Marcos 2

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesu eŋe kaiwe mama karewe yewa geki qoekiso, Kapaneam mat suaino zinge ari lotkeke. Pakiso, naso yewao ŋei ŋerep edo don rau yauyaup ariki rakoi, “Yesu eŋe mo koso i sari matino metmaike.”
1 Veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Jesu matabir maiye na ana bar Capernaum titit ana veya, ana tur tasasar tit etei hinowar.
2 Paki ŋei ŋerep eŋe esatka mat yewa wane kotino watke madetko so mat wazaino korop rokop ketwarekoi. Kepe ameŋine mane yaup mi pake. Naso yewao Yesu eŋe biŋek don edane okoraki,
2 Naatu sabuw moumurih maiyow hiru’ay bar awan karatan tit in etawan awan auman bai daririr iwa’an. Naatu i busuruf binan hima hinowar.
3 ŋei etke so etke eŋe zoma ŋei kie metine seuseune mane teweka sarikoi.
3 Nati ana maramaim orot kwafe’en turan an uman murubin hi’abar Jesu isan hina.
4 Mat mo ŋei ŋerep edo watke warekoi wane eŋe dalino Yesu wane osino ma waurap. Ŋaŋae more, tiriwoka teweke wa mat bakino Yesu metke kutnoken yewa kito barake more ŋei etke so etke eŋe mulapkoka mau qoroŋ qoroŋ ket zoma ŋei ea eŋe teweinerop Yesu wane osino rasu pake.
4 Baise rou’ay gagamin orot bain run isan men karam, imih orot hibai hiyen Jesu batabat tafanamaim faifiy wan hitarayouw. Naatu orot ana emo’em auman murabamaim hiruru ra’iy.
5 Yesu eŋe kaŋ qae wie pore ŋei etke so etke, eŋe one more eŋane mali malipene detone more Yesuŋo zoma ŋei olale rake, “Medepna, na geŋane masi qotkoine makone eamo ma qeliŋkawe arimaike.”
5 Naatu Jesu hai baitumatum i’itin ana maramaim orot an uman murubin isan eo, “Natu a bowabow kakafih anotanotawiyen.”
6 Yale ra olatkiso, Anutu papa togon welaine ŋei natne, Skribe, eŋe Yesu wane osino mere detpi, dereretene mi kopkeke,
6 Nati’imaim Ofafar bai’obaiyenayah afa hima’am hai notamaim hibabatiyih hio,
7 “Dalino wane ŋei yewa eŋe don yaline ramaike? Eŋe Anutu yuanka more eŋane met met mayakane okanmaike me? Eŋe detki eŋine Anutu yale okanmaike? Ŋei maneŋo mane wane sot maine mi qeliŋkayake, Anutu wekuŋo ŋei mane wane sot turuŋ qotkoine ea makoke ma menaŋ ŋoniake!”
7 “Orot aisim iti na’atube eo’o? Iti i baigigimen tur, God akisinamo bowabow kakafih enotanotawiyen, men yait ta.”
8 Yesu eŋe yewaka dereretene detone more, iwa yale edange, “Onoka wane ŋine dereret yaline detmami?
8 Abisa isan hinotanot Jesu mar ta’imon so’ob, naatu eo, “Aisim nati na’atube kwanotanot?
9 Na zoma ŋei yewa don ewekine dalino yale olasikale? Na olale raikale, na sotŋone mo qeliŋkawe siukamaike, me ge wie menage more uamŋone ma more arinom?
9 Menatan i hamehamen? Orot an uman murubin ana abowabow kakafih notawiyen isan ana’o i hamehamen? Ai, anau ana ir nanu nab nanan i hamehamen?
10 Ea wane ŋine na detluk nanbi, na Ŋei Wawainane Gipole. Na nae tunno kepeo ŋei ŋerep eŋane sotene eamo qeliŋkawe suikwaremaike.” Yesu eŋe yale ra more, zoma ŋei olale rake,
10 Baise ani’obaiyi kwanaso’ob, Orot Natun iti tafaramamaim ana fair i ema’ama bowabow kakafih notawiyen isan.” Naatu orot an uman murubin isan eo,
11 “Wie, uamŋone ma more matŋono arinom!”
11 “Ayu au’uwi, kumisir a ir kunu kubai au bar kwen!”
12 Pakiso, zoma ŋei yewa eŋe ŋei ŋerep eŋane kaiteno ikopka wie more, uamine rutupke more, kolopke ket arike. Ŋei ŋerep eŋe korop oŋaene qaekiso Anutu wane eŋetine ora bukeu waki rakoi, “Sogino kine kine mane iwa yaline mi kakone, i midakaka!”
12 Inu’in misir, ana ir tensamur bai nu nah yan foun hibat hi’itin remor tit in, nati’imaim sabuw etei hifofofor men kafaita naatu God hibora’ara’ah hio, “Aki sawar iti na’atube men a’itin!”
13 Yale rauso, Yesu eŋe koso Galili doku namuŋ mezeno zinge arike. Ariki ŋei ŋerep magu suaine eŋe sari Yesu wano qeduguwi eŋe miti don kito edange.
13 Jesu matabir na Galilee harew kukuf rewanamaim tit, rou’ay gagamin isan hina naatu i busuruf i’obaibiyih.
14 Yesuŋo eŋe ea ŋine ari more, Lewi eŋe takis wesi mama mat koto metki olale ka more rake, “Lewi ge ket ŋadeno mogatnane sarinom!” Raki, Lewi eŋe yewaka wie more, wesi mama urataine ea qelige more, eaka Yesu wane ŋadino mogatka arike.
14 Nati’imaim remor inan kabay o’onayan Levi, Alpheus natun ana bowabow efanamaim ma’am itin isan eo, “Ayu kwi’ufnunu.” Levi misir Jesu i’ufunun hairi hin.
15 Pakiso, boaŋ Yesu eŋe Lewi wane matko ŋara mere neke. Naso yewao takis mama ŋei loutne so ŋei sotenerop natne eŋe Yesu eŋine so dokoine eŋerop weneŋ mere ŋara nekoi.
15 Nati ufunamaim Jesu Levi ana bar wanawanan kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sinafuyah moumurih maiyow Jesu hi’ufunun bairi hinan ana bai’ufununayah bairi himare bay hi’aa, naatu sabuw kakafih afa moumurih maiyow auman hibi’ufunun.
16 Ne metpi, naso yewao Anutu wane papa togon welaine ŋei natne, Parisi, eŋe Yesu kau takis mama ŋei so ŋei sotenerop eŋe weneŋ metki one more, Yesu eŋine dokoine qeson one more rakoi, “Eŋe eamo onoka wane ŋei qotkoine eŋerop mere ŋara nemaike?”
16 Ofafar bai’obaiyenayah iyab Pharisee ana kou’ayamaim hima’ama hi’itin hina ana bai’ufununayah hibatiyih, “Aisim sabuw nati na’atube bairi te’aa?”
17 Rauso, Yesu eŋe detone more rake, “Maŋo mauluk mauluk ŋei eŋane ari okanmaike? Zomaenerop, me, zomaene midaineŋo? Na ŋei yaline eŋane ra more sarikole. Ŋei sotenerop zuaŋone more ebu qesiŋ onikalane sarikole. Na ŋei dereretenane detpi koboine okanmaike, eŋe qesiŋ onikalane mi sarikole.”
17 Jesu nowar naatu iyafutih eo, “Sabuw aurih sawow en adanafur orot boro men hinakok, baise sabuw iyab sawusawuwih adanafur orot boro hinakok. Ayu men sabuw gewasih isah anamih, baise kakafih isah.”
18 Naso maneo, Yohane doku tau tau wane dokoine so Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi, eŋane dokoene eŋe ŋara sawe gekoi. Naso yewao ŋei ŋerep natne eŋe sari Yesu qesonka rakoi, “Yohane wane dokoine so Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi, eŋane dokoene eŋe ŋara sawe gemami. Ŋo, daleo wane geŋane dokoŋone eŋe yale mi okanmami?”
18 Veya ta John Baptist ana bai’ufununayah naatu Pharisee bairi hiyoyohar isan, sabuw afa hina Jesu biyan hitit hibatiy, “Aisim John Baptist ana bai’ufununayah naatu Pharisee hai bai’ufununayah bairi teyoyohar baise o a bai’ufununayah i en?”
19 Yale rauso, Yesuŋo mainge more edane rake, “Ŋei mane eŋe zokit mayakane rayakeo, ŋei kima koune, eŋe maine ŋara sawe mesikei me? Yale mida, eŋe zokit mayakane okaniakeo, ŋei kimakoune eŋe maine eŋerop ŋara oi bakom weneŋ mesikei, so kimakoune eŋe ŋara wane sawe mane mi okanikei.
19 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot sabuw tabin ana yasisir isan nanawan hinanan boro amurumurubih hinamatabir? Aiyab! Tabin boubun isan nanawan sabuw nati’imaim boro men hinayoharamih.
20 Na ŋei qaluwit yewa eŋane rokop. Baŋ, naso maneo ŋei edo na neuwi ariwe dokone eŋe koso na mi nanikei, naso yewao eŋe maine ŋara wane sawe gekei.”
20 Baise veya enan tabin boubun boro biyahimaim hinabosair imaibo hinayohar.
21 Yesu eŋe koso takotke rokop don mane rake, “Takot mane toeki aŋaine okoraki laplap musele mane wane sisineŋo more maine mi qetusikene. Yewa siluŋ qetusikeneo, yemo lap lap sisine museleŋo tebakaki, takot sogine ea toe aŋap suaine wakoniake.
21 Na’atube faifuw boubun reban men karam hinab faifuw atamanin hinafitimih, anayabin faifuw boubun nakaro’om faifuw atamanin boro natakweb mahar nara’at.
22 Ŋo mane maŋo wain musele ea qeki koso nomare sogine yewao kesiake.Eŋe yalewa okangi, yemo wainŋo ket qebinkaki, nomare ea muzugeake. Pakimo, nomare so wain ere weneŋ mida lelekeik, ea wane wain musele eŋe eŋine nomare muselo ketki, eamo menageake.”
22 Na’atube men yait ta wine boubun bai, wine ana koukufet atamaninamaim ririmih, anayabin wine boubun nagadid nayen koukufet boro nataseb, naatu wine, koukufet hairi boro hai yabih en hinamatar. Imih wine boubun i boro koukufet boubunamaim hinarir saise hairi boro gewasih hinabat.”
23 Qezarek naso maneo, Yesu eŋine so dokoine eŋe wit eu kotinoka ari more dokoine edo wit wele natne siwekoi.
23 Baiyarir ana veya Jesu ana bai’ufununayah bairi sanabey wanawanan hiremor hinan naatu hibusuruf sanabey hirut,
24 Pakiso, Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi, edo one more Yesu qeson kakoi, “Ge onnom! Geŋane dokoŋone eŋe wit siwe nemami. Dokoŋone eŋe masi yewa ŋenane ra rokop dongo yemo okane more sot kaukmami. Qezarek naso yewao mi maikei, yewa ŋenane ŋabozane rara togon don.”
24 Pharisee Jesu hi’u, “Kwi’itin aisim it ata Baiyarir ana ofafar o abai’ufununayah te’a’astu’ub?”
25 Yale rauso, Yesuŋo donene mainge edange, “Mo sogino asoze Dawit, Israel Ware Ware, eŋine so dokoine eŋe ŋaraenane seuke more
25 Jesu iyafutih eo, “David ana orot bairi aa himomorob ana veya abisa sisinaf kwaiyab kwa’itin? Ana orot bairi aa himomorob ana veya
26 ari Anutu wane Bakom Urum koto waket more, bret yewao ŋine mi mamaine, eamo ra togoleke, ea ma nekoi. Bret yewa Anutu wane bakom kitokenane. Naso yewao, Abiata Anutu wane mosop ŋei eŋe lewet geke. Ŋenane ra rokop don ra togoleki mosop ŋei edoka bret yewa ne okangoi, ŋo Dawit eŋe yewa ne more dokoine ebongi nekoi.”
26 in God ana bar wanawanan run naatu faraw kakafiyin bai eaan. Iti mamatar i Abiathar Firis Gagamin ma’am ana veya. It ata ofafar eo i firis akisihimo iti rafiy hinaa, baise David eaan naatu ana orot turin itih hi’aa.”
27 Yesu eŋe koso edange, “Anutu eŋe mikepka ŋei so ŋerep ma wakonotki paki, erane ra more ŋadino qezarek naso yewa baŋ motke. Qezarekŋo mawakongi paki, ŋei so ŋerep mi ma wakonge, naso yewaŋo ŋei ŋerep qesiŋ osiakane motke. Me naso yewaŋo ŋei ŋerep matali osiakane mi motke.
27 Naatu Jesu ana tur yomanin baisawarin isan iti na’atube eo, “Baiyarir i orot ana gewasin isan matar, baise orot i men Baiyarir isan ni’akiramih.
28 Ea wane, na Ŋei Wawainane Gipoleŋo yalewaka qezarek naso ea wane Waom, so noŋo ea wane welaine.”
28 Imih Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.