Lucas 10

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Pakiso, Yesu eŋe eŋine baŋ mat suaine me nigatne ariwareke, ea ŋei natne 72 ma wakonone more, eŋe etkeka etkeka alakane matko matko arikei wane biraonge.
1 Depois disso o Senhor escolheu mais setenta e dois dos seus seguidores e os enviou de dois em dois a fim de que fossem adiante dele para cada cidade e lugar aonde ele tinha de ir.
2 So eŋe eŋine dokoine ea edane rake, “Euo ŋara loutne mo wele more posimaike, ŋo ŋara wele mama wane so pei peik wane urata ŋei yemo loutne midakaka, ea wane ŋei eŋe dalino ŋara wele peikwarekei? So ea wane ŋine ŋara wele mama wane meŋenkau, ŋara eu welaine oŋom urata ŋei ŋara wele peikkei wane ma wakone biraoniake.
2 Antes de os enviar, ele disse:
3 Ŋine ariu! Na ŋine kasi qotkoine eŋane keueno boriŋunmaile,
3 Vão! Eu estou mandando vocês como ovelhas para o meio de lobos.
4 ŋine kine kine iwa yale misuk maikei, wesi me numa kite me kie kawet. Ŋine dumao ari ŋei ŋerep korop maratone mo kaiwe maine me sakoka rarapko yau yaup misuk edanikei.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias. E não parem no caminho para cumprimentar ninguém.
5 Naso maneo ŋine urum mane waikei wane, ari more alakane mat welaine edanikei, ‘Mat iwa wane kotino ŋei ŋerep ŋinano peamŋo payake!’
5 Quando entrarem numa casa, façam primeiro esta saudação: “Que a paz esteja nesta casa!”
6 Ŋei peamine maneŋo urum yewa geki, ŋinane peam don ea maine eŋano payake. Ŋo, ŋei peamine maneŋo urum yewa mi geki, ŋinane peam don ea yeine koso ŋinŋino zingeake.
6 Se um homem de paz morar ali, deixem a saudação com ele; mas, se o homem não for de paz, retirem a saudação.
7 Ŋine urum me mat peamine ea wekuoka mesikei, mat welaine eŋe ŋine kine kine ŋibonbi maine nekei. Onoka wane? Ŋo urata ma more lewine ŋei eŋe maine mayake. Urum weku yewa wane kotinoka mesikei. Ŋine urumgo urumgo misuk lolike gekei.
7 Fiquem na mesma casa e comam e bebam o que lhes oferecerem, pois o trabalhador merece o seu salário. Não fiquem mudando de uma casa para outra.
8 Naso maneo ŋine mat suaine maneo ari lotke more, ŋei ŋerep qesononbi edo raikei, maine iwa saket mere pa wie okanbi, mat yewa metpi, so eŋe ŋara kine kine ŋibonbi nekei.
8 — Quando entrarem numa cidade e forem bem-recebidos, comam a comida que derem a vocês.
9 Mat yewao ŋine zoma ŋei ma menaŋone more, iwa yale edane raikei, ‘Anutuŋo dalino waremaike, ea mo ŋinane osoŋino lotkemaike.’
9 Curem os doentes daquela cidade e digam ao povo dali: “O
10 Ŋo, ŋine mat mane edo ŋinane don mi dere more ŋinerop mi mesikei wane rauso, ea ŋine duma keuno okora iwa yale edanikei,
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, vão pelas ruas, dizendo:
11 ‘Ŋere mat wane nalek kieso ŋine saukete ketkiso, ŋine masi iwa ka more iwa yale desikei, ŋene masi iwa okanŋem mo Anutuŋo ŋinerop ŋaba okanmaike, ŋo, ŋine dere detsoroke detluke detpi, Anutu wane qeli ewe zonom so qeli qelaŋan, ea mo ŋinane osoŋino lotkemaike.’
11 “Até a poeira desta cidade que grudou nos nossos pés nós sacudimos contra vocês! Mas lembrem disto: o Reino de Deus chegou até vocês.”
12 Na wet qelot ŋidanmaile, naso kutno, Anutuŋo ŋei ŋerep korop wanok oniake, naso ea Anutuŋo Sodom ŋei ŋerep borikine wikile nigatne eboniake, ŋo, ŋei ŋerep eaŋo ŋinane don mi detkoi, yemo Anutuŋo eŋe wikile zok manerop eboniake!”
12 E Jesus disse mais isto:
13 Yesu eŋe koso rake, “Korazin mat wane ŋei ŋerep ŋine qom borikine zok, so Betsaida mat wane ŋei ŋerep ŋine yaleka qom borikine, Yuda ŋei ŋerep eaŋo naŋane masi togole ka more, wet dereretene mi maingekoi. Tire mat so Sidon matko, ŋei ŋerep eŋano naŋane masi togole yale ŋei maneŋo mane maki rap, yemo eŋe yalewaka qom borik okane, ea ka more, kaura betŋo takot biraone more so zepe solaeno tau metpi rap. Masi yewa yale eŋe ŋei ŋerep korop sikanonikei, mo eŋe soteenane qom borik maratka more sotene ea ŋadekkamami.
13 Jesus continuou:
14 Naso kutno, Anutuŋo ŋei ŋerep korop wanok oniake, Tire mat so Sidon mat ŋei ŋerep ea wikile nigatne eboniake, ŋo, ŋine Korazin so Betsaida Yuda welaine, Anutuŋo baŋ wikile zok manerop eboneake.
14 No Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Tiro e de Sidom do que de vocês, Corazim e Betsaida!
15 Ŋo Kaperneam welaine, ŋine wamo Anutuŋo ŋibuki qeliwo wa arikei me? Midakaka, Anutuŋo ŋine gerep sorao biraongi kesikei.”
15 E você, cidade de Cafarnaum, acha que vai subir até o céu? Pois será jogada no
16 Yesu eŋe dokoine koso edange. “Ŋei maneŋo ŋinane don desiakeo, eŋe naŋane don desiake. Ŋei maneŋo ŋinane don waulukeakeo, eŋe naŋane don waulukkeake. Eŋe na wauluk naniakeo, eŋe Anutuŋo biranange ketkole, eŋe waulukkeake.”
16 Então disse aos discípulos:
17 Ŋei 72 eaŋo Yesu wano zinge arikoi so bakom kitokoi, so Yesu olale rakoi, “Waomze! Ŋene masi togole kine mane kine mane makone, so asu qotkoine yale waka eŋetŋone edane more, esoponŋem arikoi!”
17 Os setenta e dois voltaram muito alegres e disseram a Jesus: — Até os demônios nos obedeciam quando, pelo poder do nome do senhor, nós mandávamos que saíssem das pessoas!
18 Yesu eŋe eŋane don mainge rake, “Mo sogino na Satan eŋe qeliwo ŋine ketki kakole!
18 Jesus respondeu:
19 Detpi! Na ŋine naŋane tungo biraŋune, so naŋane zonom ŋibonbe mo mawarekoi, ea wane ŋine koma so wame golaŋ maine kutene gesokei, eŋe maine ŋidotpi mi seukkei, ŋine ŋabaze Satan eŋane zonomine maine korop yuankaikei. Ŋei ŋerep me osom me kine kine wakoniake, eaŋo ŋine maine mi matali ŋuniake.
19 Escutem! Eu dei a vocês poder para pisar cobras e escorpiões e para, sem sofrer nenhum mal, vencer a força do inimigo.
20 So ŋine asu borikineŋo donze mo dere tewekmaike, yale rau paki, mawa mawaine me batneka misuk okanikei. So yale mida. Ŋine eŋetŋine mo qeliwo, Anutuŋo gege togon wane papiao qeke, ea wane yemo maine ŋine batne okanikei.”
20 Porém não fiquem alegres porque os espíritos maus lhes obedecem, mas sim porque o nome de cada um de vocês está escrito no céu.
21 Naso yewao, Asu Koboboineŋo Yesu wane kotino watke rokopkaki so bakom suaine kito more rake, “Magak! Ge qeli so kepe wane Waom okanmaine! Na dage golatmaile, ge ŋei kibi urum mi gekoi, eŋane dereretene medep nigatne yale, ea geŋone masi so kineŋo sikanon okanmaine. Ŋo, ŋei dereretene wawaine so suaine ea geŋone kine so masi tanikŋone, ea mi sikanone more moton okanmaine. O, Magak, masi ea yemo ge geŋone simile so dereretŋonane okan okanmaine.
21 Naquele momento, pelo poder do Espírito Santo, Jesus ficou muito alegre e disse:
22 “Magak, eŋe na kine kine korop ninwareke. Ŋei maneŋo Anutu wane Gipole mi detlukkamaike. Magak Anutu eŋe oŋom eŋineka Gipole detlukkamaike. Ŋei maneŋo Magak Anutu mi detluk kamaike. Anutu wane Gipole eŋe oŋom eŋineka Magak detluk kamaike. Ea wane Anutu wane Gipoleŋo ŋei mane eŋe eŋane simile kaki, eŋe maine Magak sikan kayake.”
22 — O meu Pai me deu todas as coisas. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e também aqueles a quem o Filho quiser mostrar quem o Pai é.
23 Pakiso, Yesu eŋe dokoine eŋano zinge more, eŋe enŋeneka edange, “Kine kine iwa wakongi kamami, ea ŋei eŋe kaikei, yemo ŋei eŋe bakom suaine kitokei,
23 Então Jesus virou-se para os discípulos e disse só para eles:
24 ŋo Anutu wane qelit ŋei propet so King loutne sogino gekoi, eŋe kine kine iwa ŋine kamami, ea kaikei wane onge, ŋo eŋe mi kakoi, eŋe ŋaŋaekoi. Kine kine iwa wakongi, ŋine detmami, ea eŋe desikei wane okangoi, ŋo eŋe ŋaŋaekoi so mi detkakoi.”
24 Eu afirmo a vocês que muitos
25 Naso maneo, Anutu papa togon welaine ŋei mane, Skribe, eŋe Yesu wano ari liwek kayakane okange, so iwa yale qesonkake, “Kito ebo ebon, na daleo okane more gege togon maikale?”
25 Um mestre da Lei se levantou e, querendo encontrar alguma prova contra Jesus, perguntou: — Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
26 Yesu eŋe mainge qesonka rake, “Anutu wane papiao ra rokop donŋo daleo ramami? Ge papia ea mane dapore detlukka ra qelaŋanmaine?”
26 Jesus respondeu:
27 Ŋei ea eŋe don mainge olale rake, “‘Ŋine wet dereretŋine korop so oŋa oŋa ŋine korop so zonomŋine korop Waom Anutuŋine eŋane simin ŋungi ma qotkau!’ so ‘Ŋine ŋidomka wetŋineŋo ma qotnagu gekei, yale waka ŋei ŋerep korop wetŋineŋo ma qotonikei.’”
27 O homem respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, com todo o coração, com toda a alma, com todas as forças e com toda a mente. E ame o seu próximo como você ama a você mesmo.”
28 Yesu eŋe mainge rake, “Ge koboboine ramaine, ge kine kine ea makoboe more, gege togon marat kaikene.”
28 — A sua resposta está certa! — disse Jesus. — Faça isso e você viverá.
29 Ŋo, Anutu papa togon welaine ŋei eaŋo eŋine eŋetine ma wa nagu Yesu qesonkake, “Ŋene ŋei ŋerep wetzeŋo ma qotonikene, ea eŋe ma?”
29 Porém o mestre da Lei, querendo se desculpar, perguntou: — Mas quem é o meu próximo?
30 Yesu eŋe iwa yale don kisi mane mainge rake, “Naso maneo, ŋei mane eŋe Yerusalem mat suaine qelige more, Yeriko matko ariakane ariki, so kobu ŋei natneŋo qe more, laplapine ra barake qeliŋkau, seukeakane okange.
30 Jesus respondeu assim:
31 Paki naso yewao, Anutu wane mosop ŋei, pris mane eŋe ari kaki ŋei ea numao pake, ŋo eŋe yuanka more wazaino duma natka ket arike,
31 Acontece que um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho. Quando viu o homem, tratou de passar pelo outro lado da estrada.
32 yale waka, ŋei mane Lewi tegoo ŋine dumao ket more, ŋei ea ka more, duma natka ket arike.
32 Também um
33 Ŋo ŋei qelaŋ Yuda ŋadino ŋine mane eŋe Samaria matko ŋine sari, ŋei ea kaki paki, qomine borike,
33 Mas um
34 eŋe eŋano ari more, kubetine kelok so wainŋo sauke more, laplapŋo piseke, pakiso eŋe ŋei ea horsi kutno more more, lobo urum maneo iwenka ari warekake.
34 Então chegou perto dele, limpou os seus ferimentos com azeite e vinho e em seguida os enfaixou. Depois disso, o samaritano colocou-o no seu próprio animal e o levou para uma pensão, onde cuidou dele.
35 Qaeki, eŋe wesi silwa etke ma more, lobo urum ware ware mane more olatke, ‘Ge ŋei ea warekaikene, na mat maneo ari urata ma more, iwa zingekale, ge eŋane ra more, aboŋ so ŋara koso takotke qolekene, ea na iwa zinge sari maine qole ganikale.’”
35 No dia seguinte, entregou duas moedas de prata ao dono da pensão, dizendo:
36 Yesuŋo don kisi iwa raki qoekiso, eŋe koso Anutu papa togon welaine ŋei ea qesonka rake, “Ge ranom detpe, kobu ŋei eŋe ŋei qekoi, ŋei ea eŋane kimaine ma? Pris me Lewi me ŋei qelaŋ Samaria matko ŋine?”
36 Então Jesus perguntou ao mestre da Lei:
37 Anutu papa togon welaine ŋei eŋe mainge rake, “Samaria qelaŋ ŋei, eaŋo eŋe qesiŋkake.”
37 — Aquele que o socorreu! — respondeu o mestre da Lei. E Jesus disse:
38 Pakiso, Yesu eŋine so dokoine eŋe numaene arikoi, arimage mat maneo lotkeu, so yewao ŋerep mane, eŋetine Marta, oŋo marat one more yai ososok okanone more iwenongi matko waketkoi.
38 Jesus e os seus discípulos continuaram a sua viagem e chegaram a um povoado. Ali uma mulher chamada Marta o recebeu na casa dela.
39 Eŋe qaine mane, eŋetine Maria eŋe Yesu wane kino pese ket mere don miti rake, eŋe ea mere eŋane don raki detke.
39 Maria, a sua irmã, sentou-se aos pés do Senhor e ficou ouvindo o que ele ensinava.
40 Marta eŋe urata suaine maki paki, dere mezet okange, pakiso Yesu wano ari olale rake, “Waomne, qaneŋo mi qesiŋnangi, naeka zok urata suaine mamaile, ea mi kamaine me? Ge olatnom sari qesiŋ nangep!”
40 Marta estava ocupada com todo o trabalho da casa. Então chegou perto de Jesus e perguntou: — O senhor não se importa que a minha irmã me deixe sozinha com todo este trabalho? Mande que ela venha me ajudar.
41 Waomŋo mainge olale rake, “Marta, Marta! Ge umat kine kine loutne ea wane zok dere mezet okanmaine.
41 Aí o Senhor respondeu:
42 Ŋo, ge kine kine weku ea wane, yemo niget ganmaike. Mariaŋo yemo yeye weku mane ea wane wetkemaike, wane mo ŋei maneŋo eŋano ŋine maine mi omakayake.”
42 mas apenas uma é necessária! Maria escolheu a melhor de todas, e esta ninguém vai tomar dela.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.