Lucas 13

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Naso yewao, ŋei ŋerep natne yewa gekoi, eŋe Pilatŋo, Galili ŋei natne Anutu wane soe soep mire geuso enguke, ea wane don kisi Yesu olatkoi.
1 Nati ana veya’amaim sabuw afa hina hitit, Galilee sabuw sibor hiya’aya wanawanan Pilate rouw himomorob isan Jesu ana tur hi’owen.
2 Pakiso Yesuŋo dere more edane rake, “Galili ŋei eŋe numa yalewa oken seukkoi, ea wane ŋine iwa yale wetkemami, Galili ŋei iwa eŋane soteneŋo Galili ŋei natne korop eŋane sotene yuankamaike?
2 Naatu Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot Galilee wanawanan nati sabuw hai bowabow kakafih ra’at sabuw afa hinatabirih imih biyababan nati na’atube hibai himorob?
3 Yale midakaka! Na ŋidanmaile, ŋine wetŋine mainge more sot turuŋŋine yewa mi ŋadekkaikeiwo, yemo eŋe okangoi, yale ŋine korop seukwarekei.
3 Baise en! A tur ao’owen bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.
4 Ŋo ŋei 18, mokaka Siloam matko mat mane kiroroine yewaŋo dumene ket enguke, ea wane ŋine wetke raikeiŋo, ŋei yewa eŋane sot turuŋeneŋo ŋei ŋerep natne Yerusalem gemami, eŋane sot turuŋ yuankamaike?
4 Naatu sabuw 18 Siloam bar gagamin tafan katub re rabih himomorob, kwanotanot Jerusalem wanawanan i akisih hai tafasar ra’at sabuw afa hinatabirih, imih nati na’atube himorob?
5 Yale mida! Na ŋidanlukmaile, ŋine wetŋine maingeu paki, borikine ŋine yewa ŋadek kaikeiwo, yemo eŋe okangoi, yale ŋine korop seukwarekei.”
5 Baise en! A tur ao’owen, bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.”
6 Pakiso, Yesuŋo don rokop iwa yale edange, “Ŋei maneŋo wain euine kotino eki mane pik motki suake, pakimo eŋe ari wele wane kaki mane mi qeke.
6 Imaibo Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Veya ta orot ana masaw wanawanan ai fafou tanum yen ra’at. Naatu veya ta ro’oh isan tit na nura’at baise men ro’on ta itin.
7 Pakiso, eŋe eu wane urata mama ŋei eŋe olale rake, ‘Kanom, na koma karewe iwa sari more, kawe pik eki iwaŋo wele mane mi qeki wele wane zuaŋgewe borike, kitonom ketkep! Eŋe onoka wane okora more kepe kelokine yaup wane waraŋ waremaike?’
7 Basit nati masaw ana kaifinayan isan eo, ‘Aro, kwamur tounu wanawanan ai iti afe’enamaim ro’on men kafa’imo ta aitin. Akokok inatar nare asir bat ata me ebi’afiy.’
8 Rakiso, eu ware wareŋo olale rake, ‘Suaine, qeliŋkanom, eŋineka koma weku iwa okorakki, na kino lom ma lolikewe pakimo, wele qeakane bulamakau kaeneŋo lom yewa more more somekale.
8 Baise orot ai ana kaifinayan eo, ‘Regah inihamiy kwamur ta’imon nabat tana’itin, ayu boro anamaim hub anab hain ana yai tana’itin.
9 Pakimo, pik eki yewa eŋe koma weku ea wane kotino wele manerop maine qeake, ŋo wele mi qeakeo, yemo ge maine kitonom kesiake.’”
9 Maras kwamur ai nabiw na’at basit gewasin, boro tanihamiy nabat, baise men nabiw na’at, imaibo boro inatar nare ina’afun.’”
10 Qezarek naso maneo, Yesuŋo Yuda wane lewa lewaŋ urumgo edange.
10 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Baremaim ma sabuw bi’obaiyih.
11 Ŋerep mane yewa metke, eŋe asu qotkoinŋo kotino ket more ma pelekkaki, zomainerop okane geki koma 18 okange, yalinane romone setne qoukki maine koboine wie mi okora okange.
11 Nati’imaim babin ta afiy kakafih hirab kwatut ma kwamur etei 18 sasawar i na run. Nati babin koun ana rarik i kwabibin, baimutufurin isan biwa’an men karam.
12 Yesuŋo ŋerep ea kaki paki ora more rake, “Ŋerep, zomaŋone mo midamaike!”
12 Jesu nuw babin i’itin ana veya, babin eaf na nanamaim bat. Imaibo eo, “Babin, a sawowone abiyawasi.”
13 Yale raki pakiso, metine ŋerep wane lewino motkiso, esatkamde ŋerep eŋe romone koboeki, wie more Anutu bakomine kitoke.
13 Naatu uman babin tafan yara’ah isan yoyoyoban ana veya, naniyan meyemeye babin koun ana rarik kwabeb inu’in mutufor misir bat God ana merar yi bora’ara’ah.
14 Yesuŋo qezarek nasoo ŋerep yewa ma menaŋkake, ea wane Yuda wane lewa lewaŋ urum wane ware ware, maneŋo sotine osiki aŋage boka more ŋei ŋerep edane rake, “Kaiwe urata mama 6 pamaike, yewao ŋene urata maine ma okanmaine, wane naso yewao yemo maine sariu, ma menaŋŋuniake, ŋo qezarek naso yemo misusuk!”
14 Kou’ay bar ana kaifenayan yan so’ar, anayabin Jesu Baiyarir ana veya’amaim babin iyawas, naatu sabuw iuwih, “Veya etei six wanawananamaim i tanabow naatu yawas kwana kokok nati veya’amaim kwanan yawas kwanab, baise men Baiyarir ana veya’amaim.”
15 Rakiso, Waomŋo don iwa yale olatke, “Ŋine isi ŋei nau! Ŋinano ŋine maneŋo qezarek nasoo oŋo siluŋ bulamakau me donkiine sengo ŋine maine siwotka more, ma saket more ma ari doku gumekayake.
15 Regah orot iya’afut eo, “Wanawanan rerekabih! Baiyarir ana veya kwa taita’imon a donkey o a ox men kwarufamen kwabow kwan harew kwaitih tetomatom?
16 Ŋo ŋerep iwa yemo Abraham wane ŋaboine Satanŋo mulapŋo wokomkaki koma 18 metmaŋki, mulap yewa maine noŋo qezarek nasoo mi siwot kaikale me?”
16 Iti babin i Abraham uwan ta, Satan bai fatum wainab kwamur etei 18 sawar, naatu boun ana bai’akirane Baiyarir ana veya abobotait yawas baib isan asinaf kakaf?”
17 Yesuŋo don turuŋine edange, yewaŋo ŋabakoune zok enguki gamu onwareke, ŋo ŋei ŋerep wele korop, eŋe yemo Yesuŋo masi kine kine weku mane maki kakoi, ea wane wetene menaŋge.
17 Iti na’atube eo ana veya ana rakit sabuw biyah eohow, baise sabuw moumurih na’in sawar gewasih sinaf hi’i’itan isan hiyasisir.
18 Yesuŋo qesone rake, “Anutu eŋe dalino waremaike, gege togon wane numa yewa tanikine dalino? Na onokakao rokop don mosikale?
18 Imaibo Jesu ibatiyih, “God ana aiwob itinin i mi’itube? Abisa biyanamaim boro anayai kwana’itin?
19 Eŋe yemo nemuyap woune nigagatne yale, ŋei maneŋo woune yewa ma more, ma ari romoino motki, mere wiri sua wa more eki suaine okange, pakimo naŋi eŋe qoginane kutno matene ma okanmami.”
19 Itinin ta i orot ana ai momor ro’on bai in ana masawamaim tanum, naatu kuboun yen ra’at ai mamatar ana veya’amaim, mamu hina famefamenamaim hibatar hima’am na’atube.”
20 Yesuŋo koso manerop qesonone rake, “Anutuŋo dalino waremaike, yewa wane gege togon wane numa na onakakao rokop mosikale?
20 Jesu iban maiye ibatiyih, “God ana aiwob i boro abisa’amaim ana yai kwana’itin?
21 Ea yemo yis yale, ŋerep maneŋo yis nigatne yewa ma more, palauarop suaine liwage motki, mere more sua piwiwige waki, bret mit okanmaike.”
21 Ana itinin ta i babin ana faraw afuninamih bai tew gagamin wanawanan isuwai re yeast auman wanawanan nayai kamat ra’at yen tew awan kakaratan na’atube.”
22 Yesu eŋe ari more, mat suaino so mat nigatno ŋei ŋerep don kito ebonma ebonma ari mage, Yerusalem matko ariakane arike.
22 Imaibo Jesu au Jerusalem yen inan ana maramaim, bar merar gagamih naatu bar merar gidigidih imaim run tit, sabuw i’obaibiyih auman yen in.
23 Arikiso, ŋei maneŋo qesonkake, “Suaine, ŋei ŋerep weku wekuŋo mane qeliwo waikei me?”
23 Orot babin ta na Jesu ibatiy, “Regah o kunotanot boro sabuw matan ta’amo God yawas nitih?”
24 Yesuŋo dere more edane rake, “Ŋine sorin borin okane togole more, gege togon madet qeka qekainoka wakesikei, onokawane na ŋidanmaile, ŋei ŋerep loutneŋo waketkei wane soringekei, ŋo siluŋ mi wakesikei, natne ŋaŋaekei.
24 “Kwanabow gewas etawan awan kukurinamaim kwanarun, anayabin sabuw moumurih na’in boro nati etawanamaim run isan hinasinaftobon, baise a tur ao’owen boro men nakaram.
25 Gege togon matpae wane welaine eŋe boaŋ wie more madet legeake. Pakimo, ŋine mat ŋadino okora kieke madetko quŋ quŋ kito more raikei, ‘Suaine, madet lalagenom uŋem!’ Raumo, eŋe boaŋ ŋidane rayake, ‘Na ŋine mi detŋunmaile, ŋine dia ŋine sarimami!’
25 Regah bar matuwan namisir etawan nahirihir kwa boro ufun kwanabat etawan kwanarukikitar kwanao, ‘Regah etawan kubotawiy arun,’ naatu i boro nao, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab, naatu menane kwana.’
26 Rakimo, ŋine koso olale raikei, ‘Ŋene ŋara so doku gerop weneŋ mere nekone, ge ŋenane matko don kito ŋebongone!’
26 Imaibo kwa boro kwaniya’afut kwanao, ‘Aki o bairi taa tatom, naatu ai bar ai meraramaim ibi’obaibiyi iso’ob, aisim kukakasiy.’
27 Pakimo, eŋe koso manerop ŋidane rayake, ‘Na ŋaŋaeŋunmaile, wie ariwareu! Ŋine korop borikine mama nau!’
27 Baise i boro nao maiye, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab naatu menane kwana. Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan, bowabow kakafin sinafuyah.’
28 Eŋe ŋine qeinat mat ŋadino esopŋungi ket more, wetŋine koya saki kuasuruk suaine aroke more, ŋet warik warik ki okorau paki, potpi waki onbi, Abraham, Isak, Yakop so Anutu wane qelit ŋei propet korop weti qeliwo Anutuŋo qeli gege togon ma wakonwareke, ea wane kotine mesikei!
28 Naatu boro narukouwi ufun kwanatit kwanama kwanarerey, wa kwanayob kakikak hiniwa’an, naatu kwananuwanuw boro Abraham, Isaac, Jacob naatu dinab oro’orot God ana aiwobomaim hinabat hinabiyasisir kwana’itih!
29 Pakimo, ŋei ŋerep korop boaŋ sariwarekei, natne kepe sasainoken ŋine natne kepe ketmaikeoken ŋine. Sariware more, Anutuŋo kine kine wekumane ma wakonwareke, ea wane kotino zakeo mere nene maep nekei.
29 Sabuw boro veya yeninane, veya ra’iyinane, naatu torene, oyawane etei hinaru’ay God ana aiwobomaim hai efan hinabow hinamare hinama hiyuw hinaa hinabiyasisir boro kwana’itih.
30 Pakimo, naso iwao ŋei ŋerep kepeo ŋado kitomami, eŋe qeliwo lewine alakangei, ŋo lewine kepeo alakanmami, eŋe qeliwo ŋado kitokei.”
30 Sabuw iyab boun wan tibi’iyon boro hini’uf, naatu sabuw iyab boun tibi’uf boro wan hini’iyon efan hinab.
31 Naso weku yewaoka, Anutu wane papa togon welaine ŋei, Parisi natne Yesu wano sari more olale rakoi, “Ge mat iwa qelige, mat maneo ikop arinom, Herot eŋe gekuki seukkenane okanmaike.”
31 Nati veya ta’imon, Pharisee afa hina Jesu ana tur hi’owen hio, “O boro efan iti inihamiy inan efan ta, anayabin Herod ekokok o na’asbuni inamorobomih ef enunuwet.”
32 Yesuŋo edane rake, “Ŋine ari kasi borikine zubaine isisine, Herot yewa iwa yale olatpi, ‘Detmaine, na ukude so qaeki asu qotkoine esoponbe saket ariu, zoma enerop yewa ma menaŋonmaile, ŋo qene kaiwe mama kareweo yemo uratane mawe qoeake.’
32 Jesu iyafutih eo, “Kwan nati haruharu ana tur kwa’owen, ayu boun naatu maras hairi i boro sabuw iyab hisawow tema’am biyahimaim demon boro ana nunih naatu sawusawuwih aniyawasih, naatu veya baitounin i ayu au bowabow abisa bowamih anot anan i yomanin anisawar.
33 Na siluŋ ukude, qaeki so qene yemo mo ea numane arikale, eŋe Anutu wane qelit ŋei mane mat natneo maine mi qekoi, mida! Eŋe siluŋ Yerusalem matko weku yemo qeu seukeake.
33 Baise boun, maras, naatu mar natot ayu boro au ef anab maiye anayen anan, anayabin ef men ema’am dinab orot boro Jerusalem ufunane namorob.
34 O, Yerusalem welaine! O, Yerusalem welaine! Ŋine Anutu wane qelit ŋei engu more, ŋinano biraongi yewa weneŋ wesiŋo engu waremami! Naso loutne na meteneŋo motpe ŋei ŋerewekopŋine koraut ŋunikalane okangole. Tiak ŋerepŋo medewekoune qimgimineŋo mapulake motki korautonge, yale na qimgiminane bango met okanmami, na ŋine koraut onikalane, ŋo ŋine ea wane bauŋine wake.
34 O Jerusalem, Jerusalem, dinab oro’orot irouw himorob, naatu kob abarayah God biyafarih kabayamaim irouw himorob. Mar bai’ab a kok a sabuw ataba’afuwih, kokorere natunatun bebenamaim ebaba’afuwih na’atube, baise o men i kok.
35 Detmami! Anutuŋo matŋine mo komu komune qeliŋkayake, na ŋidanbe, ŋine koso na mi nanikei, ge mage naso mane bomileki, yewao ŋine iwa yale raikei, ‘Waom wane tungo sarimaikane, eŋe Anutuŋo mosopkakep!’”
35 Imih a bar boro hinihamiy barikokow natuw. A tur ao’owen, ayu boro men kwana’itu, ana veya’amaim boro inao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab!’”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.