Atos 26

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Pakiso, Agripa eŋe Paulo olatke, “Ge maine geŋone donŋone rakene.” Paki Paulo eŋe metine ma wie more donine iwa yale rake,
1 Agripa iu, “O i baibasit abit taiyuw isa inao.” Paul uman bora’ah naatu taiyuwin wasfafar eo,
2 “Ŋei Waom King Agripa, na detpe, wekumane okanmaike, na maine kinene geŋane kaitko ra wakonikale, Yuda edo qesat don solano qe ramami, ea wane turuŋine main gekale.
2 “Aiwob Agripa, ayu i abiyasisir anayabin boun o namaim Jew sabuw abisa isan ayu ubar hibitu i boro ana wasfafaru anao inanowar. Paul aiwob Agripa isah ibibinan|alt="Paul speaking to crowd" src="cn01993b.tif" size="col" loc="Act 26.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.1-2"
3 Iwa weku yemo welekatne, onoka wane ge Yuda ŋenane tanik manik so qeso qeson kine kineze mo korop detlukmaine. Ea wane ge tikŋane mere naŋane don desikenane na golatmaile.
3 Iti ao i turobe, anayabin o i Jew sabuw hai binanakwar naatu hai ofafar iso’ob kwanekwan, imih o abifefeyani yatenanub inama ana’o inanowar.
4 “Na qaluwitno daleo ge sarikole, ea wane kine Yuda eŋe mo korop det waremami, na gegene korop daleo gekole, nae kepe matko so Yerusalem matko, eŋe mo qei kino ŋine detpi sari qoe waremami.
4 Jew sabuw etei ayu kek ana veya mi’itube ama’am i hiso’ob, ayu au yawas no aneika au tafaramamaim mi’itube ama’am ana Jerusalem atit ama’ama etei i hiso’ob.
5 Eŋe mo naso baŋem detmaŋkoi, eŋe raikei wane onmaikeo, maine ra wakonikei, yemo na ŋenze maguzane numa togon, ea wane kopko mikepka mogale, Parisi numa tanik manik gekole, numa ea zok urata suaine, eaŋo ŋenane miti wane masi tanik natne ea yuan kamaike.
5 Ayu i manin maiyow bairi ama, imih ayu i hisu’ubu kwanekwan. Hinakokok na’at hina’orereb. Anaika ayu i Pharisee orot, kwafiren ana ofafar fokarin wanawanan i ayu ama, naatu men kafa’imo ofafar ta astu’ub.
6 So na ukude iwa okoramaile, kinene mawakonikei wane, dongo bira nanmami, so kine yemo iwa yale, na Anutuŋo aso ŋabokopze yeye kine kine baŋ ma wakon wareakane mo edange, ea malipka more tomaka gemaile, ea wane.
6 Naatu boun ayu iti ubar tibitu anayabin God ana’omatanen ai a’agir bitih imaim ayu nuhufot ama’am isan, ubar hitu bairi tao.
7 Donine iwa mo ra edange, ea wane ŋenane Israel esep milop magu 12, eŋe ea maikei wane malipka tomaka ge more, Anutu meŋen kamami, kaiwe so ruo, yemo onoka wane na yaleka iwa malipka more toma kamaile. O ŋei waom, kine iwa wane Yuda eŋe naŋane solao don qekoi!
7 Iti omatanen i aki ai big etei 12 hibitumitum mi’itube hita’itin titurobe, imih fai mar dogoroh tutufin etei God hikwakwafir, naatu anayabin iti baitumatum isan. Aiwobomon, Jew sabuw ayu ubar hitu iti tao.
8 Onoko wane ŋei natne ŋine wetkemami, Anutu eŋe koso baŋ ŋei seu seune ma wirik oniake, ea ŋene misuk malip kaikene yale wetkemami?
8 Kwa Jew sabuw iyab iti kwabatabat aisim God sabuw murumurubih ibiyawasih baitutumin isan kwa isa efofokar?
9 “Na noŋom alakan masi kine kine korop loutne ma more, Yesu Nazaret ŋine, eŋane eŋetine maine mawe kesiakane wetke more ŋabakakole,
9 Ayu auman mat i na’atube anot, sawar moumurih na’in ata sinaf Jesu Nazareth mowan wabin ati’ib isan.
10 na Yerusalem matko yalewa okangole, na mosop ŋei Pris ŋetne eŋano ŋine ŋei ŋerep ebu lukonikalane zonom togole makole, paki Anutu wane ŋei ŋerep loutne zok mulap urumgo bira ongole. So eŋe enguwi seukmaŋkoi, yewao na yaleka ebene bonepke more maine ramaŋkole.
10 Naatu nati na’atube Jerusalemamaim asinaf. Firis ukwarih biyahine fair abai God ana sabuw moumurih maiyow abow dibur aya. Naatu rouw morobomih teo ana veya ayu auman aibasit terouw temomorob.
11 So na naso baŋem Yuda lewa lewaŋ urumgo korop engu matali ongole, so ŋei ŋerep eŋe Anutu ma baikka more, mali malip, ea isi raikei wane, na masi yale makole. So na eŋane wet gerep zok manerop okangole, ea wane na lobo kepeo matne matne yaleka engu matali onikalane arikole.
11 Mar moumurih maiyow Kou’ay Bar efan tata’amaim abow biyababan aitih, naatu hai baitumatum baihamiyin isan a’okikimih. Na’atube hai baitumatum baigigimin isan a’okimih, naatu atit an menah tatabirih hai bar hai meraramaim bai akir kakafin maiyow aitih.
12 “Kine iwa yale wane na mosop ŋei, Pris Suaine magu eŋano ŋine kibi mawe, eŋe qebin nanbi, na Damaskus arikale.
12 Ana’an iti isan ayu firis ukwarih biyahine fair hitu hiyunu an Damaskas atit.
13 Kepe oŋa bango, 12 kilok okangi, O ŋei waom, numa kebago na kawe kiwa mane qeliwo ŋine ketke, qelaŋane zok manerop so togogole, eamo kepe deinane qelaŋan yale midakaka, eŋe kepe deine yuankamaike, eaŋo ket qelaŋaneŋo motki qezazakke, na so ŋeiwa narop arikone eamo qelaŋaneŋo lolikŋonge,
13 Baise efamaim anan bi’auyit auman, Aiwobomon, marakaw no marane, mamarakaw men veya na’atube, marakaw kwanekwan re ayu au sabuw bairi anan tarbebera’uhi.
14 ŋene korop kepo ket rasu pa warekone. Na papaset pa detpe, mo don mane Hebru dongoka nolale rake, ‘Saul, Saul, ge onoka wane neku matali nanmaine? Ge kine kine ŋetne teine, ea kitonom, eaŋo zinge geŋone wikile ginmaike.’
14 Aki etei’imak me yan are, naatu ayu orot fanan anowar Hebrew turamaim iuwu eo, ‘Saul! Saul! aisim ayu irabu kubia’akiru? Ayu kubi’a’akiru i o taiyuw biya irab kubi’a’afiy.’
15 Pakiso noŋo qesonka rakole, ‘Ge maŋo, Waom?’ Rawe so Waomŋo rake, ‘Na Yesu, ge na neku matali nanmaine,
15 Ayu aibatiy ao, ‘O yait Regah?’ Naatu Regah eo, ‘Ayu i Jesu, o irabu kubia’akiru.
16 ŋo ge wienom paki, kieŋone kutno gesoke okoranom, naŋane qelit ŋei okanikenane, na ge wakongane more ma wakon ganmaile, ge kine kine onoka ukude naŋano ŋine ka waremaine, so onokaka na baŋ ŋado sikan ganikale, ea ŋei ŋerep natne rawakone edangene.
16 Baise kumisir kubat, ayu o isa abirerereb ana rubini isou inabow naatu boun abisa isa mamatar sabuw afa hai tur ina’owen. Naatu abisa isa namamatar boro ani’obaiyi.
17 Na baŋ Israel ŋei ŋerep magu so qelaŋ magu, eŋane meto ŋine geukale, na eŋano baŋ bira ganbe arikene,
17 Ayu o a sabuw Jew umahine naatu Ufun Sabuw umahine boro anatafafari. Ayu abiyafari nati sabuw wanawanahimaim inan,
18 ge deene matokkenane, so panamango ŋine ebu main onnom, qelaŋango sari wet maingekei, paki eŋe maine Satan wane zonom ea ŋadekkau, goŋo Anutu wano bira onikene, eso eŋe mali malipene naŋano payake, ea wane ra more, eŋane borikineene baŋ ebu makale paki, eŋe Anutuŋo ŋei ŋerep magukoune ma wesakonge, wane ŋei ŋerep eŋe na malip nane more, eŋe maine ŋei ŋerep eŋane keueno naŋane biŋek okane numaene ma more gekei.’”
18 matah inabotawiy naatu guguminane inanawiyih hinatit marakawamaim hinarun. Naatu Satan umane inabow God initin, saise bowabow kakafihine notawiyen hinab, naatu God ana rourubin sabuw wanawanahimaim hai efan hinab hinamare.’
19 Paulo eŋe koso rake, “Eso ŋei waom King Agripa, na qeliwo ŋine kine kine ea kawe paki, eŋane don ea mi birakole,
19 Nati isan Aiwobomon Agripa, ayu abisa marane re ai’itin men ai fanasair.
20 mikepka yemo Damaskus matko ra qelaŋane edangole, so Yerusalem matko so Yuda eŋane kepe matko korop so qelaŋ eŋane keueno rawakone edangole, so iwa yale ra edangole, ‘Ŋine zingeu paki, wetŋine Anutu wano motpi arikep, so ŋine yeye kine kine maikei, ŋo wet maingemami, so Waom qomka more, qelaŋanmami, ea wane wetŋine motpi, ea wane numa oken ariake.’
20 Bowabow wantoro’ot i Damaskas imaim abusuruf naatu ana sabuw iyab Jerusalem hima’am isah atit, Judea wanawanan etei abinan naatu Eteni Sabuw wanawanahimaim auman a binan. Abibinan anayabin sabuw bowabow kakafihine God isan hitatatabir naatu hai bowabowamaim titurobe i dogor baikitabir hibai.
21 Na don yaline ra qelaŋanbe, kine yewa wane na Bakom Urum koto gewe, Yuda ŋei eŋe neu malip nangoi paki, nekukei wane okangoi,
21 Ana’an nati isan Jew sabuw ayu Tafaror Bar wanawanan ana sebosebomaim hibuwu hifatumu rabu morobomih hiwa’an.
22 ŋo siluŋ kaiwe nasomde yewao Anutuŋo qesiŋ nange, paki yewa ŋine gesari mage ukude okanmaike, eso ea wane na iwa okora mo, nae don kisi ŋine korop ra wakone ŋibonmaile, ŋei ŋerep ketkele so wawaine weneŋ. Na don ramaile, eamo don mane mida, don wekuka, propet so Mose eŋe mo wakoniakane rakoi.
22 Baise God tafafaru yawasu ama ana it boun atit, imih o namaim abat orot babin kikimin yen in orot babin gagamin etei matahimaim abisa isou mamatar i ao’orerereb. Ayu au tur ao i dinab oro’orot naatu Moses sawar abisa mataramih hi’o inu’in mamatar imaim ao.
23 Eŋe iwa yale rakoi, ŋeiwa yewa Mesia, eŋe wikile kaukeake, so borikino ŋine ebu main oniake, paki oŋo lewine seu seuo ŋine wisikae wie more, mena menaŋ wane kiwa qelaŋane, ea wane don rawakone, Yuda ŋei ŋerep so qelaŋ ŋei edaniake.”
23 Roubininenayan boro biyan nababan ni’akir naatu morobone, moroboyah wanawanahimaim i boro wan namisir marakaw ana yawas Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah nakurereb.”
24 Paulo eŋe eŋine donine qesiŋ nagu don numaine yale raki, Pestusŋo kuroŋka rake, “Ge qelaŋ qemaine, Paulo! Ge kibi urumgo ge more dereret suaine makone, eaŋo qebingangi qelaŋ qemaine.”
24 Paul iti na’atube taiyuwin wasfafar eo inan auman Festus Paul isan iwow eo, “O i kubikoko’aw so’obamaim nawiyi in kubikoko’aw!”
25 Pauloŋo mainge rake, “Na qelaŋ mi qemaile, geŋone maine, na don korop ra waremaile, ea wele so welekatne,
25 Paul iya’afut eo, “Ayu i men abikoko’aw, au Aiwobomon! Tur abisa ao i turobe hai yabih auman.
26 Ŋei Waom King Agripa, na maine korop kaet midaine ge golat warekale, onoka wane ge kine kine iwa wane kine mo det waremaine. Na detmaile, yemo ge don iwa korop mo det waremaine, mane mi yuan kakone, kine kine iwa siuke ari qekatno mi wakonge.
26 Aiwob Agripa, ayu o namaim men erebir auman ao’omih, anayabin iti sawar etei o iso’ob, naatu sawar iti himamatar boro men karam nuhinaburumih. Anayabin iti sawar men ta umasusunamaim mataramih.
27 Ŋei Waom King Agripa, ge propet eŋane don det lukmaine? Na detmaile, yemo ge det lukmaine!”
27 Aiwob Agripa o dinab orot kubitutumih? Ayu aso’ob o kubitumatum!”
28 Raki Agripaŋo Paulo olale rake, “Ge nasomde bamgo iwa wane kotinoka baŋ neunom, na doku tau tau mane okanikale, yale wetkemaine?”
28 Aiwob Agripa Paul iya’afut eo, “O kunotanot iti veya ta’imon o boro ayu dogorou inikitabir anan Kirisiyan anamatar?”
29 Raki Pauloŋo olatke, “Nasa bamgo me naso kiroine, ea maineka, naŋane meŋe meŋenne Anutu wano motmaile, yemo ge so ŋei natne korop ŋine naŋane don iwa detmami, ukude maine na yale okanbi rap, wekumde, yemo sein iwaŋo ŋinano misuk mesiake!”
29 Paul iya’afut eo, “Veya kabumin o veya manin ayu au yoyoban God isan i men o akis baise kwa iyab iti boun ao kwanonowar i mi’itube kwatan ayu ama’am na’atube kwatamatar. Baise men akokok hinafatum dibur hinayariyi kwanama.”
30 Paulo eŋe don raki qoeki, ŋei waom eŋe wieki, ware ware, Bernais so ŋei natne korop wie warekoi.
30 Naatu Aiwob orot, gawan orot Bernis, naatu sabuw afa hima’am etei himisir.
31 Eŋe urum qelige ketpi paki, ŋado maneŋo mane au rakoi, “Ŋei iwa eŋe sot kine kine mane maki seukeakane kop me mulap urumgo birakakei wane kop maine mi okange.”
31 Efan hima tur hinonowar hihamiy hitit, naatu taiyuwih turahinah bairi hibidudur hio, “Iti orot i men abisa ta kakafin sinaf boro namorob o dibur narun.”
32 Pakiso Agripaŋo Pestus olatke, “Ŋei iwa eŋe Sisaŋo done mi desiakane ra more eŋano mi wakonge ra, yemo maine birakanom arikirap.”
32 Naatu Aiwob Agripa Festus isan eo, “Iti orot Caesar isan baifefeyanina’e tama’am, iti boun boro ata botait.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.