Lucas 5
Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI
1 Kaiwe maneo Yesu eŋe Genesaret namuŋ sawekino geki, so ŋei ŋerep loutneŋo Anutu wane don desikei wane Yesu wano lotke more, osino lewage more lolikkakoi.
1 Veya ta Jesu Genesaret harew kukuf rewarewan batabat sabuw rou’ay gagamin na’in God ana tur nowaramih hinahinah hina biyan hitit.
2 Yesu eŋe otki, seki etke waraŋotpi sa qalakko metkoik, zawon teba teba ŋei eŋe sekiene qeliŋore ket so kamagaene sauke okorakoi,
2 Naatu nati dones yanamaim siy bowayah hai wa rou’ab hitain hiyen hi’inu’in Jesu itah, baise siy bowayah hin hai buwat hisasouwen.
3 pakiso, Yesuŋo sekiwa mane Saimon wane rara, ea wane kutno waki, pakiso Saimon rakaki, seki qebinkaki, qalakko ŋine qei qei weteke, pakiso, Yesu eŋe seki kutno mere, ŋei ŋerep magu suaine don kito edange.
3 Jesu wa nati awar hibatabat wanawanahimaim Simon ana wa bai afe’en yen mare iu inatait tetenane rouw. Naatu Jesu mare sabuw rau’ay gagamin ma i’obaibiyih. Jesus wa efe’en ma sabuw ebi’obaiyih|alt="Jesus teaching from boat" src="CN01705B.TIF" size="col" loc="Luk 5.3" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.3"
4 Edangi qoekiso, Saimon olale rake, “Geŋone so kimatkeŋone ŋine sekiŋine esorogeu, qei namugo weteuk ma kamagaŋine zawon ebukei wane birau ketkep.”
4 Bi’obaibiyih ufunamaim, Simon iu, “A’wa kukutait itit taiyomaim a sabuw bairi buwat kwaya kwaway.”
5 Rakiso, Saimonŋo olatke, “Kito ebo ebon, ŋene goiŋ kirop pae urata suaine mene, ŋo zawon mane mi ebune, ŋo siluŋ goŋo ramainane, koso kamaga birawe ketkep.”
5 Simon eo, “Regah, fai manin buwat aya ama’am mar to men kafai siy ta eon, baise o kuo’o imih boro anasinaf.”
6 Yale ra more, eŋe kamaga birau ketki, zawon magu suaine kamagao watkeu, kamaga toeakane okange.
6 Basit, buwat hitaiy re, siy batabat wanawanan run buwat kafa’imo tatakweb.
7 Pakiso, eŋe kimakopene seki maneo gekoi, yewa meteeneŋo pakonbi sarikoi, sariu so zawon peikeu, sekiwo wamage, seki etke eretnarek watkekoik. Pakiso, zawon umatneŋo etotki, seki etke yewa oroge kiwetko ketkeik wane okangoik.
7 Turahinah wa ta afe’en hima’am na baibaisih isan himan, naatu turahinah hina bairi siy hibow wa rou’ab hiwan yen awah karatan, wa hairi kafa’imo hita’unun.
8 Saimon Petoroŋo masi yewa kaki paki, Yesu wane kaitko wawetine qe more rake, “Waom! Qeliŋnane arinom, na ŋei borikine!”
8 Abisa matar Simon Peter i’itin ana maramaim Jesu nanamaim sun yowen re eo, “Regah, kwihamiyu sa’ab kwen, ayu i bowabow kakafin wairafu.”
9 Pakiso, Saimon eŋine so kimakoune weneŋ gekoi, eŋe zawon magu suaine ebukoi, yewa ka more welelepkekoi.
9 Naatu Simon ana ofonah bairi siy moumurih na’in hibowabow isan hifofofor men kafaita.
10 Saimon kimatkine, Yakop so Yohane, Zebedi wane gipoletkine, ere yale waka oŋaetne qaeke, pakiso, Yesuŋo Saimon olatke, “Mi kaet gangep, ge ukude zawon urata mamaine, boaŋ ŋei ŋerep yale waka eŋano urata ma more ebunom, naŋano sarikei.”
10 Zebedee natunatun James naatu John hairi auman hifofofor men kafaita (Simon ana ofonah).
11 Pakiso, eŋe seki waraŋotpi qalakko wauk so, kine kineene korop qeliŋware so, Yesu ŋadino arikoi.
11 Naatu wa hibow hirun dones yan hitain hiyen, sawar etei’imak hihamiyen himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
12 Atak maneo Yesu eŋe ari ŋei mane kubetŋo solaine korop rokopkaki geke, mat yewao lotkeke, pakiso ŋei yewa eŋe Yesu kaki paki, oŋomka tamge more rake, “Suaine, ge detnom paki, maine sauk nangene!”
12 Ana veya ta Jesu tafaram ta in orot biyan kokom ani’anin ma bi’akiramaim tit. Orot Jesu i’itin ana maramaim tit nanamaim sun yowen ifefeyan eo “Regah inakokok na’at basit iniyawasu!”
13 Yesuŋo metine solaino ma more rake, “Na det ganmaile, wakoenom!” Rakiso, yewaoka kubetŋo osiki paki, ŋei qeliŋkaki menaŋge.
13 Jesu uman bora’ah orot butubun eo, “Ayu akokok o inayawas!” Iti na’at eo mar ta’imon orot biyanamaim kokom etei na’am in sawar.
14 Pakiso, Yesuŋo ŋei wa rawetka more rake, “Ge kubetŋone osimaike, ea wane don kisiŋone ŋei mane mi edanikene, ge mosop ŋei, pris wano ari solaŋone sikankanom, kayake. Pakiso, solaŋone menaŋmaike, ea wane Mose wane don teweke more, soe soep mitnom, ŋei ŋerep eŋe ka more, solaŋone mo wakoemaike, yale desikei.”
14 Jesu orot eofafar eo “Men sabuw hai tur ina’owen, baise, inan a firis biyan inatit biya nanutitiy na’itin. Imaibo Moses iu’uwi na’atube Regah isan sibor inayai, saise sabuw hina’itin hinitumatum o biya i turobe igewasin.”
15 Ŋo siluŋ Yesuŋo ŋeiwa kubetine maki osike, ea wane don kisiŋo sua arike, pakiso, ŋei ŋerep loutneŋo Yesu wane donine desikei wane, so zoma kubet korop yewa sauk oniakane sarikoi.
15 Baise Jesu ana tur ra’at tasasar tit etei’imak hinowar, sabuw rau’ay gagamin na’in hina ana tur hinowar naatu baiyawasih isan hifefeyan iyawasih.
16 Yesu eŋe Anutuŋo zonom maniakane, kepe ŋei me mat kine kine midaine, yaup sai pamaike, yewao eŋineka ari more, meŋe meŋen urata mamageke.
16 Baise mar etei Jesu efan nautanubinamaim akisinamo ma yoyoban isan en ema eyoyoyoban.
17 Kaiwe maneo, Yesuŋo ŋei ŋerep don kito edange, Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi so Skribe, eŋe weneŋ yewa metkoi, eŋe Galili kepeo mat mere arike, yewa ŋine so Yuda ŋine so Yerusalem ŋine. Waom wane zonomŋo weneŋ Yesurop geki, zomaenerop ma menaŋ onge.
17 Veya ta Jesu binan sabuw hima hinonowar wanawanahimaim i Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hina hima tur hinowar. Iti sabuw i tafaram Galilee naatu Judea wanawanan bar merar tata’ane hina, naatu Jerusalemane auman hina. Nati ana maramaim yawas ana fair Regah biyanane i na Jesu biyan tit sabuw sawusawuwih baiyawasih isan.
18 Pakiso, ŋei natne eŋe ŋei mane kine so metine seu seune, yewa supiwo ma birau ketkiso teweke, Yesuŋo ma menaŋ kayakane eŋano ma arikoi.
18 Sabuw afa orot an uman Kafikafirin hibai emo’em hiwan hi’abar hina, hikok kwanekwan bar wanawanan hitarun Jesu nanamaim hitayare.
19 Ari more, mat koto ma wakesikei wane, ŋei ŋerep magu suaine eŋano qekakoi, pakiso, teweke weti mat bakine kutno ma wa more, mat bakine lalageso, sopiinerop birakau mat koto, ŋei ŋerep magu eŋane keuno Yesu wane kaitko ket pake.
19 Baise sabuw i ra’at kwanekwan men ana mahar ta ma boro orot hitab hitarun. Imih hibai hiyen bar faifiy afe’en hiyare, kabay hibosaisiren sou hikuyouw imaim orot emo’em auman hiruru sabuw hima’am hai founafoun ra’iy, Jesu ma’am nanamaim tit. Orot kwafe’en faifiy wan hitarakwib orot an uman kafilafirin hruru ere’er|alt="men making hole in roof for paralytic" src="CN01686B.TIF" size="col" loc="Luk 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19"
20 Pakiso, Yesuŋo mali malipene korop pa ebonge, yewa kaki pakiso, ŋei wa kie metine seu seune olale rake, “Kimane, geŋane sotŋone mo matali ginmaile.”
20 Jesu iti sabuw hai baitumatum itin basit orot isan eo, “Au begon o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
21 Anutu papa togon welaine ŋei, Skribe so Parisi, eŋe don yewa dere more, edomka auye rakoi, “Ŋei iwa eŋe ma ŋeiŋo Anutu ma baik kamaike me? Ŋei maneŋo maine borikine mi mataliake, Anutu wekuŋo maine borikine mataliake!”
21 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah hima’ama taiyuwih hio, “Iti orot i menatan God ebi’ib? God akisinamo boro bowabow kakafih nanotawiyen.”
22 Yale auwi, Yesuŋo wetenane kine dere more, edane rake, “Ŋine wetŋineŋo onoka wane yaline wetkemami?
22 Abisa hinotanot Jesu so’ob basit iuwih, “Kwa dogor wanawanah not kakafih nati na’atube aisim kwanotanot?
23 Diawaŋo ewekine raikene, ‘Geŋane borikineŋone mo matali ginmaile,’ me raikene, ‘Wienom paki, arinom?’
23 Ef menatan i hamehamen, ana bowabow kakafih notawiyen isan anao, i hamehamen o misir bat remor, isan anao i hamehamen?
24 Na ra qelaŋan ŋunbe, Ŋei Wawainane Gipole, eŋe kepeo borikine matali matali wane zonom pa manmaike.” Yesuŋo yale edangi pakiso, ŋeiwa kie metine seu seune olatke, “Na golatpe, ge wienom! Papaŋone manom paki, matko arinom!”
24 Baise ayu anasinaf kwana’itin saise kwanitumatum. Orot Natun i God eonowah tafaramamaim sabuw hai bowabow kakafih notawiyen isan.” Basit Jesu orot an auman kafikafirin isan eo, “Kumisir a emo’em kubai a ubar kwen!”
25 Rakiso, ŋeiwa eŋe ikopka ŋei ŋerep eŋane deene kutno wie more papaine more pake, yewa ma more, so matino ari Anutu bakomine kitoke.
25 Orot mar ta’imonamo nahifunik inu’in misir ana emo’em bai e’abar tit God ana merar yi bora’ara’ah auman ana ubar in.
26 Ŋei ŋerep eŋe yewa ka more, zok welelepkekoi! So kaetongi, Anutu bakomine kito more rakoi, “Masi kine mane, mi kakaze, iwa ukude wakongi kamaine!”
26 Sabuw etei’imak hima’am hifofofor men kafaita, yah birubir fafar auman, naatu God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio, “Ina’inan iti men na’atube ta’i’itin efa’efanin bounabo matar taitin.”
27 Ea wane ŋadino, Yesuŋo ari more kaki, ŋei mane takis mama, eŋetine Lewi, eŋe takis mama urumino metke, pakiso Yesuŋo olale rake, “Ŋadeno modatnane sarinom.”
27 Iti ufunamaim Jesu tit in orot kabay o’onayan wabin Levi ana bowabow baremaim ma’am itin basit isan eo, “Kumisir ayu kwi’ufnunu.”
28 Rakiso, Lewi eŋe wie more, kine kineine korop ŋadekkawareso, Yesu ŋadino arike.
28 Levi ma’am misir sawar etei’imak ihamiyen Jesu i’ufunun.
29 Pakiso, Lewiŋo Yesu wane ŋara soep suaine matino mitwarekiso, takis mama ŋei, so ŋei yauwine natne loutneŋo weneŋ ererop zakeo mere nekoi.
29 Levi baitab gagamin ta ana baremaim Jesu isan itab, Levi ana ofonah bairi hai bowabow ta’imon naatu sabuw afa auman hiru’ay.
30 Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi so Skribe eŋane tego natne eŋe Yesu wane dokoine eŋane detpi boriki rakoi, “Ŋine onoka wane takis mama so borikine mama eŋerop ŋara doku nemami?”
30 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah himisir higam Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Kwa aisim nati kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sabuw bairi kwama kwa’aa kwatomatom?”
31 Rauso, Yesuŋo mange edange, “Ŋei ŋerep solaene maine eŋe dokta wano mi ari okanmami, zoma kubetenerop edoka weku ari okanmami.
31 Jesu iyafutih eo, “Sabuw iyab gewasih adanafur orot men tekokok, baise sabuw sawow wairafih adanafur orot i tekokok.
32 Na ŋei ŋerep maine eŋet biŋek korop eŋe edorawe wetene maingekei wane mi ketkole, na borikine mama edorawe, wetene maingekei wane ketkole.”
32 Ayu i men sabuw gewasih bow dogoroh baikitabirin isan anamih, baise sabuw bowabow kakafin wairafih.”
33 Ŋei ŋerep natne eŋe Yesu olale rakoi, “Yohane wane dokoine eŋe ŋara doku wane sawe ge more, naso baŋem meŋenka okanmami. So Anutu papa togon welaine ŋei Parisi, eŋane dokoene eŋe yale waka okan okanmami, ŋo geŋane dokone yemo ŋara doku nemami.”
33 Sabuw afa Jesu hibatiy hio, “John ana bai’ufununayah i mar etei teyohar teyoyoyoban naatu Pharisee hai bai’ufununayah i na’atube tisisinaf, baise o abai’ufununayah i hi’aa tetomatom.”
34 Yesuŋo edane rake, “Ŋei mane ŋanomine mayake, eŋane lobokoune eŋane ŋara mawaulukeu, ŋerep ŋaone eŋe weneŋ eŋerop metkika ŋido maine ŋara mawalukeu, eŋe ŋara midaine arikei me? O weneŋ midaka!
34 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot tabin boubun ana sabuw a baitab isan hinaruru’ay boro na’uwih aamoromorob hinamatabir maiye hinan? Men karam.
35 Eŋe boaŋ ŋadino ŋerep ŋaone ea ma ariu, kimakoune eŋerop weneŋ mi metki, ra togole onbi, kimakoune ea eŋe maine ŋara midaine arikei.”
35 Baise veya ta tabin boubun orot boro hinabosair sa’ab nan ana sabuw nihamiyih, imaibo i boro hinayohar.”
36 Yesuŋo don saeŋine iwa yale waka edange, “Man maŋo tutu mane takot muselo ŋine matoke more, takot sogine bara warakine yewao more qetusiake. Eŋe yalewa okangi, takot musele yewa barakeake, pakimo takot muselane tutuine yewaŋo takot sogine yewao mo rokopkeake.
36 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Men yait ta faifuw boubun e’afuw faifuw atamanin fitimih, nati na’atube nasinaf faifuw boubun boro natakweb. Naatu faifuw boubun hinab atamanin hinafitifit ana itinin boro men gewasin.
37 Me mane maŋo wain musele qeki nomare sogine yewao weteake, eŋe yalewa okangi, wain musele yewaŋo nomare sogine yewa abongi poripkeki, wain ea qakeake, pakimo, nomare ea muzugeake.
37 Na’atube men yait ta wine boubun bai wine atamanin ana kibubumaim ririmih. Anayabin wine boubun ana kibub inab atamaninamaim inaririr wine boro nara’at kibub atamanin natafofor naatu wine nasuwa nare.
38 Mida! Wain musele ea qeu nomare muselo weteake!
38 Imih wine boubun ibo kibub boubunamaim tiririr.
39 Mane eŋe wain sogine neki similekake, eŋe wain muselane bauine wamaike, paki ramaike, ‘Wain sogine yemo weku mane.’”
39 Baise men yait ta wine atamanin tomatom ufunamaim wine boubun tom isan kokomih, aiyab. Anayabin nati orot iti na’atube eo, “Wine atamanin i gewasin anababatun.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.