Atos 8
Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI
1 Stiwen qeu seukke, ea wane doku tau tau magu eŋe Yerusalem osino metkoi, wane naso yewaoka kieke ŋabakopene edo zok manerop matali qetali okan ongoi, ea wane doku tau tau magu eŋe korop kaet ket nat nat Yuda so Samaria ari warekoi, pakimo aposolo enŋeneka Yerusalem metkoi.
1 Stephen hi’asabun momorob isan Saul auman isaito.
2 Ŋei natne eŋe Waom wane masi koboine mogare gekoi, Waomŋo eŋane detki menaŋge, ea edo Stiwen dukka more, eŋe aro suaine zok manerop eŋane arokkoi.
2 Kwafirenayah sabuw afa Stephen hiyai naatu isan hiyababan rerey gagamin maiyow hima hirererey.
3 Ŋo Saul eŋe doku tau tau magu zok manerop yeka matali oniakane geke, eŋe mat koto ari waket more, ŋei so ŋerep ebu waraŋ one sari, mulap urumgo bira onmaŋke.
3 Naatu Saul ekaleisia gurusin busuruf bar awan awan run tit orot babin bow rouw fatum iteten in dibur baremaim yaririyen.
4 Doku tau tau magu eŋe ŋaba eŋane kaetongi, kakakone ket mat maneo maneo ari more sigi maep ra qelaŋangoi,
4 Iyab hitagey nanabin hititit i God ana tur hibinan auman hinan.
5 Pilip eŋe Samaria wane mat mane suaine yewao ket more, Kristo wane eŋetine ora more, ea wane sigi maep, ea ra qelaŋan onge.
5 Philip re in Samaria bar merar gagaminamaim Keriso ana tur binan in.
6 Ŋei ŋerep loutne manerop eŋe Pilip wane don detkoi paki, eŋe masi tanik togogole maki kakoi, ea detka more, eŋe ketene eŋanoka more metpi edange.
6 Philip eo sabuw hinonowar naatu ina’inanen sinaf hi’i’itan etei hina hiyubin ana tur nowar isan.
7 Ŋei ŋerep loutne manerop eŋe asu qotkoine kotoeno pake, wane asu qotkoine yewa eŋe togoleka aroke more, qeliŋ one saket arikoi. Paki ŋei loutne setene seu seune me kie meteene qotkoine, ea eŋe korop mo maine menaŋ warekoi.
7 Sabuw moumurih maiyow wanawanahimaim afiy kakafih tarsumih hima’am erefanah auman hititit, naatu ah umah kafikafirih naatu ah umah murumurubih moumurih maiyow auman iyayawasih
8 Ea wane ŋei ŋerep eŋano bakom suaine zok manerop mat suaine yewa eŋano wakonge.
8 Imih nati bar meraramaim yasisir gagamin maiyow tafair tit.
9 Ŋei mane mat suaine yewao metke, eŋetine Simon, eŋe sogino suŋa qare kine kine ma okanmaŋke, eŋe yale okangi, Samaria ŋei ŋerep korop eŋe wet dereret loutne detkoi, yale okangi so Simon eŋe ramaŋke, “Na, nae ŋei suaine mane.”
9 Baise nati bar meraramaim i orot ta wabin Simon ma farum eafusar farum Samaria orot babin bibibiruwih, naatu taiyuwin wabin bora’ara’ah orot gagamin rouw eo.
10 Paki, ŋei ŋerep eŋetenerop, so ŋei ŋerep eŋetene midaine, eŋe korop Simon wane don desikei wane sorin gekoi, eŋe rakoi, “Ŋei yewa eŋe Anutu wane zonom gorop gemaike, eŋe, ‘zonomine suaine’,” eŋe yale ramaŋkoi.
10 Naatu sabuw etei nati bar merar hima’am, orot kikimin yen in orot gagamin etei fanan akisin hinonowar hio, “Iti orot i God ana fair bai, wabin ‘Fair Gagamih.’”
11 Pakimo, eŋe eŋane don desikei wane sorin gekoi, onoka wane, naso loutne eŋe masi kine mane maki, eŋe kau masi togogole yale okangi, eŋe wet dereret loutne detkoi.
11 Sabuw etei hibi’ufunun anayabin manin maiyow ana farumamaim bibibiruwih.
12 Ŋo baŋ Pilipŋo sigi maep, Anutu wane qeli ewe zonom wane don kisi maine ea so Yesu Kristo wane sigi maep, ea ra qelaŋane edangi, eŋe naso yewao malipka more ŋei so ŋerep doku tau warekoi.
12 Baise ana maramaim Philip na tur gewasin God ana aiwob isan naatu Jesu Keriso ana fair isan binan hinonowar, orot babin etei hitumatum naatu bapataito hibai.
13 Pakiso, Simon eŋe yaleka malipka more, doku tau more, Pilip korop gekoik, eŋe kaki masi tanik kine kine togogole Pilipŋo maki wakongi, ka more oŋaine qaeki, dereret urata zok manerop make.
13 Simon taiyuwin auman itumatum naatu bapataito bai misir Philip mi’itube inan na’atube i’ufunun hairi hin naatu ina’inan gagamih maiyow himamatar i’itah isan ifofofor morob.
14 Aposolo eŋe Yerusalemka mere detpi, Samaria eŋe Waom wane don mo mamami, ea dere more, eŋe Petoroŋo Yohane biraotpi, ere eŋano ketkoik.
14 Tur Abarayah Jerusalem hima’am Samaria sabuw God ana tur hibasit hibaib tur hinowar, Peter John hairi hiyafarih isah hin.
15 Ere ket more, Waomŋo qesiŋongi, Asu Koboboine makei, ea wane meŋen kakoik.
15 Hin hititit ana veya isah hiyoyoban, saise Anun Kakafiyin hitab.
16 Eŋe Yesu wane eŋetko doku taukoi, ŋo Asu Koboboineŋo eŋane kuteno mi ket kitoke,
16 Anayabin Jesu Keriso wabinamaim bapataito hibaib ana veya, Anun Kakafiyin men yait ta tafanamaim yenamih.
17 ea wane ere meteetne kuteno motpik, so eŋe Asu Koboboine korop makoi.
17 Imaibo Peter John hairi umah tafah hiyara’aten isah hiyoyoban naatu Anun Kakafiyinane hibai.
18 Simon eŋe otki aposolo etke, ere meteetne kuteno motpik, eŋe Asu Koboboine makoi, ea wane eŋe wesi erano ma sari more rake.
18 Sabuw tafah umah hiyara’aten Anun Kakafiyin re hibaib Simon i’itin ana veya, kabay baih tur abarayah itih naatu
19 “Ŋire zonom yewa naŋano weneŋ motpik, pakimo na yale waka metene ŋei mane wane kutino motpe so, eŋe yale waka Asu Koboboine ea, eŋe maine mayake”
19 eo, “Ayu auman akokok nati fair ayu kwanitu, saise sabuw iyabowat tafah ayayara’aten i auman Anun Kakafiyin hinab.”
20 Yale rakimo Petoroŋo olatke, “Waomŋo kine kine ea wet pesek wane ŋebonmaike, ea ge maine wesiŋo mi qolekene, ea midakaka, ea wane wesiŋone ea mo geŋonerop sola gerepko weneŋ ŋisoki rap.
20 Baise Peter iya’afut eo “O akabay airi mi’itube kwatamorob, anayabin o kunotanot God ana siwar i boro kabayamaim inatubun.
21 Geŋane wet dereretŋone ea Waom wane deino koboboine zok mi okanmaike, ea wane ge zonom so urata i wane kotino maine mi wakesikene, ea midakaka,
21 O a bowabow ta men aki biyai’imaim ema’am, anayabin o dogor God nanamaim i men mutufurinamih.
22 ea wane ge siluŋ wetŋone mainge more, masi tanikŋone qotkoine ea qelige more ŋadekkanom, paki, ge Waom suaine meŋen kanom, oŋo maine wet dereret ŋonane bailalaŋ so sot turuŋŋone ea ma biraki ariake.
22 Iti not kakafihine dogor kwikitabir naatu Regah isan kuyoyoban ta’itin a not kakafin nati dogoromaim ema’am boro nanotawiy.
23 Na yalewa ramaile, onoka wane na ganbe, ge naso baŋem Waom wane zonom iwa maikenane bailalaŋ det maŋkene, ea wane umat suaine kaukmaine, so dereretŋonane zoma qotkoine eaŋo borikine ma wakone more walip ganmaike.”
23 Anayabin ayu ai’iti o dogor wanawanan i bahiy iwansumi mata ebifefek naatu bowabow kakafin ana dibur irun kuma’am.”
24 Pakimo, Simonŋo don iwa yale ra more main geke, “Ŋire siluŋ Waom suainano naŋane meŋenkauk, eŋe wet maep okane more qesiŋnangi, ŋire kine kine ea ramamik, ea naŋano koso mi wakoniake.”
24 Imaibo Simon iyafutih eo, “Regah isan kwayoyoban wainu, saise sawar iti na’atube men ta isou namataramih.”
25 Pakiso aposolo etke ere Waom Suainane sigi maep don ŋei ŋerep ra edanbik paki, Waomŋo kine kine erano make, ea wane ra wakone edane more, so ere koso zinge Yerusalem arikoik, ere numao Samaria wane mat loutne ea sigi maep don ra edane arikoik.
25 Regah ana yawas hio’orereb naatu ana tur hibibinan ufunamaim, Peter John hairi himatabir maiye au Jerusalem hiyey ana veya, Samaria bar merar ta ta wanawanahimaim tur gewasin hibinan auman hin.
26 Pakimo, Waom Suainane aŋeloŋo Pilip iwa yale olatke, “Ge wie more, kepe nat paromino rai woken arinom, numa yewa Yerusalem yuane qei Gaza ketmaike.” Numa ea ŋei midaine, yaup togole pamaike.
26 Imaibo God ana tounamatar Philip iu, “A ef asukwafune inab, arar yan ana ef Jerusalemane re in Gaza titit iwat inab inare inan.” Ethiopian orot Philip hairi hitar|alt="Ethiopian eunuch and Philip" src="cn01931B.tif" size="col" loc="Act 8.26" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="8.26-30"
27 — ausente —
27 Imih Philip misir ef nati butitiy inan founamaim Ethiopia orot gagamin hairi hitar. Iti orot i Ethiopia hai queen ana kabay etei ana nutitiyenayan gagamin, aiwob babin ana aiwob wabin i Kandis. Iti orot gagamin yena Jerusalem God kwafir sawar,
28 — ausente —
28 me yan ana wa bai ana ubar matabir maiye re’er, ef yanamaim dinab orot Isaiah ana buk rusasar ma iyab auman inan.
29 Pakimo Asuŋo Pilip olatke, “Ge horsi kare yewa wane osino ari ikop maratkanom.”
29 Naatu Anun Kakafiyin Philip iu, “Kwen ni’i wa sisibinamaim kwiyubin.”
30 Paki, Pilip eŋe biririke osino ari more detkaki, eŋe propet Asia wane papia dapore metke, eŋe yale okangi, Pilipŋo rake, “Ge don yewa dapore kineine maine detkamaine me mida?”
30 Philip imaibo nunuw yen na iyubin, tainin i’abar dinab orot Isaiah ana tur biyab nowar, naatu Philip orot ibatiy, “Nati buk kubiyab anayabin iso’ob?”
31 Pakimo, ŋei yewa eŋe don iwa yale mainge rake, “Na ŋei maneŋo numa mi ra wakone sikan nangi, na noŋomka ea wane kineine dalino desikale? Ge sanom narop weneŋ horsi kare kutno mette.”
31 Orot iya’afut eo, “Mi’itube boro anaso’ob? Orot ta isou nakubuna boro anaso’ob?” Naatu Philip ifefeyan yen sisibin mare.
32 Waom Wane kibi nat parom dapotke, ea yemo iwa yale weneŋ ramaike,
32 Orot gagamin i buk firorow wanawanan ana hanef iti rusasar ma biyab.
33 Eŋe maket biraka more zok manerop mabaik kakoi, paki eŋe dongo biraka more eŋano don mane koboine mi rakoi, so eŋine tego me dokoine mane maŋo ŋei ŋerewekoune eŋano don kisi maine okangi rap? Midakaka, ea wane eŋe gegeine mau siukke, paki eŋe kepeo gegine ea koso mi geke.”
33 Taiyuwin yare, ma gewas ana baitafen tutur isan men hinuwet gewas,
34 Ŋei yewa eŋe papia ea dapotki qoeki, eŋe Pilip olatke, “Na qeson ganbe, propet eŋe maŋane ra more don yewa rake? Eŋe eŋinane rake, me eŋe ŋei mane wane rake?”
34 Naatu Ethiopia orot Philip ibatiy, “Ku’o anowar, yait isan iti dinab orot eo? I taiyuwin isan, ai orot babin ta isan?”
35 Ea wane Pilip eŋe ŋei yewa don dapotke, ea wane kine ra wakone olatke, ea wane ŋadino yemo eŋe Anutu wane sigi maep ra qelaŋane more, Yesu wane kine natno kito olat wareke.
35 Imaibo Philip Buk ana hanef menamaim busuruf biyab imaim tur gewasin Jesu isan ana tur eowen.
36 Eŋe numaka ari mage doku mane yewao ari lotkekoik, paki ŋei yewaŋo rake, “Doku kanom pamaike, ŋo na onokaŋo numane leŋnangi, na miti doku mi taumaile?”
36 Ef yan hire hinan auman hina harew soson ta’amaim hitit naatu orot gagamin eo, “Harew iti, tare bapataito kwitu.”
37 Pakimo Pilipŋo rake, “Ŋo ge wetŋoneŋo korop malip kakeneo, ea yemo ge maine taugangale.” Eŋe don mainge rake, “Na Yesu Kristo malip kamaile, eŋe Waom wane medep.”
37 Philip iya’afut eo, “O karam boro bapataito inab, dogor tutufin etei inabitumatum na’at.” Iya’afut eo, “Ayu abitumatum Jesu Keriso i God Natun.
38 Pakimo, eŋe horsi kare ware ware olatki, ma walukkaki okorake, paki Pilip so ware ware ŋei yewa ere dokuo ket more so Pilipŋo eŋe taukake.
38 Orot gagamin ana wa rowenatan naatu Philip hairi hire hin harew yan hire nati’imaim Philip orot bapataito itin.
39 Pakimo, ere doku qeliŋka more sauk, eaka ikop Waom suainane Asuŋo Pilip ma arike, so ŋei ware ware eŋe koso mi kake, eŋe bakom kito more so numaine eaka mogare arike.
39 Harewane hiyeye ana maramaim, Regah Anunin Philip bora’ah. Orot gagamin men itin maiye, baise ereyasisir auman ana ef rura’ah maiye remor in.
40 Ŋo Pilip eŋe Asdot matko lotke more, mat suaine loutne yewa ari korop Yesu wane sigi maep don ra qelaŋane ari mage ŋado baŋ Sisaria matko ari lotkeke.
40 Nati ana veya’amaim Philip i Azotus imaim rouwatait, naatu in Caesarea tit, efamaim inan bar awan, awan run tit tur gewasin binan auman remor in.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.