Marcos 5

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Kaloŋ okangi, Yesu so dokoine eŋe Galili Namuŋ erinat ari lotkekoi, kepe yewa eŋetine Gerasa.
1 Jesu ana bai’ufununayah bairi harew Galilee hirabon hina tafaram Gerasa imaim hitit.
2 Yesu eŋe seki qeliŋka ketki, yewaka ŋei mane eŋe deŋesere wane kezem aŋaino ŋine sari qalakko okoraki maratkake. Ŋei yewa eŋe asu qotkoineŋo kotino pake.
2 Jesu wa wanawanan tit bisure auman, mar ta’imonamo orot ta afiy kakafih hitounbubur ma’am rahane tit na biyan tit.
3 Eŋe deŋesere koto geokange, pakiso ŋei maneŋo ŋei yewa maine mi ma walukkake me mulap togogoleŋo kine metine lukkakoi, eŋe mi detke.
3 Iti orot i rahamaim in ma reremor, naatu sabuw murab fokarih anababatun hifafatum men karam.
4 Naso loutne ŋei ŋerep eŋe ma more, kie metine mulap togoleŋo wokom kamaŋkoi, ŋo, naso baŋem eŋe mulap togole metino ea romatkeki qoe okange, so eŋe mulap togole kieino ea ratokmaŋke. Ŋei ea wane zonomineŋo manerop kakapa suaine okane, ŋei korop yuanonge, ea wane ŋei maneŋo maine mi ma walukkake.
4 Anayabin mar etei an uman murab fokarihimaim tefafatumen, baise eyi erab an uman murab tetoro’oro’omen naatu aur tetatafofor, fair kwanekwan men karam boro hitarouh.
5 Naso baŋem goiŋ kaiwe ŋei yewa eŋe deŋesere koto so tobo zikotne bonagao yau yaup lolike ari ari, sari sari, okorake, so bokaki paki, kuroge oŋom ari kitoki, solaine eki so wesiŋo kitat qetat mamaŋke.
5 Fai mar rahamaim naatu oyawemaim in ma itar koukuw taiyuwin biyan agimamaim bobeyabeyaten reremor.
6 Naso eao ŋei yewa eŋe abaranka okora pore kaki, Yesu eŋe sekiwo kiroine eri sariki, eŋe ikopka biririke sari qalakko Yesu ketki, eŋano wawetine qeke.
6 Jesu no ef yokaika nan itin, nunuw in nanamaim ra’iy sun yowen. Demon mowan Jesu nanamaim sun eyoyowen|alt="demoniac kneel b4 Jesus" src="CN01710B.TIF" size="col" loc="Mrk 5.6" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.6"
7 Asu qotkoine yewa, eŋe Yesu wano aroine suaine aroke rake, “Yesu, ge Anutu Suaine Wetika Weti, eŋane gipole! Ge na dalino okan nanikene? Na Anutu wane kaitko meŋen ganmaile. Goŋo na matalinane more wikile zok misuk ninikene!”
7 Naatu fanan aumetawat na’in iwow eo, “O ayu biyau’umaim abisa kukokok, Jesu God auyom ma’ama’anin Natun? God wabinamaim abifefeyan men biyababan initu’umih!”
8 Eŋe yale waka rake, ea yemo Yesuŋo asu qotkoine yewa olale rake, “Asu qotkoine, ge ŋei yewa qeliŋka arinom!”
8 Anayabin Jesu iu, “O afiy kakafin orot biyanane kutit!”
9 Pakiso, Yesuŋo qesonkake, “Ge, eŋetŋone ma?”
9 Naatu Jesu ibatiy, “O
10 Pakiso, eŋe koso Yesu sorinka rake, “Kepe iwa ŋine misuk osopŋonnom arikene.”
10 Naatu Jesu fefeyan kikin men hikok boro tiyafarih hitatit tafaram nati hitihamiy.
11 Berek magu suaine eŋe meŋo erinat ea ŋara ne gekoi.
11 For burut kakafin nati yubin heher ta sisibinamaim hima hi’u’ufar.
12 Ea wane asu qotkoine eŋe Yesu togogoleka sorinka rakoi, “Ŋene ŋebu biraŋonnom ari berek eŋane kotoeno maine wakesikene!”
12 Afiy kakafih Jesu hifefeyan hio, “Karam boro iti yafari atan for wanawanah atarun?”
13 Yesu eŋe dere more, asu qotkoine edane rake, “Maine ŋine yewa arikei.” Rakiso, Asu qotkoine eŋe ŋei yewa qeliŋka more, saket ari berek eŋane kotoeno waketkoi, waketpi, berek magu suaine yewa eŋe biririke ari korop sorao sontake ket dokuo qok ne more seukwarekoi. Berek magu suaine kibiene2,000.
13 Jesu afiy kakafih baibasit itih, orot biyanane hitit hin for wanawanah hirun, for 2,000 na’atube heher sisibin hinunuw hira’iy harew yan hire hi’ar tomatom himorob.
14 Berek ware ware eŋe masi ea kau paki, kaetongi, korop ket ari more matko matko so kepe saiwo ŋei ŋerep donkisi edangoi. Pakiso ŋei ŋerep louloutne eŋe ari berek seukkoi ea ongoi.
14 Orot iyab hima for hibituw hinunuw hin bar merar gagamin naatu bar merar afa hai tur hi’owen. Naatu sabuw abisa mamatar itininamih hitit hina.
15 Eŋe koso Yesu wano ari more, ŋei yewa kau eŋe sogino asu qotkoineŋo matalikaki geke, ea eŋe maine lap lap ramu more wetine lotkeki tik ŋaneŋ metke. Naso yewao ŋei ŋerep eŋe ka more kaet onge.
15 Hina Jesu biyan hitit hinuwanuw orot afiy kakafih hitounbububur ma’am, i boun ana not rumutufur faifuw gewasin iyoun mare ma’am hi’i’itin ana maramaim hibir.
16 Ea wane berek ware ware edo qelaŋ ŋei asu qotkoinerop eŋane so berek seu seuenane kine ra qelaŋane ŋei ŋerep magu yewa edangoi.
16 Sabuw iyab matah yan orot afiy hitounbububur ma’am isan mi’itube mamatar, naatu for isah abisa mamatar hi’i’itan sabuw hai tur hi’owen.
17 Ea wane ŋei ŋerep eŋe dere more, koropŋo Yesu wane don togole iwa rakoi, Yesu eŋe ikopka ŋenane kepe mat iwa qeligeso kepe mat maneo ariake.
17 Naatu sabuw Jesu hifefeyan hai tafaram baihamiyinamih hiu.
18 Yesu eŋe seki koto waketkiso, ŋei yewa sogino asu qotkoinerop geke, eŋe Yesuerop arikeik wane sorinkake.
18 Jesu wa afe’en yenamih orot afiy hitounbububur ma’am na Jesu ifefeyan hairi namih.
19 Ŋo, Yesu eŋe ŋei yewa ma kitatka rake, “Ge zinge matŋono ari more nabok magak so weŋem sotawekopŋone, kine kine solaŋono Waomŋo mamaike so Anutu wane wet borik suaine geŋane solaŋono wakonmaike, ea wane donkisi edannom.”
19 Baise Jesu men ibasit, naatu orot iu, “O kwen a bar hinat tamat naatu taituwa, Regah ana gewasin o isa sisinaf naatu ana kabeber bit i hai tur ku’owen.”
20 Yale olatkiso, ŋei yewa eŋe zinge ari more mat suaine mete etke, 10, yaline yewao korop lolike ge more solaine Yesuŋo maulukkake, ea wane ra qelaŋane edane arike. Ŋei ŋerep eŋe dere more oŋaene qaeke. Kepe iwa eŋetine, Mat Suaine Mete Etke.
20 Basit orot nati’imaim ihamiyih Bar Merar Etei Umat Roron imaim remor Jesu mi’itube biyawas sabuw hai tur eowen, naatu sabuw hinonowar i hifofofor men kafaita.
21 Pakiso, Yesu eŋine so dokoine, eŋe koso doku namuŋ ratoke erinat ariuso ŋei ŋerep magu suaine eŋe mo sari qalakko lewage metkoi.
21 Jesu ibanak maiye wa isra’at rabon harew rounane hitit, naatu re riy sisibin bat, imaibo sabuw moumurih na’in hina hi’arbebera’uh.
22 Yairus eŋe mat yewa wane Yuda wane lewa lewaŋ urum wane ŋetne, oŋo sari more Yesu wane osino kino pese ket wawetine qe more
22 Naatu Kou’ay bar ana ukwarin orot wabin Jairus na tit, nuw Jesu i’itin ana maramaim na anamaim ra’iy.
23 Yesu qesonka more zok arokke. “Borasone nigatne mo bomitne seukeakane okanmaike. Ge sari more meteŋone kutno motnom, zoma yewa qeliŋkaki eŋe maine koso menageake.”
23 Naatu fefeyan kikin eo, “Ayu natu babitai i emomorob, akokok inan umamaim au kek biyan inabutun saise nayawas!”
24 Pakiso, Yesu eŋe ŋei yewa eŋerop ariukso ŋei ŋerep louloutne eŋe watke lolikka arikoi.
24 Naatu Jesu orot Jairus hairi hin, sabuw himour kwanekwan hibi’ufunun naatu yaten hiyey.
25 Pakiso, ŋerep mane eŋe ŋerep zoma weneŋ.
25 Wanawanahimaim i babin ta, baibin hai sawow bai ma kwamur etei 12 sawar.
26 Zoma yewa naso baŋem metokangi, komaine 12 okangiso eŋe wesiine zoma yewa wane ra more mauluk mauluk eŋano biraki midakakae, ŋo, eŋe maine mi ma menaŋ kakoi. Eŋe wikile zok takotke manbi, zoma eaŋo sari suakake.
26 I’akir manin na’in, adanafur bowayah ta ta isah run tit kabay gagamin na’in ibaiyanih, baise men yawas ta tita’ur ana sawowone i rara’at sasa.
27 Pakiso, ŋerep yewa eŋe Yesu wane siron dere more sari ŋei ŋerep magu suaine yewa eŋane keueno Yesu maratka osino sari more iwa yale detke.
27 Jesu ana tur nowar, naatu sabuw wanawanahimaim inan babin Jesu ufunane tit ana faifuw butubun.
28 “Na meteneŋo eŋano uakaikale me takotino maineka mosikale, pakiso nae koso menaŋgale.”
28 Anayabin i na’at not, “Ayu ana faifuw ana butubun boro ana yawas.”
29 Eso ŋerep yewa eŋe metine Yesu wane laplapko uaka more yewaka detki mo maine menaŋkake. Pakiso, ŋerep zoma yewa mo midakakae.
29 Naatu bubutubun mar ta’imonamo rara nununuw nutanub naatu biyan wanawanan naniyan tatatam nati bai’akirane yawas.
30 Yesu eŋe naso bomitne yemdaka detki zonomine natne ketki, ikop zinge eŋe qesononge. “Maŋo metine naŋane takotko uakeke?”
30 Jesu fair biyanane titit i naniyan tatam, sabuw wanawanahimaim tatabir ibatiyih, “Yait ayu au faifuw butubun?”
31 Raki dokoine edo done mainge rakoi. “Ŋei louloutne edo wonge maguk ganbi, ge onoka wane don yaline qesonŋonmaine? Ŋene mi detmaine maŋo ŋei loutneŋo meteene laplap ŋono ua ganmami.”
31 Ana bai’ufununayah hiu, “O sabuw moumurih na’in yate teyey, naatu baise o kubibat, yait ayu butubuni?”
32 Yale rau, Yesu eŋe pore lolike onge, ea maŋo laplapino make ea maratkayakane okange.
32 Baise Jesu bat inuwanuw menatan sisinaf itininamih.
33 Pakiso, ŋerep yewa eŋe Yesu takotino uakaki zomaine midakakae, yewa wane dere zok zonomine oreki kaetkake. Paki, eŋe Yesu wane osino sari pese wawetine qe ket more okange, yewa wane kine olatke.
33 Naatu babin biyanamaim abisa mamatar i so’ob, imih tit Jesu nanamaim ra’iy an uman hi’oror mi’itube isan mamatar etei eorerereb.
34 Pakiso, Yesuŋo eŋe olatke, “Borasone, malip malipŋoneŋo zomaŋone yewa ma ewek ganmaike. Ea wane ge maine ari more wet maepko gekene. Zomaŋone mo korop midawaremaike.”
34 Naatu babin iu, “Natu, o abaitumatumamaim iyawasi, tufuwamaim kwen, a bai’akirane o arufami kutitit.”
35 Yesu eŋe ŋerep don olale okoraki, naso yewaka ŋei natne eŋe Yairus wane matko ŋine mat qelige sari olale rakoi, “Ge! Borasoŋone nigatne mo seukmaike. Yesu mi iwenka sarikene yeine. Eŋe maine mi ma wirik kayake.”
35 Jesu bat eo’o auman, sabuw afa Kou’ay Bar orot ukwarin ana barene hina Jairus hiu, “O natu babitai i morob, Bai’obaiyenayan men inarowenbibibir.”
36 Ŋo, Yesu eŋe eŋane don wane ket mi more so, eŋe Yairus olatke, “Ge misuk kaet gangep! Ge mali malipŋone togolekep!”
36 Abisa hio Jesu nowar, natu Jairus iu “Men inabir o initumatum.”
37 Yesu eŋe yale ra more ŋei ŋerep mawaluk one more Petoro so Yakop, so eŋane ŋole Yohane, karewe edoka eŋerop Yairus wane matko weneŋ arikoi.
37 Sabuw etei eotanih hima, i Peter, James naatu John akisihimo iuwih bairi hin.
38 Eŋe mat yewao sari more Yesuŋo ongi, ukat suaine ma more zok manerop arokkoi.
38 Hina Jairus ana bar hititit ana veya sabuw yababan gagamin na’in buwih fanah aumetawat na’in hima hirererey Jesu nowar.
39 Eŋe ari waket more magu edange. “Ŋine mi arokeu so ukat suaine zok mi mau. Ŋerep ŋerep iwa eŋe mi seukike. Eŋe yaup kulu pamaike.”
39 Naatu bar wanawanan run sabuw iuwih, “Kwa aisim kwarererey? Iti kek i men morobomih, i matan fot inu’in.”
40 Yale ra edangi, eŋe wawaine don olale more bokaka Yesu kuroŋ kakoi. Pakiso, Yesu eŋe mat yewao ŋino osopone moreso eŋe medep nagamagaine, eŋine so dokoine karewe enŋeneka ari more medep mat aŋaine pake, yewao ari waket kakoi.
40 Baise sabuw Jesu eo isan himarib. Naatu Jesu sabuw iuwih ufun hitit, kek hinah tamah naatu ana bai’ufununayah akisihimo hirun hin kek inu’inumaim hitit.
41 Pakiso, Yesu eŋe ŋerep ŋerep seuseune ea wane metino ma more Yuda dongoka olatke, “Talita koumi”. Don yewa iwa yale, “Ŋerep nigatne na golatmaile. Ge wienom!”
41 Kek babitai umanamaim bai naatu iu, “Talitha koum!” Nati anayabin i iti na’atube, “Babitai kafai o au’uwi kumisir!”
42 Ŋerep ŋerep yewa eŋe ikopka wisikae wie arike. Ŋerep ŋerep komaine 12. Ea wane ŋei ŋerep eŋe masi ea ka more zok oŋaene qaeke.
42 Mar ta’imonamo babitai misir an yan bat remor, babitai ana kwamur 12 iti mamatar i hi’oror sa’ir hai kasiy ra’at hifofofor men kafaita.
43 Pakiso, Yesuŋo nagamagaine yewa togole etange, “Ŋire medep ŋara manbit nekep. Ŋo, ŋire kine kine iwa wane don kisi yauyaup misuk raut suayake.”
43 Jesu ofafarih uwih eo, “Men sabuw hai tur kwana’owenamih, bay kwabai babitai kwaitin eaan.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.