Marcos 8

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Naso yewao ŋei ŋerep magu suaine natne eŋe Yesu wano koso lewaŋgoi, ŋo, ŋaraene mo korop midaonge, Yesu eŋe dokoine edoraki sariu edange,
1 Veya nati wanawananamaim sabuw rou’ay gagamin tabo hiru’ay maiye. Nati ana maramaim sabuw isah men abistan ta ma’am boro hita’aan aurih bay en. Jesu ana bai’ufununayah eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo,
2 “Na ŋei ŋerep magu suaine iwa eŋane qom borik suaine detmaile, eŋe zok kaiwe mama karewe naerop metpi ŋaraene mo midamaike.
2 “Ayu sabuw iti ai’itih abiyababan anayabin hina bairi ama’am veya tounu sawar naatu boun boro abistan hina’aan.
3 Ŋo, eŋe ŋara mi nene yaup metpi, na biraonbe arikeiwo, natne eŋe ari more numao deene lolikki ket rasukei. Natne eŋe matene ameŋine sarikoi.”
3 Ayu a murumurubih aniyafarih au bar hinanan, asir boro efamaim bayumih matah nabib anayabin sabuw afa ef yok hina.”
4 Dokoine eŋe eŋane don mainge rakoi, “Kepe iwa ŋeiine midaine, ge detmaine ŋene ŋara diaoŋine ŋei ŋerep iwa ma ebonŋem neu rokoponiake?”
4 Naatu bai’ufununayah Jesu hiya’afut hi’u, “Iti i arar yan tama’am, bay boro menamaim tanab sabuw tanituwih?”
5 Yale rauso, Yesu eŋe qeson one rake, “Ŋinano bret darap metmaike?”
5 Jesu ibatiyih eo, “Bo kwa aur rafiy bai’ab tema’am?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Rafiy fafar etei umat roun rou’ab.”
6 Olatpiso, Yesu eŋe ŋei ŋerep edane rake, “Ŋine korop pese ket kepo metpi.” Raki eŋe korop pese metpiso, eŋine bret mete mane so mete natko zitne etke(7), yewa ma more, Anutu wano bakom kito mosopka more mapoke dokoine ebongi edo damo qe ŋei ŋerep magu suaine yewa korop ebonwarekoi.
6 Jesu sabuw iuwih me yan himarir naatu rafiy fafar etei umat roun rou’ab bow God ana merar yi naatu imseseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
7 Ŋo, eŋe zawon nigatne karewe metke, ea weneŋ manbiso eŋe yalewaka Anutu bakom kito more mosopka dokoine ebongi, eŋe yale waka damo qe korop magu yewa ebonwarekoi.
7 Na’atube siy gidigidih matan ta auman bow God ana merar yi naatu ana bai’ufununayah iuwih hibow sabuw hifaramih.
8 Eŋe neu rokop ongiso, Yesu dokoine eŋe ŋara tutule yewa rosa 7 yale rosakkoi.
8 Sabuw etei’imak hi’aa hai fofonin bai, naatu bay hi’aa ufunamaim momosarih bai’ufununayah hibiwanen sakasak etei umat roun rou’ab awah hikartanen.
9 Ŋei ŋerep magu yewa eŋe 4, 000ŋo metkoi.
9 Sabuw etei i 4,000 na’atube hiru’ay, imaibo Jesu sabuw iyafarih hai ubar hin.
10 Yesu eŋe ŋei ŋerep magu yewa biraongi, ariu, eŋine so dokoine ikopka sekiwo wa more Dalimanutia kepeo arikoi.
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi wa tafan hiyen hin tafaram Daramanuta wanawananamaim hitit.
11 Ea ari lotkeuso Anutu wane papa togon welaine ŋei natne, Parisi, eŋe sari Yesu wano aŋa soraŋ don okane more Yesu qesonka rakoi, “Ge masi togole mane ma sikanŋonnom kaŋem, ge Anutu wano ŋine sarimaine.” Eŋe yale ra more dongo liwekkaikei wane okangoi.
11 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit hibusuruf hibabatiy baikubibiruwin isan, hai kok i ina’inan ta marane tasinaf hita’itin.
12 Yesu eŋe rake, “Oo yai! Onoka wane ŋei ŋerep eŋe naso iwao noŋo masi togogole mane mawe kaikeiwane sari ramami? Midakaka! Naso iwa noŋo masi togogole mane koso ŋei ŋerep ŋinano mi ma sikan ŋunikale.”
12 Jesu kwairin tom naatu iyafutih eo, “Aisim iti boun ana sabuw ina’inanen itin isan tefefeyan? Anababatun a tur ao’owen, ina’inan ta boro men iti boun ana sabuw isah ana sinaf hina’itinimih!”
13 Yesu eŋe yale edane more eŋine so dokoine eŋe mat yewa qelige sekiwo wa more doku namuŋ kitare eri nat parom arikoi.
13 Basit nati’imaim sabuw ihamiyih wa afe’en yen rabon harew kukuf rewan rounane.
14 Yesu dokoine eŋe bret natne weneŋ mi makoi. Eŋe nigetongi yaup sekiwo wa arikoi. Bret weku seki kotino pake.
14 Bai’ufununayah nuhih bur rafiy ta baina’e i rafiy fafar ta’imonamo hibai hitit wa hisra’at hirabon.
15 Yesu eŋe ea wane girem don togole edane rake, “Ŋine Anutu wane papa togon welaine ŋei, Parisi eŋane tego so Herot eŋane masi kauluk onikei. Eŋe bret maki sua okanmaike. Eŋane masi eaŋo yalewa ŋei korop rokoponmaike.”
15 Jesu iten ya’ih eo, “Mata toniwa’an kwanakaifi gewas, Pharisee naatu Herod bairi hai faraw ra’ara’at wabin yeast isan.”
16 Dokoine eŋe don yale dere more, eŋe enŋene auye rakoi, “Bret eri nigetŋongi qelige sarine, eŋe ea wane mane ramaike.”
16 Naatu bai’ufununayah taiyuwih hima hibabatiyih, “Iti eo anayabin it rafiy ta men tabai tanan isan.”
17 Rau, Yesu eŋe don yewa dere more edange, “Ŋine onoka wane ŋinŋine aumami, ŋene bret mida? Oo, ŋine wet dereretŋine midaine? Oo ŋine dereretŋine mo wongike.
17 Jesu so’ob i abistan isan hima hio, imih ibatiyih, “Aisim rafiy baina’e tanan isan kwama kwao’o? Kwa mata men toiwa’an naatu tur naniyan men kwabaib? Dogor boro’ika tefofokar?
18 Ŋine deŋine weneŋ, ŋine onoka wane kine kine mi kamami me? Ŋine ketŋinerop onoka wane don yewa wane kine mi detkamami me? Ŋine mo nigetŋunikei me?
18 Mata ema’am baise men kwa’i’itin, tain ema’am baise men kwanonowar? Naatu men kwanotanot,
19 Naso na bret mete mane mapoke, 5 tausen(5, 000) ŋei ŋerep eŋano ŋibonbe damo qekoi, naso yewao ŋado neu, wokitne metki ŋine rosa darap rosakkoi?”
19 Ayu rafiy fafar etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw etei 5,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?” Bai’ufununayah hiya’fut hio, “Sakasak etei 12.
20 Eŋe yale raumo, Yesu eŋe koso qesononge, “Ŋo ŋine na bret 7 mapoke, ŋei ŋerep 4, 000 eŋano ŋibonbe, damo qe ebongoi, naso yewao eŋe neu, wokitne metki ŋine rosa darap rosakkoi?”
20 Bo rafiy etei umat roun rou’ab abow aimseseb sabuw 4,000 abituwih bay rebarebah sakasak bai’ab kwaiwanfoten?”
21 Rau, Yesu eŋe yewaka edange, “Ŋine zok ea mi detlukkamami me?”
21 Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Sakasak etei umat roun rou’ab.” Jesu iuwih eo, “Kwa i boro’ika kwakakasiy.”
22 Pakiso, eŋe ari Betsaida lotkeu, ŋei mane deine pilik pilikine, eŋe Yesu wano ma sarikoi, ŋei ea eŋe Yesuŋo metine lewetino mosiakane.
22 Hina tafaram Bethsaida hitit imaim sabuw afa orot matan fim hibai hina Jesu biyan hitit butubunin isan hifefeyan.
23 Pakiso, Yesu eŋe ŋei de pilik yewa metino maki, ere mat ŋadino qeinat ket more, Yesuŋo ŋei yewa deino mekatine sopotke more, so metineŋo deino qesikane rake, “Ge maine pore kine kine kamaine me?”
23 Jesu orot matan fim uman bai hairi bar merar hihamiy hitit hin sa’ab, Jesu orot matan kwaitutur uman matanamaim rumum naatu ibatiy, “Sawar afa ku’i’itah?”
24 Rakiso, ŋei yewa eŋe pore lolike more rake, “Na ŋei natne pore onmaile. Na onbe eki yale arimami.”
24 Orot nuw ra’at naatu eo, “U, ayu sabuw ai’itih, baise ai’itih i boun ai’ibe hibat tereremor.”
25 Yesu eŋe metineŋo koso ŋei yewa wano motki, ŋei yewa eŋe deine togoleka pore kaki, deine mo maine wakongi, pore kine kine korop ka qelaŋange.
25 Jesu iban maiye umanamaim orot matan rumum. Imaibo orot matan kubuna nuw naatu sawar itih gewagewas.
26 Pakiso, Yesu eŋe ŋei yewa olale biraka rake, “Ge kere more eri mat suaino misuk wakesikene. Ge koboboine ari matŋono lotkekene.”
26 Jesu orot ana ubar biyafar iu, “Men ina’intabir maiye inan nati bar merar inatitamih.”
27 Yesu eŋine so dokoine eŋe yewa ŋine wie arimage mat natne Sisaria Pilipai osino lotkekoi, numa keuno dokoine qesononge, “Ŋei ŋerep eŋe na wamo ma noramami?”
27 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar Caesarea Philip i wanawananamaim hitit, efamaim hinan ana bai’ufununayah ibatiyih, “Kwao anowar, sabuw ayu isou i mi’itube te’o kwanonowar?”
28 Edo iwa yale olatkoi, “Natne edo ge Yohane doku tau tau goramami. Ŋo, natne edo ge Elaiya goramami. Ŋo, natne edo ramami, ge Anutu wane qelit ŋei propet mane sogine gekoi, eŋano ŋine.”
28 Hiya’afut hio, “Sabuw afa te’eo o i John Baptist, afa Elijah, naatu afa i dinab orot ta.”
29 Yale rauso, koso enŋene qesonone rake, “Ŋo, ŋidom yemo naŋane dalino ramami?”
29 Naatu Jesu ibatiyih, “Bo kwa mi’itube ayu isou kwa’o?” Peter iya’afut eo, “O i Roubininenayan.”
30 Yale rakiso, eŋe togoleka ra wetone rake, “Ŋine naŋane kine yewa ŋei mane misuk olasikei.”
30 Naatu Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen ayu isou.”
31 Yesu eŋe kieke more, eŋine solaino wikile wakoniake ea wane dokoine kito edane more rake, “Ŋei Wawainane Gipole na wikile zok manerop peikkale. Ŋei ŋetne korop so Anutu wane mosop ŋei suaine so Anutu wane papa togon welaine ŋei, Skribe, eŋe korop ŋadeknane more, nekuwi seukkale, kaiwe mama karewe yale pa more, koso wisikae wiekale.”
31 Naatu Jesu busuruf ma i’obaibiyih eo, “Orot Natun i boro sawar moumurih wanawanan narun ni’akir. Jew sabuw hai ukwarih, firis ukwarih, ofafar kirumayah boro hinakwahir naatu hinarab namorob, baise veya tounu ufunamaim boro namisir maiye.”
32 Yesu eŋe yale ra qelaŋane edangi, Petoro eŋe Yesu maki ere qeinat ket mere more Yesu rawetka rake, “Ŋei eŋe ge mi gekukei.”
32 Tur bebeyan iti na’atube eo hinowar, Peter bai hairi hin sa’ab naatu busuruf Jesu kwarar eofafar.
33 Ŋo, Yesu eŋe zinge pore dokoine one more Petoro rawetka rake, “Ŋei borikine, ge na ŋadeno arinom! Goŋo weti Anutu wane wet dereret mi detmaine! Midaka! Ge kepe ŋei wet so dereret eaka dere gemaine!”
33 Baise Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah nuw naatu Peter kwarar iu, “Au’uf kwen Satan mowan, o a not i men Godane enan, baise orotone enan.”
34 Yesu eŋe eŋine dokoine so ŋei ŋerep magu korop edoraki eŋane osino sariu, iwa yale edange, “Ŋinano ŋine ŋei maneŋo na mogat naniakane raso, eŋine simileine ea korop maki ketwarekiso wikile desiakane eweke ariki eŋe na nekukei, yalewaka eŋe qekei.
34 Jesu ana bai’ufununayah sabuw bairi eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Yait nakok ayu bai’ufununu’umih taiyuwin nakwahir ana onaf na’abar ayu ni’ufnunu.
35 Ŋei mane eŋe wikilane kaetkaki solaine mawalukayakeo, eŋe gege wane numaine korop siuklukkayake. Ŋo, ŋei mane eŋe biŋek don wane so nae wane wetkeake, paki gegeine korop qikka more, ea waneka ra more seukeake, ŋei yewa eŋe gege marat kayake.
35 Anayabin orot yait taiyuwin ana yawas ebobotan boro nikasiy, baise orot yait ayu wabu isan naatu tur gewasin isan ana yawas nakwakwahir boro natita’ur.
36 Ŋo, ŋei mane eŋe kepe wane aboŋ kine kine korop magekeo, eŋe seuke more onoka maratkayake? Midakaka!
36 Orot tafaram tutufin etei nab nabiyasisir wanawanan i namomorob ana gewasin boro abisa nab?
37 Seuke more koso onokakaŋo gege wane lewine qeliŋgi sari maniake?
37 Men abisa ta ema’am boro orot nab ana yawas natubun nab maiye.
38 Ukude naso iwao kepe iwa wane ŋei ŋerep korop masi qotkoine kine kineŋo mau watke rokopkemaike. So eŋe wawaine masi kine kine ea korop Anutu wane deo okanwaremami. Ŋei mane eŋe naso iwao ŋei ŋerep magu yewa eŋane keueno ŋine eŋe nae so naŋane biŋek don rayakane gamu gamu okane geakeo, na Ŋei Wawainane Gipoleŋo ramaile, na ŋado Anutuŋo eŋine tungo biranangi, aŋelo magu eŋerop qeli qeliŋka sarikene, naso yewao na ŋei yewa don koboine maine mi olasikale.”
38 Anayabin iti boun i veya kakafin, God bat ufutin naatu tenagogor i erara’at, imih yait ayu isou naatu au tur isan biya na’ohow, Orot Natun boro obo isa biyan na’ohow Tamah ana marakaw wanawanan ana tounamatar kakafiyih bairi hinanan ana veya’amaim.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.