne eŋe dereret loutne magemamiwo, yemo koso manerop qewatpi ebongi, morian loutne baŋ ma wakonka ebongi ma gekei. Ŋo natne eŋe dereret loutne ea mi magemaimiwo, yemo dereret nigagatne magemaike, ea baŋ siluŋ dereret ea omakkaki, eŋe yaup geake.
12 Imih orot yait orereb ana so’ob biyan ema’am, God boro tafan naya’abar nitin ana so’ob nara’at, baise orot yait nati so’ob men biyan ema’am naatu ana so’ob kikimin nati biyanamaim ema’am God boro nabosair.
13 Na don naŋengoka ra edanmaile, ea wane kine yemo iwa yale, eŋe deeneŋo kine kine kaikei, ŋo siluŋ mi kaulukmami, so eŋe keteneŋo don detkei, ŋo siluŋ kine mi detlukkei, ea wane ŋaŋaemami.
13 Ana’an nati ayu oroubonamaim sabuw abi’obaiyih.
14 Eso ŋei ŋerep yale okanmami, eŋano propet Isaiaŋo don iwa yale rake, ea wane wele eŋe ukude wakonmaike,
14 Dinab orot Isaiah ana Bukamaim eo kikirum i na ibiturobe.
15 Onoka wane ŋei ŋerep iwa eŋane dereretene mo siukke, so eŋe ketene mo qe wongekoi, so eŋe deene mo pilikke. Eŋe deeneŋo kine kine maine kaulukeu rap, eŋe keteneŋo kine kine wane kine maine detpi rap, eŋe wet derereteneŋo kine maine gege dere qelaŋanbi rap, yemo eŋe naŋano maine zingeu rap, Anutuŋo ramaike, pakimo na maine ma menaŋ onbe rap.’
15 Anayabin ukwarih fokar,
16 “Ŋine yemo wet pese so bakom suaine desikei! Ŋine deŋineŋo kine kine maine kamami, so ketŋineŋo don maine detmami, ea wane.
16 Baise Kwa i kwabiyasisir, anayabin matayan kwa’i’itin naatu tain yan tur kwanonowar.
17 Na don iwa ŋidanbe detpi! Propet loutne so Anutu wane ŋei ŋerep dereret korop magu loutneŋo sogino gekoi, ŋine yeye kine kine iwa kamami, ea zok kakei wane onge, ŋo siluŋ mi kakoi, so ŋine don kine kine iwa detmami, ea zok detkei wane onge, ŋo siluŋ mi detkoi.”
17 Anababatun a tur ao’owen, dinab orot moumurih na’in naatu sabuw gewasih hikok kwanekwan, kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar i hitanowar. Baise nati ana maramaim sawar men matar boro hita’itin.”
18 Yesuŋo koso takotke more rake, “Ketŋine motpi paki, nene woune rasu rasu wane don naŋengo rele, ea wane kine detpi.
18 “Tain kwanarub ub tanumayan ana oroubon ao kwananowar naniyan kwanab, yabin kwanaso’ob.
19 Ŋei ŋerep qeli gege togon wane don dere more, kine mi detluk okanmami, eŋe yemo wit woune numao ket kitoke, yewa wane rokop. Miti don wele kotoene ket kitoki, Satanŋo sariki paki pukso, ariki eŋe yaup gemami.
19 Sabuw iyab mar ana aiwob isan Tur Gewasin ao tenonowar naatu naniyan men tabaib i ub ef yanamaim orot ta’asiy re’er na’atube, Tur Gewasin tenonowar ana maramaim demon kakafin ena hai not ebikwaris.
20 Wit woune natne kepe wesi tabilainerop yewao ket kitoke, yemo ŋei ŋerep natne eŋe miti don simileka detpi paki, eaka ma nogankamami.
20 Naatu orot ana ub afa to yan hire’ere ana itinin i sabuw iyab tur tenonowar ana maramaim i tibiyasisir.
21 Ŋo siluŋ qei kotoeno ketluke more, ŋodine mi ma qotkemaike, eŋe nasomde bamgoka ma gemami, eso miti don wane ŋabaine sarimami, me don wele wane umat mane wakongi, yewao eŋe ikopka qeligeu siukmaike.
21 Baise dogoroh wanawanan nati ub wairoron i men re eof barur, imih Tur Gewasin isan hina’uwih hinarurukaukuwih boro mar ta’imonamo hai baitumatum hinihamiy.
22 Woune natne touk wakelerop ea wane koto ket kitoke, yemo ŋei ŋerep natne eŋe miti don detmami, ŋo iwa kepeo gege ea wane dere mezet so wesi aboŋ suaine ma gege, ea wane simileŋo kitoki, miti don mo siuk waremaike, paki eŋano wele mi wakonmaike.
22 Naatu orot ana ub afa fotan wanawanan hire’er ana itinin i sabuw iyab tur tenonowar, baise iti tafaram ana yasisir isan tibiyababan naatu totobuyoy hai not ebikwaris imih tur ana ro’on men emamatar.
23 Eso woune natne kepe gukinerop ea kitoke, yemo ŋei ŋerep natne eŋe miti don ea detpi paki, kine weteeneŋo detlukmami, paki malipkau weleine maine wakonmaike, natne eŋe wele woune loutne 100 qemaike, natne wele 60 qemaike, so natne wele 30 qemaike.”
23 Baise orot ana ub me gewasin yan ta’asiy hire’ere ana itinin i sabuw iyab Tur Gewasin tenowar naatu naniyan tabai tiw tehahamu, afa ro’oh 100, afa 60, afa 30.”
24 Yesuŋo don mane naŋengo koso iwa yale edange, “Qeli gege togon wane numa, yemo ŋei maneŋo wit woune maine euino rasuke, yale.
24 Jesu oroubon tabo iti na’atube eo, “Mar ana aiwob i iti na’atube, ana veya ta orot ana ub bow in ana masawamaim tanum.
25 Rasukimo, goiŋ maneo ŋei ŋerep eŋe kulu pawarekoi, pakimo ŋei ŋaba maneŋo sariki paki, touk qotkoine ea wane woune wit koto rasuki paki arike.
25 Baise gugumin sabuw etei hi’inu’in ufut, orot ana rakit mowan fotan kakafih bow na sanabey wanawanah tanum naatu bihir.
26 Wit woune ea komine qe suaki paki, kieke wele mo qeakane okange, pakiso touk qotkoine mo eaka wiri wiekoi.
26 Sanabey hikuboubunih hiyey wanawanahimaim fotan kakafih auman hikubounih bairi hiyen.
27 Pakimo ŋei yewa wane qelit medep eŋe kau paki, sari olale rakoi, ‘Suaine, ŋene detmaine, ge wit woune maine euŋono rasukone, pakimo daleo wane tomok borikine yewa diao ŋine sari wakonmaike?’
27 “Orot ana bowayah hina hio, ‘Regah, o ub gewasih a masawamaim itanum, baise aisim fotan kakafih auman hikuboubunih teyey?’
28 Eu welaine eŋe mainge edane rake, ‘Ea yemo ŋaba natne edo tanik iwa okanimi.’ Eŋe qesonka rakoi, ‘Ge detŋon so ŋedanom, ŋene ari touk qotkoine maine yewa lokake qakŋem ariake?’
28 “Orot iyafutih eo, ‘Rakit sabuw afa hisinaf.’ Naatu akir wairafih hibatiy hio, ‘Bo kukokok anan fotan ana uyarir?’
29 Eŋe mainge edane rake, ‘Mida, ŋine touk qotkoine ea lokakeu paki, wit natne weneŋ lokak ongei wane.
29 “Orot iyafutih eo, ‘En. Fotan kakafih kwana’u’uyarir boro sanabey afa auman kwana’uyarir.
30 Qeligeu, wit so touk eŋe weneŋ orodoŋka sua ware menaŋgeik, paki na baŋ loka lokak ŋei ea edanikale, ŋine mikepka touk korop ea lokak wareu paki, gerepko peikeu ket ezoyakane, mulapŋo wokomon warekei, Pakiso ŋado wit peike more ŋara urumno magukkei.’”
30 Imih kwaihamiyih bairi hinayen hiniw naatu tarin ana veya boro tarayah aniyafarih hinan, fotan wan hinatar hinafatum hinabow hinan hina’afusar, imaibo sanabey hinatar hinabow hinan bar hinaya.’”
31 Yesu eŋe koso don mane naŋengo more, iwa yale edange, “Qeli gege togon wane magu yemo mastet woune yale, ŋei maneŋo ma ari euino rasumaike.
31 Jesu ana oroubon tabo eo, “Mar ana aiwob ana itinin ta i iti na’atube, orot ana ai momor ro’on kikimin maiyow bai in ana masaw yan tanum.
32 Mastet ea wane woune yemo eki natne eŋane woune yale mida, eŋe nigagatnemde, ŋo siluŋ suamaike, eao yemo eki natne korop yuanonmaike. Eŋe sua eki kakapa okanmaike, eso naŋi eŋe sari matene qogine kutno ma okanmami.”
32 Iti ai ro’on i men ai ro’on afa gagamih na’atube’emih, baise tanum kuboun yey ana veya’amaim ra’at ai gagamin na’in matar naatu mamu hina famefamenamaim hibatar hima.”
33 Yesu eŋe koso don naŋengo mane iwa yale edange, “Qeli gege togon wane donkisi dalino sua ariake, yemo yist yale. Ŋerep maneŋo yis ea maki paki, plaua kawet mane earop liwa geake, liwaŋ mage, plaua korop eŋe baŋ piwiwige wieake.”
33 Jesu iban oroubon tabo eo maiye, “Mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube. Babin yeast ebai ana faraw wanawanan eyai ekamat inu’in era’at eyey na’atube.”
34 Yesu eŋe ŋei ŋerep magu don kine kine iwa korop edaniakane, yemo don naŋengoka more edanmageke, eŋe don naŋengo me rokop kito kito midaine didiwo mane mi rawakone edanmageke.
34 Jesu sawar iti etei isah i oroubonamaim eo sabuw rou’ay gagamin bi’obaiyih; ana bai’obaiyenamaim i mar etei oroubonamaim sabuw bi’obaiyih.
35 Eŋe yale okange, yemo propetŋo don mane iwa yale rake, ea wane wele wakoniakane yale okange, “Na don edanikalane, yemo na baŋ don naŋengoka more edangale, na baŋ edanikale, yemo yeye kine kine mi dereretne kepe ea wakonge, eao ŋineka pa sari mage iwa pamaike, ea edangale.”
35 Iti na’atube sisinaf anayabin abisa dinab orot eo kikirum tan titurobe isan.
36 Yesu eŋe ŋei ŋerep magu ea biraoneso, mat koto ari wake. Eŋine dokoine eŋe eŋano sariu paki olale rakoi, “Toukpa euo wieke ea wane kine ŋedannom.”
36 Jesu sabuw rou’ay ihamiyih naatu na bar wanawanan run, ana bai’ufununayah ufun hina hirun hibatiy hio, “Masaw yan fotan kakafin ana oroubon i kukubuna anowar.”
37 Yesuŋo mainge edane rake, “Ŋeiwa waet maine euo rasuke, yemo Ŋei Wawainane Gipole,
37 Jesu iyafutih eo, “Orot ub gewasih tatanum i Orot Natun.
38 eu yemo kepe baŋem pamami, woune maine yemo miti dereret magu ŋei ŋerep qeli gege togon wane biŋek gemami, eŋe, ŋo touk qotkoine, yemo ŋei ŋerep qotkoine, eŋe Satan wane biŋek, eŋane qelit qe gemagekei.
38 Masaw ana itinin i tafaram, naatu ub gewasin i sabuw iyab mar ana aiwob isan tebowabow, naatu ub kakafin i Demon Kakafin natunatun.
39 Ŋo ŋei ŋabawa waet qotkoine euo rasuke, yemo Satan, borikine welaine. Ŋo menaŋmaike, yemo qeli kepe naso qoeake, ea, so menaŋgi ma urumgo mot mot urata ŋei, yemo aŋelo edo okanmami.
39 Naatu rakit orot ub kakafin bai na masaw yan tatanum i Demon Mowan. Naatu masaw biyamur i mar yomanin na’atube, masaw fourayah i God ana tounamatar.
40 Touk qotkoine peikeu waki, gerepko pekekeu ezoyake, ea yemo baŋ naso qoeake, yewao yale wakon wareake.
40 “Imih mar yomanin iti ub kakafih hi’uyarir hifatum hibow hin hi’a’afusar na’atube boro namatar.
41 Ŋei Wawainane Gipole, eŋe baŋ aŋelo magukoune taleongi, ari qeli gege togon magu eŋano ŋine, ŋei ŋerep borikine makei wane wetene qepokeu, borikine ma okanmami, ŋei yewa so ŋei ŋerep borikine mama natne weneŋ korop peikeu sari warekei.
41 Orot Natun boro ana tounamatar niyafarih hinatit, sinaf kakafih naatu sabuw iyab bowabow kakafin kura’ahih hima kakafih tisisinaf etei i ana aiwob wanawananamaim boro fotan kakafin na’atube hinatar hinafatum.
42 Paki biraonbi, gerep togogole ze pamaike, eao ketpi ezoyake. Ezoki yewao eŋe baŋ aroke ŋet warik warik ki gekei.
42 Naatu hinabow hinan wairaf wan hinaya hina’afusar, nati’imaim boro na’arahih wah takitak niwa’an hina’in hinarerey.
43 Ŋo Anutu wane ŋei ŋerep magu eŋe yemo baŋ kepe deine yale sirike qelaŋane more Magaenane qeli gege togon mat kotino waket gekei. Ea wane ketŋineropŋo don iwa desikei, misuk ŋaŋaekei!
43 Imaibo God ana sabuw gewasih nabow mar ana aiwobomaim hinarun veya na’atube hinararan. Imih o yait tain nama’am iti tur inanowar.
44 “Qeli gege togon wane don numaine ea, yemo qoli zali mane euo motkekoi, pakiso ŋei maneŋo maratkaki paki, koso manerop motkeke. Eŋe zok wet pese dere more, ariki paki yeye kine kine mageke, ea korop ebon wareke pakiso, eaŋo wesi kiare mangi ma more, koso zinge ari eu ea qoleke. Pakiso eŋine biŋek okange.
44 “Mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube, orot ta nugunug hibun inu’in itin bai, naatu me nati nugunug titita’urimaim kair maiye ibun, naatu yasisir auman in ana sawar etei sabuw hitobon naatu matabir maiye na nati me tutubun na’atube.
45 “Qeli gege togon don yemo yaleka, bisnis ŋei maneŋo kikum weku mane ea wane zuaŋge, ea wane rokop.
45 “Naatu mar ana aiwob itinin tabo iti na’atube. Orot sawar tobonayan wakek enunuwet na’atube.
46 Zuaŋ mage mane kake yemo weku mane, yale kaki paki ari, yeye kine kine qotkoine ma geke, ea korop ŋei natne ebon wareke. Pakiso wesi manbiso, eaŋo mainge kikum ea qoleki, eŋine biŋek okange.
46 Wakek nuwet inan wakek ta gewasin ana baiyan gagamin na’in tita’ur, naatu na ana sawar etei yataiten hitobon kabay bai in nati wakek tutubun na’atube.
47 “Qeli gege togon daleo ŋei ŋerep ebuyakane ea yemo yaleka, ŋei maneŋo kamaga biraki doku namugo ketki, zawon kine kine loutne ebuke, ea wane rokop.
47 “Iban maiye mar ana aiwob i buwat na’atube. Orot siy bowayan ana buwat eya ema’am siy i yumatah ta ta te’ona’on.
48 Zawon korop kamaga watke wareu, zawon mama ŋei eŋe tebau saweko sake, pakiso ket pese mere zawon damo qekoi, zawon maine ea kelaeno qakeu ketke, ŋo qotkoine eamo qakeu arike.
48 Naatu buwat awan ekakaratan ana veya etab erun dones yan ema siy gewasih ikiyarir fetan iwan, naatu kakafih ikiyarir ebow ebis rouruwen na’atube.
49 Iwamo baŋ naso qoeake eao yale wakoniake, aŋelo eŋe baŋ ariu paki, ŋei ŋerep borikine mama korop ŋei ŋerep maine eŋane keuo ŋine wanoke qeturaŋon warekei.
49 Imih mar yomanin nanan itinin i boro nati na’atube. God boro ana tounamatar niyafarih hinatit hinan sabuw gewasih wanawanahimaim sabuw kakafih hinabow
50 Paki ebu bira onbi, gerep togole ze pamaike, eao ketpi ezoyake. Yewao eŋe baŋ aroke ŋet warik warik ki gekei.”
50 wairaf wan hiyara’aten na’arahih hina’in hina rerey wah takitak niwa’an.”
51 Yesuŋo dokoine edane rake, “Ŋine kine kine korop iwa edanile, ea wane kine detlukmami? Ea nolatpi desikale.”
51 Jesu ibatiyih eo, “Oroubon iti ao’oban naniyah kwabow?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Naniyah abow.”
52 Rauso, eŋe mainge edane rake, “Iwa wane kine yemo yale, ra rokop don kito ebon ebon ŋei, eŋe korop qeli gege togon wane dokoine okane gekei wane, yemo eŋe mat welaine ea wane rokop, oŋo yeye kine kine miti musele so miti sogine welerop, aboŋ ŋara urumino ŋine maki ketmaike.”
52 Naatu Jesu iuwih eo, “Isan imih, ofafar bai’obaiyenayan orot yait mar ana aiwob isan bai’obaiyen hibitin i bar matuwan matar, imih nati bar wanawanan ana sawar boubuh naatu atamanih etei boro nayataiten.”
53 Yesu eŋe don naŋengo iwa korop edangi qoekiso, mat yewa qelige arike.
53 Jesu iti oroubon eo hinonowar ufunamaim nati efan itumar,
54 Ariso, zinge eŋine kepe matino arike, eŋe Yuda lewa lewaŋ urumeno waki paki, Anutu wane don kito edange, pakiso eŋe detpi paki oŋaene qaeki welelepke more qeson nagu more rakoi, “Eŋe dereret iwa yaline ea diao ŋine make? So masiine togogole iwa diao ŋine make?
54 naatu remor na i ana bar meraramaim tit Kou’ay Bar ta wanawanan run, busuruf sabuw i’obaibiyih. Naatu sabuw hima hinonowar hifofor hio, “Iti orot ana ukwar rerekab naatu ina’inanen sinaf isan ana fair i menamaim bow?
55 Eŋe mat mama wane gipole me? Maria eŋe eŋane nagaine me? So Yakop, Yosep, Simon so Yudas eŋe eŋine ŋolekoune me?
55 Iti orot tamah i bar wowabayan naatu hinah i Mary naatu James, Joseph, Simon, Judas i taitin.
56 Eŋe eŋine kiarokoune korop iwa mi mane gemami? Eŋe masi kine kine iwa korop diao ŋine make?”
56 Naatu taitin baibitar auman bairit iti tama’am, imih iti sawar etei i menamaim bow?”
57 Yale rau pakiso, qaisik kakoi Yale okanbi Yesuŋo edange, “Propet mane eŋe mat natne eŋano ariki, eŋe koropŋo ewine kitomami, ŋo weku eŋine kepe matino so eŋine magukoune edo qaisik kamami.”
57 Iti na’atube hio hina’ufut hin. Jesu iuwih eo, “Dinab orot tafaram afa’amaim i tekakafiy, baise i ana bar meraramaim naatu i tain tuwan i men tekakafiy.”
58 Eŋe masi togogole mane yewa mi make, onoka wane eŋe weteneŋo detlukka mi malipkakoi eawane.
58 Naatu nati’imaim men ina’inan moumurih sinafumih, anayabin nati sabuw aurih baitumatum en.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.