Atos 3

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Kaiwe mane Petoro so Yohane ere kepe zinge(3 kilok) rarapko, meŋe meŋen naso okangi, Bakom Urumgo wakoik.
1 Veya ta rabirab three korok na’atube Peter, John hairi Tafaror Bar gagaminamaim yoyobanamih hiyen hin.
2 Pakimo ŋei mane kine bori worine nagaine kotino ŋine mo yaline wakonge, eŋe naso baŋem ma ari birakau, Bakom Urum wane madetine mane eŋetne “Madet Tasigaine,” yewa met mageke. Metki, ŋei ŋerep eŋe Bakom Urumgo wawa ketket okanbi, eŋe wesi aboŋ manikei wane ra meŋen okan one met maŋke.
2 Nati Tafaror Bar gagamin ana seboseb Etawan Gewagewasin awanamaim orot an kafikafirin auman tutufuw, i mar etei te’abar tena nati’imaim teyare sabuw tirun titit isah ema efefeyan.
3 Ŋei yewa eŋe otki, Petoro so Yohane ere Bakom Urumgo wakesikeik wane okanbik, eŋe kine kine natne manikeik wane qeson otke.
3 Peter, John hairi hina hirur itih, isah kabayamih fefeyan.
4 Eso Petoro ŋo Yohane ere deetneŋo qoŋ qoŋ rora papapka okorakoik, pakimo, Petoroŋo olale rake, “Ge deŋone ŋere ŋotnom!”
4 Peter John hairi mutufor isan hinuw naatu Peter eo, “Aki kui’iti!”
5 Rakiso, ŋei eŋe kine kine mane ninikeik ra more erano deine potke.
5 Basit orot isah nuw, notanot boro hairi biyahimaim abisa ta tab.
6 Pakimo, Petoroŋo olale rake, “Na wesi aboŋ mi pa ninmaike, ŋo na kine kine weku ma gemaile, iwa ginikale, yemo Jesu Kristo, Nazaret ŋine, na eŋane eŋetko golatmaile, Ge wie gesoke arinom.”
6 Baise Peter isan eo, “Ayu auru kabay en, baise abistan abai anan i boro anit. Jesu Keriso Nazareth mowan i wabinamaim, abiyuni kumisir kubat kuremor!”
7 Yale ra olale more, metine wongoka ma qesiŋ kaki wieke, pakiso eaka ŋei yewa wane kie metine qeluetine ea koropka koliki menage more, togoleki maine wie okorake.
7 Naatu ofere uman ana asukwafune bai ibais misir an yan bat. Mar ta’imon orot an fuk sun higewasih,
8 Eso eŋe sontake wa more, ket kineŋo gesoke okora more lolike arike, pakiso, eŋe ererop Bakom Urum koto weneŋ ari waket more, Anutu bakomine kito eŋetine ora mawakake, so batne basi wasine okane more gesoke det okangi menaŋgi wet pese detke.
8 fasi iwa’an misir an yan bat remor. Imaibo bairi etawan awan hirun kunununuw God ana merar yi wabin bora’ara’ah.
9 Ŋei ŋerep korop eŋe kau Anutu wane eŋetine ora mawaka bakomine kito more, eaka numa arike.
9 Sabuw rou’ay gagamin hima’am kawasa kununuw God bobora’ah hi’itin,
10 Pakimo, eŋe mo detkakoi, “Ŋei iwa oŋoka Bakom Urum wane ‘Madet Tasigaino’ mere naso baŋem wesi aboŋ wane ra meŋen okane met mageke, oŋo mo iwa menaŋmaike.” Yale ra more oŋaene qaeki, welelepkekoi.
10 Naatu hi’i’inan i fefeyanayan Etawan Gewagewasin awanamaim ma’ama, naatu biyanamaim abisa matar hi’i’itin isan hi’oror sa’irih naatu hai kasiy ra’at.
11 Eso ŋei yewa eŋe Petoro so Yohane erano makatake more malilip otki, ŋei ŋerep eŋe one oŋaene qaeki, korop eŋano ari Bakom Urum kotine mane eŋetne, “Solomon Wane Touŋ,” ora okanmami, yewa biririke lewaŋgoi.
11 Orot na Peter, John hairi biyahimaim bukikinih batabat sabuw hi’i’itin ana veya hifofofor erekasiy auman hinunuw hin biyah hitit, efan wabin Solomon ana seboseb efanamaim.
12 Yale okanbi, Petoro eŋe one more ŋei ŋerep yewa edane rake, “Israel ŋei ŋine onoka wane iwa ka more oŋa ŋine qaemaike, pakimo, ŋine ramami, ŋere ŋetze zonomgo mate, ŋei iwa menaŋmaike, ŋine yale ramami me? Midakaka!
12 Peter bat sabuw itih in sawar naatu iuwih eo, “Israel sabuw, aisim iti sawar mamatar isan kwabifofofor? Naatu aisim aki kwa’i’iti kikini? Kwanotanot iti i aki ai fairamaim, ai aki ai kakafiyinamaim iti orot ai yawas bat ereremor?
13 Abraham wane Anutu, Isak wane so Yakop wane Anutu, eŋe ŋenane sakon qerakopze eŋane Anutu, oŋo Qelit ŋeiine Yesu wane kibi so zonom qelaŋan ŋei iwa wane kutno ma wakongi, ŋine kamami. Ŋine yemo ŋei yewa qaesikkau paki, ma more ŋaba eŋane meteeno birakakoi. Pakimo, Pilat eŋe loloŋka more birakaki ariakane raki, ŋine eŋane kaitko qik kakoi.
13 Iti i Abraham, Isaac naatu Jacob hai God, naatu it ata’a’agir auman hai God, ana omatanen i iti ana’akir orot Jesu kakafiyin isan eo, baise kwa kwabai a orot ukwarih umahimaim kwayai hi’asabun, naatu Pilate botaitinamih eo ana veya Pilate nanamaim kwakwahir.
14 Ŋine Anutu wane ŋei Koboboine so Maine Weku, mane yewa mogare iwenŋonge paki, ŋine eŋe qaisik kakoi so ŋadekkakoi paki, eŋane tungo ŋine Pilat boka olatpi, eŋe ŋei mane yewa, eŋe ŋei mane mo qeki seukki mulap urumgo birakaki metke, yewa seseka more siwotka ŋibonge.
14 Kwa Orot Kakafiyin naatu ana Yawas Mutufurin kwakwahir, efanin Pilate kwaifefeyan sabuw asbunuwenayan i botait.
15 Pakimo, ŋine Ŋei Maine, gege togon numao iwenŋonge, eŋe gege togon wane Ŋetne, yewa qeu seukke. Ŋo Anutuŋo yemo seu seuo ŋine ma wirik kaki wisikae wieke. Pakimo, ŋere ŋetom deseŋo kakote, ea wane eŋane don kisi iwa ra qelaŋanmaite.
15 Kwa ayawas ana bonawiyenayan orot kwa’asabun. Baise God morobone bora’ah misir maiye naatu aki i iti yawas ana kourerebayah.
16 Ŋere yemo Yesu Kristo malipka lukka more, detluk kamaite, ea wane ŋei iwa yemo Yesu wane zonom so eŋane eŋetŋo ŋei matko met met wawetine qoqoine, iwa zonom mangi togolemaike. Ŋere Yesu Kristo malipka more, eŋe detluk kamaite, ea wane ŋei iwa eŋe Yesu eŋetine detlukkaki, eŋane eŋetinane ra more, mali malipineŋo ŋei ŋerep korop ŋinane deŋino qesiŋka more maki menaŋmaike.
16 Aki abitumatum Jesu wabinamaim iti orot iyawas fair bai. Iti i Jesu wabinamaim naatu baitumatum i wanawananamaim na, iti orot biyan tutufin etei iyawas boun iti kwa’i’itin naatu kwaso’so’ob.
17 “Welekatne kimakop, na mo detmaile, ŋine so ŋetne kopŋine ŋine wet qelaŋŋinane mi detluke more, masi yewa Yesu wano okangoi.
17 Taitu tuwai’inah Jew, ayu bounabo aso’ob kwa a ukwarih bairi a kasiyomaim Jesu isan iti na’atube kwasinaf.
18 Ŋo siluŋ ŋine yale okanbi mo, mokaka Anutu eŋe propet koune eŋane weteno don motki, dere ra qelaŋangoi, ea wane rokopko maki, wele wakonge. Paki Kristo eŋe baŋ wikile dere more seukke, wane ŋine don so numa yewa mo Anutu oŋom rake, rokop okanwarekoi.
18 Baise God marasika ana dinab orot biyahimaim itenaya, ana Roubininenayan orot boro ni’akir naatu ana tur nati i boun na iturobe.
19 Ea wane ŋine wetŋine maingeu paki dereret ŋine qotkoine, ea matalikei, so wetŋine maingeu, Anutuŋo baŋ koso borikine ŋine ea korop sauk wareake.
19 Imih dogor kwanikitabir naatu God isan kwanatatabir maiye, saise i boro a kakafih nakusouwen.
20 Pakimo, yale okanbi, koso Waom wano zonom musele ŋine yewa maine ma wakone ŋiboniake, so Yesu eŋe Kristo ŋine, Anutuŋo mokaka ma wakonka biraka ŋibonge, eŋe talekaki ŋinano sariki, maine gege wane naso bomile ŋiboniake.
20 Nati namamatar ana veya, imaibo ayub ana fair bain baiboubun isan boro Regah wanawananamaim nan biya natit. Jesu, i ana Roubinineyan orot marasika kwa isa rurubin boro niyafar.
21 Iwa yemo Yesu eŋe qeliwo toma gema geki, Anutuŋo yeye kine kine musele korop ma wakon wareakane nasoine bomileake, mokaka Anutuŋo qelit ŋeikoune koboine, propet eŋane aŋaeno don motki ra qe okangoi, ea wane kop.
21 I boro maramaim nama nanan God ana veya ya’iyai nan natit, sawar etei nasinaf hinan hiniboubuh maiye, marasika ana dinab orot kakafiyih biyahimaim kukurereb na’atube.
22 Moseŋo mo iwa yale rake, ‘Waom, ŋinane Anutuŋo na biranange, ea wane rokop ŋinŋine keu ŋino ŋine propet mane na yale ma birakaki, Anutu wane qelit ŋei okane mere more, don kine kine ra ŋidan okaniake. Yewa ŋine korop dere teweke okan warekei.
22 Moses eo, ‘Regah a God boro kwa wanawanamaim a orot ta narubin dinab orot namatar ayu rurubinu na’atube, imih tain kwanarub sawar etei sinafumih nao kwananowar.
23 Ŋei mane eŋe propet yewaŋo don rayake, ea dere aŋaine mi tewekeake, yemo Anutu wane ŋei ŋerep magu Israel eŋane keuo ŋine mapokka more, eŋineka bira kayake, paki qeki seukeake.’
23 Orot yait nati dinab orot fanan men nabobosiyasiyar i boro God ana sabuw biyahine hina’afuru’um natit anababatun.’
24 So propet natne, Samuel so eŋane ŋadino propet natne wakone ge sarikoi, eŋe koropŋo Anutu wane don rakoi, so ukude naso iwao pamaike, ea wane done yaleka mo raso qe okan warekoi, ukude iwa mo wakone pamaike.
24 Dinab oro’orot etei tur hibai, Samuel ma’am ana veya’amaim dinab orot afa i ufununamaim auman iti veya boun boro abistan namamatar isan i hi’orerebaka.
25 So ŋine propet gekoi, eŋane gipon boraso me ŋosa ŋabokopene, so Anutuŋo sakon qerakopŋine eŋerop tako rakot so ra rokop don ra mot okange, ea wane welakoune ŋine. Anutuŋo Abraham gorop tako rakot okane iwa yale olatke, ‘Na geŋane ŋosa ŋabokopŋone mosop onbe, mosop mayakatne yewaŋo kepe baŋem ŋei ŋerep korop rokop onwareake.’
25 God ana’omatanen dinab biyahine nan i kwa isa, naatu obaibasit iti boun kwafafaram God bai uwatanah bairi hibasit ana veya, Abraham isan iti na’atube eo, ‘O wawaw wanawanahimaim sabuw tafaram wanawanan tutufin etei boro baigegewasin hinab.’
26 Eso ea wane mo Anutu eŋe qelit ŋeiine ma wie birakaki, mikep ŋinano sari wakonge, ŋibuki ŋine korop weku weku gege mageŋine borikine yewa ŋadek kawareu mauluk ŋune more, mosop ŋuniakane birakaki sari wakonge.”
26 Imih God ana bai’akirayan orot rubin iyafar kwa isa wan na, anayabin God ana kok i kwa baigegewasin tit naatu kwa ta’ita’imon a ef kakafihine kwama’am kwatamatabir maiye isan.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.