Lucas 10

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Pakiso, Yesu eŋe eŋine baŋ mat suaine me nigatne ariwareke, ea ŋei natne 72 ma wakonone more, eŋe etkeka etkeka alakane matko matko arikei wane biraonge.
1 Depois disso designou o Senhor outros setenta, e os enviou adiante de si, de dois em dois, a todas as cidades e lugares aonde ele havia de ir.
2 So eŋe eŋine dokoine ea edane rake, “Euo ŋara loutne mo wele more posimaike, ŋo ŋara wele mama wane so pei peik wane urata ŋei yemo loutne midakaka, ea wane ŋei eŋe dalino ŋara wele peikwarekei? So ea wane ŋine ŋara wele mama wane meŋenkau, ŋara eu welaine oŋom urata ŋei ŋara wele peikkei wane ma wakone biraoniake.
2 E dizia-lhes: Na verdade, a seara é grande, mas os trabalhadores são poucos; rogai, pois, ao Senhor da seara que mande trabalhadores para a sua seara.
3 Ŋine ariu! Na ŋine kasi qotkoine eŋane keueno boriŋunmaile,
3 Ide; eis que vos envio como cordeiros ao meio de lobos.
4 ŋine kine kine iwa yale misuk maikei, wesi me numa kite me kie kawet. Ŋine dumao ari ŋei ŋerep korop maratone mo kaiwe maine me sakoka rarapko yau yaup misuk edanikei.
4 Não leveis bolsa, nem alforge, nem alparcas; e a ninguém saudeis pelo caminho.
5 Naso maneo ŋine urum mane waikei wane, ari more alakane mat welaine edanikei, ‘Mat iwa wane kotino ŋei ŋerep ŋinano peamŋo payake!’
5 Em qualquer casa em que entrardes, dizei primeiro: Paz seja com esta casa.
6 Ŋei peamine maneŋo urum yewa geki, ŋinane peam don ea maine eŋano payake. Ŋo, ŋei peamine maneŋo urum yewa mi geki, ŋinane peam don ea yeine koso ŋinŋino zingeake.
6 E se ali houver um filho da paz, repousará sobre ele a vossa paz; e se não, voltará para vós.
7 Ŋine urum me mat peamine ea wekuoka mesikei, mat welaine eŋe ŋine kine kine ŋibonbi maine nekei. Onoka wane? Ŋo urata ma more lewine ŋei eŋe maine mayake. Urum weku yewa wane kotinoka mesikei. Ŋine urumgo urumgo misuk lolike gekei.
7 Ficai nessa casa, comendo e bebendo do que eles tiverem; pois digno é o trabalhador do seu salário. Não andeis de casa em casa.
8 Naso maneo ŋine mat suaine maneo ari lotke more, ŋei ŋerep qesononbi edo raikei, maine iwa saket mere pa wie okanbi, mat yewa metpi, so eŋe ŋara kine kine ŋibonbi nekei.
8 Também, em qualquer cidade em que entrardes, e vos receberem, comei do que puserem diante de vós.
9 Mat yewao ŋine zoma ŋei ma menaŋone more, iwa yale edane raikei, ‘Anutuŋo dalino waremaike, ea mo ŋinane osoŋino lotkemaike.’
9 Curai os enfermos que nela houver, e dizer-lhes: É chegado a vós o reino de Deus.
10 Ŋo, ŋine mat mane edo ŋinane don mi dere more ŋinerop mi mesikei wane rauso, ea ŋine duma keuno okora iwa yale edanikei,
10 Mas em qualquer cidade em que entrardes, e vos não receberem, saindo pelas ruas, dizei:
11 ‘Ŋere mat wane nalek kieso ŋine saukete ketkiso, ŋine masi iwa ka more iwa yale desikei, ŋene masi iwa okanŋem mo Anutuŋo ŋinerop ŋaba okanmaike, ŋo, ŋine dere detsoroke detluke detpi, Anutu wane qeli ewe zonom so qeli qelaŋan, ea mo ŋinane osoŋino lotkemaike.’
11 Até o pó da vossa cidade, que se nos pegou aos pés, sacudimos contra vós. Contudo, sabei isto: que o reino de Deus é chegado.
12 Na wet qelot ŋidanmaile, naso kutno, Anutuŋo ŋei ŋerep korop wanok oniake, naso ea Anutuŋo Sodom ŋei ŋerep borikine wikile nigatne eboniake, ŋo, ŋei ŋerep eaŋo ŋinane don mi detkoi, yemo Anutuŋo eŋe wikile zok manerop eboniake!”
12 Digo-vos que naquele dia haverá menos rigor para Sodoma, do que para aquela cidade.
13 Yesu eŋe koso rake, “Korazin mat wane ŋei ŋerep ŋine qom borikine zok, so Betsaida mat wane ŋei ŋerep ŋine yaleka qom borikine, Yuda ŋei ŋerep eaŋo naŋane masi togole ka more, wet dereretene mi maingekoi. Tire mat so Sidon matko, ŋei ŋerep eŋano naŋane masi togole yale ŋei maneŋo mane maki rap, yemo eŋe yalewaka qom borik okane, ea ka more, kaura betŋo takot biraone more so zepe solaeno tau metpi rap. Masi yewa yale eŋe ŋei ŋerep korop sikanonikei, mo eŋe soteenane qom borik maratka more sotene ea ŋadekkamami.
13 Ai de ti, Corazim! ai de ti, Betsaida! Porque, se em Tiro e em Sidom se tivessem operado os milagres que em vós se operaram, há muito, sentadas em cilício e cinza, elas se teriam arrependido.
14 Naso kutno, Anutuŋo ŋei ŋerep korop wanok oniake, Tire mat so Sidon mat ŋei ŋerep ea wikile nigatne eboniake, ŋo, ŋine Korazin so Betsaida Yuda welaine, Anutuŋo baŋ wikile zok manerop eboneake.
14 Contudo, para Tiro e Sidom haverá menos rigor no juízo do que para vós.
15 Ŋo Kaperneam welaine, ŋine wamo Anutuŋo ŋibuki qeliwo wa arikei me? Midakaka, Anutuŋo ŋine gerep sorao biraongi kesikei.”
15 E tu, Cafarnaum, porventura serás elevada até o céu? até o inferno descerás.
16 Yesu eŋe dokoine koso edange. “Ŋei maneŋo ŋinane don desiakeo, eŋe naŋane don desiake. Ŋei maneŋo ŋinane don waulukeakeo, eŋe naŋane don waulukkeake. Eŋe na wauluk naniakeo, eŋe Anutuŋo biranange ketkole, eŋe waulukkeake.”
16 Quem vos ouve, a mim me ouve; e quem vos rejeita, a mim me rejeita; e quem a mim me rejeita, rejeita aquele que me enviou.
17 Ŋei 72 eaŋo Yesu wano zinge arikoi so bakom kitokoi, so Yesu olale rakoi, “Waomze! Ŋene masi togole kine mane kine mane makone, so asu qotkoine yale waka eŋetŋone edane more, esoponŋem arikoi!”
17 Voltaram depois os setenta com alegria, dizendo: Senhor, em teu nome, até os demônios se nos submetem.
18 Yesu eŋe eŋane don mainge rake, “Mo sogino na Satan eŋe qeliwo ŋine ketki kakole!
18 Respondeu-lhes ele: Eu via Satanás, como raio, cair do céu.
19 Detpi! Na ŋine naŋane tungo biraŋune, so naŋane zonom ŋibonbe mo mawarekoi, ea wane ŋine koma so wame golaŋ maine kutene gesokei, eŋe maine ŋidotpi mi seukkei, ŋine ŋabaze Satan eŋane zonomine maine korop yuankaikei. Ŋei ŋerep me osom me kine kine wakoniake, eaŋo ŋine maine mi matali ŋuniake.
19 Eis que vos dei autoridade para pisar serpentes e escorpiões, e sobre todo o poder do inimigo; e nada vos fará dano algum.
20 So ŋine asu borikineŋo donze mo dere tewekmaike, yale rau paki, mawa mawaine me batneka misuk okanikei. So yale mida. Ŋine eŋetŋine mo qeliwo, Anutuŋo gege togon wane papiao qeke, ea wane yemo maine ŋine batne okanikei.”
20 Contudo, não vos alegreis porque se vos submetem os espíritos; alegrai-vos antes por estarem os vossos nomes escritos nos céus.
21 Naso yewao, Asu Koboboineŋo Yesu wane kotino watke rokopkaki so bakom suaine kito more rake, “Magak! Ge qeli so kepe wane Waom okanmaine! Na dage golatmaile, ge ŋei kibi urum mi gekoi, eŋane dereretene medep nigatne yale, ea geŋone masi so kineŋo sikanon okanmaine. Ŋo, ŋei dereretene wawaine so suaine ea geŋone kine so masi tanikŋone, ea mi sikanone more moton okanmaine. O, Magak, masi ea yemo ge geŋone simile so dereretŋonane okan okanmaine.
21 Naquela mesma hora exultou Jesus no Espírito Santo, e disse: Graças te dou, ó Pai, Senhor do céu e da terra, porque ocultaste estas coisas aos sábios e entendidos, e as revelaste aos pequeninos; sim, ó Pai, porque assim foi do teu agrado.
22 “Magak, eŋe na kine kine korop ninwareke. Ŋei maneŋo Anutu wane Gipole mi detlukkamaike. Magak Anutu eŋe oŋom eŋineka Gipole detlukkamaike. Ŋei maneŋo Magak Anutu mi detluk kamaike. Anutu wane Gipole eŋe oŋom eŋineka Magak detluk kamaike. Ea wane Anutu wane Gipoleŋo ŋei mane eŋe eŋane simile kaki, eŋe maine Magak sikan kayake.”
22 Todas as coisas me foram entregues por meu Pai; e ninguém conhece quem é o Filho senão o Pai, nem quem é o Pai senão o Filho, e aquele a quem o Filho o quiser revelar.
23 Pakiso, Yesu eŋe dokoine eŋano zinge more, eŋe enŋeneka edange, “Kine kine iwa wakongi kamami, ea ŋei eŋe kaikei, yemo ŋei eŋe bakom suaine kitokei,
23 E voltando-se para os discípulos, disse-lhes em particular: Bem-aventurados os olhos que vêem o que vós vedes.
24 ŋo Anutu wane qelit ŋei propet so King loutne sogino gekoi, eŋe kine kine iwa ŋine kamami, ea kaikei wane onge, ŋo eŋe mi kakoi, eŋe ŋaŋaekoi. Kine kine iwa wakongi, ŋine detmami, ea eŋe desikei wane okangoi, ŋo eŋe ŋaŋaekoi so mi detkakoi.”
24 Pois vos digo que muitos profetas e reis desejaram ver o que vós vedes, e não o viram; e ouvir o que ouvis, e não o ouviram.
25 Naso maneo, Anutu papa togon welaine ŋei mane, Skribe, eŋe Yesu wano ari liwek kayakane okange, so iwa yale qesonkake, “Kito ebo ebon, na daleo okane more gege togon maikale?”
25 E eis que se levantou certo doutor da lei e, para o experimentar, disse: Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
26 Yesu eŋe mainge qesonka rake, “Anutu wane papiao ra rokop donŋo daleo ramami? Ge papia ea mane dapore detlukka ra qelaŋanmaine?”
26 Perguntou-lhe Jesus: Que está escrito na lei? Como lês tu?
27 Ŋei ea eŋe don mainge olale rake, “‘Ŋine wet dereretŋine korop so oŋa oŋa ŋine korop so zonomŋine korop Waom Anutuŋine eŋane simin ŋungi ma qotkau!’ so ‘Ŋine ŋidomka wetŋineŋo ma qotnagu gekei, yale waka ŋei ŋerep korop wetŋineŋo ma qotonikei.’”
27 Respondeu-lhe ele: Amarás ao Senhor teu Deus de todo o teu coração, de toda a tua alma, de todas as tuas forças e de todo o teu entendimento, e ao teu próximo como a ti mesmo.
28 Yesu eŋe mainge rake, “Ge koboboine ramaine, ge kine kine ea makoboe more, gege togon marat kaikene.”
28 Tornou-lhe Jesus: Respondeste bem; faze isso, e viverás.
29 Ŋo, Anutu papa togon welaine ŋei eaŋo eŋine eŋetine ma wa nagu Yesu qesonkake, “Ŋene ŋei ŋerep wetzeŋo ma qotonikene, ea eŋe ma?”
29 Ele, porém, querendo justificar-se, perguntou a Jesus: E quem é o meu próximo?
30 Yesu eŋe iwa yale don kisi mane mainge rake, “Naso maneo, ŋei mane eŋe Yerusalem mat suaine qelige more, Yeriko matko ariakane ariki, so kobu ŋei natneŋo qe more, laplapine ra barake qeliŋkau, seukeakane okange.
30 Jesus, prosseguindo, disse: Um homem descia de Jerusalém a Jericó, e caiu nas mãos de salteadores, os quais o despojaram e espancando-o, se retiraram, deixando-o meio morto.
31 Paki naso yewao, Anutu wane mosop ŋei, pris mane eŋe ari kaki ŋei ea numao pake, ŋo eŋe yuanka more wazaino duma natka ket arike,
31 Casualmente, descia pelo mesmo caminho certo sacerdote; e vendo-o, passou de largo.
32 yale waka, ŋei mane Lewi tegoo ŋine dumao ket more, ŋei ea ka more, duma natka ket arike.
32 De igual modo também um levita chegou àquele lugar, viu-o, e passou de largo.
33 Ŋo ŋei qelaŋ Yuda ŋadino ŋine mane eŋe Samaria matko ŋine sari, ŋei ea kaki paki, qomine borike,
33 Mas um samaritano, que ia de viagem, chegou perto dele e, vendo-o, encheu-se de compaixão;
34 eŋe eŋano ari more, kubetine kelok so wainŋo sauke more, laplapŋo piseke, pakiso eŋe ŋei ea horsi kutno more more, lobo urum maneo iwenka ari warekake.
34 e aproximando-se, atou-lhe as feridas, deitando nelas azeite e vinho; e pondo-o sobre a sua cavalgadura, levou-o para uma estalagem e cuidou dele.
35 Qaeki, eŋe wesi silwa etke ma more, lobo urum ware ware mane more olatke, ‘Ge ŋei ea warekaikene, na mat maneo ari urata ma more, iwa zingekale, ge eŋane ra more, aboŋ so ŋara koso takotke qolekene, ea na iwa zinge sari maine qole ganikale.’”
35 No dia seguinte tirou dois denários, deu-os ao hospedeiro e disse-lhe: Cuida dele; e tudo o que gastares a mais, eu to pagarei quando voltar.
36 Yesuŋo don kisi iwa raki qoekiso, eŋe koso Anutu papa togon welaine ŋei ea qesonka rake, “Ge ranom detpe, kobu ŋei eŋe ŋei qekoi, ŋei ea eŋane kimaine ma? Pris me Lewi me ŋei qelaŋ Samaria matko ŋine?”
36 Qual, pois, destes três te parece ter sido o próximo daquele que caiu nas mãos dos salteadores?
37 Anutu papa togon welaine ŋei eŋe mainge rake, “Samaria qelaŋ ŋei, eaŋo eŋe qesiŋkake.”
37 Respondeu o doutor da lei: Aquele que usou de misericórdia para com ele. Disse-lhe, pois, Jesus: Vai, e faze tu o mesmo.
38 Pakiso, Yesu eŋine so dokoine eŋe numaene arikoi, arimage mat maneo lotkeu, so yewao ŋerep mane, eŋetine Marta, oŋo marat one more yai ososok okanone more iwenongi matko waketkoi.
38 Ora, quando iam de caminho, entrou Jesus numa aldeia; e certa mulher, por nome Marta, o recebeu em sua casa.
39 Eŋe qaine mane, eŋetine Maria eŋe Yesu wane kino pese ket mere don miti rake, eŋe ea mere eŋane don raki detke.
39 Tinha esta uma irmã chamada Maria, a qual, sentando-se aos pés do Senhor, ouvia a sua palavra.
40 Marta eŋe urata suaine maki paki, dere mezet okange, pakiso Yesu wano ari olale rake, “Waomne, qaneŋo mi qesiŋnangi, naeka zok urata suaine mamaile, ea mi kamaine me? Ge olatnom sari qesiŋ nangep!”
40 Marta, porém, andava preocupada com muito serviço; e aproximando-se, disse: Senhor, não se te dá que minha irmã me tenha deixado a servir sozinha? Dize-lhe, pois, que me ajude.
41 Waomŋo mainge olale rake, “Marta, Marta! Ge umat kine kine loutne ea wane zok dere mezet okanmaine.
41 Respondeu-lhe o Senhor: Marta, Marta, estás ansiosa e perturbada com muitas coisas;
42 Ŋo, ge kine kine weku ea wane, yemo niget ganmaike. Mariaŋo yemo yeye weku mane ea wane wetkemaike, wane mo ŋei maneŋo eŋano ŋine maine mi omakayake.”
42 entretanto poucas são necessárias, ou mesmo uma só; e Maria escolheu a boa parte, a qual não lhe será tirada.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.