Atos 12
Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI
1 Naso yewao kepe ware ware Herot eŋe mali malip magu wikile kieke ebonge.
1 Nati ana veya’amaim Herod busuruf sabuw afa hina ekalesia ana kou’ayamaim hima’am bow fatum bai’akir kakafin maiyow itih.
2 Eŋe kawali ŋei koune edangi eŋe Yakop, Yohane wane tatine pilaŋŋo qeu seukke.
2 Naatu John tuwah James uwih hibai kaiyomaim hiyi morob.
3 Herot eŋe masi ea maki, so Yuda ŋei ŋerep eŋe kau siminonge, ea wane eŋe kawali ŋei koune biraongi, so eŋe Petoro mulap urumgo birakakoi, Yuda eŋane zonom ma met met nasoo so mere bret sap saune ne okangoi, naso yewao.
3 Iti na’atube sinaf Jew sabuw hibiyasisir itih, basit, Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw hi’aa ana mar eo Peter hibai hifatum.
4 Eŋe Petoro malipkaki paki, mulap urumgo birakaki waketke, paki kawali magu etke so etke, eŋe Petoro ea eŋane meteo birakake, paki eŋe eŋane diam okorakoi, paki tego etke so etke ea ŋine mapok ongi, kawali ŋei eŋe koso etke so etke so etke so etke okangoi. Paki Herot eŋe detke, ŋado Aŋelo Loloŋon Loloŋon Naso qoeki, eao Petoro ma ari more ŋei ŋerep eŋane kaitko qewe seukeake.
4 Peter hibai hifafatum ufunamaim hibai hin dibur hiyari’iy, baiyowayah etei 16 hima’uh hima.
5 Herot eŋe Petoro mulap urum koto birakaki metke, ŋo mali malip ŋei ŋerep eŋe Petoro wane ra more Anutu wano togole meŋenkakoi.
5 Imih Peter diburamaim hibotan hima, baise ekaleisia dogoroh tutufin etei God isan hiyoyoban.
6 Qaeki Herot eŋe Petoro iwenka ari dongo birakayakane wetkeke, ŋo qei kino mi okangi, ruoo Petoro eŋe kawali ŋei etke erane keuetno kulu pake, eŋe mulap senŋo lukkakoi, ŋo kawali ŋei eŋe mulap ŋei eŋane mat madetko diam okorakoi.
6 Nati gugumin ta’imon Pilate yayakitifuw mar tatot tibatiyimih, Peter baise ma’utenayah orot rou’ab hai founamaim uman rororon chain hi’utan. Naatu au waraunane i ma’utenayah umah hi’utan naatu i matan fot in. Dibur etawan auman ma’utenayah hibat hikakaif.
7 Ikopka, Anutu wane aŋelo maneŋo mulap urum koto okoraki, so qelaŋaneŋo mulap urum koto qelaŋange. Aŋelo eŋe Petoro wokino ma wirikaki wieki olatke, “Ikop! Wienom!” Raki eaka ikopka mulap metino ŋine qoe ketke.
7 Naniyan meyemeye Regah ana tounamatar run bat naatu marakaw bar wanawanan kusisiar re, tounamatar Peter tuwabun bai ibunibun eo, “Mata enuw kumisir saife.” Mar ta’imonamo Peter uman chain hiha’obow hire. Tounamatar na Peter ebibunibun|alt="Angel awaking Peter" src="cn01953B.tif" size="col" loc="Act 12.7" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="12.7"
8 Pakiso aŋeloŋo olatke, “Ge radepŋone ramu more kie kulitŋone bira makatakenom.” Petoro eŋe yale okangi, aŋeloŋo koso olatke “Ge momo takotŋone bira more na mogat nanikene”.
8 Imaibo tounamatar Peter iu, “A faifuw kwiyoun naatu a baibiyon kwiyoun.” Peter na’atube sinaf naatu tounamatar eo, “A faifuw tafan baibiyon naiw kufifin naatu kwi’ufnunu.”
9 Petoro eŋe aŋelo mulap urumgo ŋine mogatka saketke. Kine kine iwa wakonge, Petoro eŋe mi detlukkake. Eŋe wetke rake, “Kulu kulu mane kamaile,” yale ra wetkeke.
9 Peter i’ufunun hairi hitit dibur bar ufunane hire, baise Peter men kafa’imo so’ob tounamatar abisa sisinaf, i notanot i mimim rouw.
10 Ere kawali ŋei magu mane ea yuan ongoik. Paki ere koso ari kawali ŋei magu mane ea yuanone more, mulap urum wane madet suaino lotke more, mat suaino wakesikeik wane ariuk, so madet ea oŋomka qoe lalaŋgi, mat ŋadino waketkoik. Ere numa maneo ketpik paki, ikopka aŋelo eŋe Petoro qeliŋkake.
10 Hitit ma’utenayah etawan wan hibatabat naatu etawan bairou’abin hibatabat hinatabirih. Naatu hina etawan gagamin in bar merar titit awanamaim hitit, etawan akisin botawiy hitit ef yan hire. Ef nati hibutitiy hin yomaninamaim hitit, basit tounamatar sa’iwa’an.
11 Pakiso, kine kine wakonge, ea Petoro eŋe detlukka more rake, “Welekatne, Herot so Yuda ŋei ŋerep eŋe na wikile ninikei wane detkoi, ŋo Waomnane aŋeloineŋo birakaki, ket na mulap urumgo ŋine iwennane ketmaike, Herot so Yuda ŋei ŋerep eŋe mi matali nanikei.”
11 Peter imaibo matan to iwa’an eo, “Turobe, iti sawar i anababatun ayu isou matar. Regah ana tounamatar iyafar Herod ana fairane naatu Jew sabuw sawar abisa hinotanot mataramih i umahine ayu iyawasu.
12 Petoro eŋe yale dere more Maria wane matko arike, Maria eŋe Yohane Mareko wane nagaine. Ŋei ŋerep loutne mat eao lewage meŋenkakoi.
12 Peter ana not kukubunai ufunamaim na John Mark hinah Mary ana bar tit. Nati’imaim sabuw moumurih na’in hiru’ay hima hiyoyoyoban.
13 Petoro eŋe mat madetko lotke more madet ŋadino yatoke. Paki so qelit ŋerep mane eŋetne Roda, oŋo don turuŋine maingeakane sarike.
13 Peter na etawan ufunane bat rukikitar, naatu bowabow babitai wabin Rhoda etawan botawiyinamih na.
14 Ŋerep eŋe Petoro wane done mo detkake, ŋo eŋe qom sua so kaet ŋerep, ea wane eŋe Petoro wane nigetkaki, eŋe madet mi lalage, eŋe zinge ari don kisi ea ŋei ŋerep edange.
14 Baise Peter fanan i’inan ana maramaim yan wanawanan yasisir awan karatan etawan botawiyina’e i matabir nunuw run e’af eo, “Peter na ufun ebatabat.”
15 Ŋei ŋerep eŋe dere more olale rakoi, “Ge qelaŋ okanmaine!” Ŋo eŋe koso sorinone edangi, ŋei ŋerep eŋe rakoi, “Aŋelo maneŋo sarimaike.”
15 Sabuw hi’u, “O anot i kwaris.” Baise i ana yanibebemaim, imih hio, “Nati i Peter ayubin.”
16 Don yale auye rauso, Petoroŋo takotke edoraki, eŋe sari madet lalage more, kau paki, oŋaene qaeke.
16 Baise Peter bat rurukikitar etawan hibotawiy, naatu hi’i’itin ana veya hifofofor men kafaita.
17 Petoro eŋe metineŋo ma zop onge, ea wane ŋei ŋerep eŋe donene midaine metkoi, yale metpiso Anutuŋo dalino okane more, eŋe mulap urumgo ŋine iwenka ketke, Petoro eŋe ea wane korop raqelaŋane more edange paki rake, “Don kisi iwa Yakop so mali malip magu natne korop edan warekei.” Yale ra more eŋe Yerusalem qelige more mat maneo arike.
17 Peter umanamaim iman awah bofot naatu Regah mi’itube diburane bobotait hai tur eowen, “Iti i James ana tur kwana’owen naatu taitu auman hai tur kwana’owen.” Imaibo ihamiyih tit efan ta’amaim in.
18 Kepe qaeki so mulap urum wane diam gege ŋei eŋe kaet suaine ongi, dere mezet okane qesonnagukoi. “Petoro eŋe diao arike?”
18 Mar auman baiyowayah wanawanahimaim kasiy gagamin na’in matar, taiyuwih hibabatiyih hio, “Peter isan mi’itube’emih iti na’atube matar?”
19 Herot eŋe ware ware ŋei loutne edangi, eŋe ari Petoro ziaŋka more mi maratkakoi. Herot eŋe ware ware ea wanokone more kawali ŋei natne edoraki, so eŋe ware ware enguwi seukkoi.
19 Herod kwararih hin hinuwih, baise men hitita’ur. Basit ma’utenayah orot nah 16 buwih ibabatiyih sawar eo hibow hin hirouw himorob.
20 Herot eŋe Tire so Sidon mat welaine eŋane sotine osike, paki mat welaine eŋe Herot korop lewaŋgei wane arikoi. Mikepka eŋe Blastus mau eŋane ŋadeeno arike, eŋe Herot wane mat ware ware oŋo qesiŋoniakane eŋe qesonkakoi. Pakiso, eŋe Herot wano ari peam dume niakane, ea wane eŋe Herot olatkoi. Onoka wane Sidon Tire mat welaine eŋe Herot wane kepeo ŋine ŋara aboŋ korop qole okangoi, ea wane eŋe Herot sot osi osiine ea qoeakane sorinka meŋenkakoi.
20 Herod ana yaso’ar gagamin na’in Taiya naatu Sidon sabuw isah biyaso’aso’ar. Imih sabuw kou’ay hibai Herod itinamih hina. Wantoro’ot aiwob ana orot gagamin wabin Blastus yan hiyi rabon isahine bat imaibo hina Herod biyan hitit tufuw isan hifefeyan. Anayabin hai tafaram ana bay i Herod ana tafaramane nan.
21 Herotŋo kaiwe naso mane motke, paki kaiwe naso yewao eŋe ware ware wane kibi auke, paki eŋe ari ware ware met met wane kutno pese metke, eŋe mere don suaine edange.
21 Veya hirurubin na’atube aiwob hai gub ana faifuw bai iyoun ana urama’ama’amaim mare ma sabuw isah binan.
22 Ŋei ŋerep eŋe don dere more boka rakoi, “Iwa mo Anutu mane wane aŋa don me ŋei mane wane aŋa don mida!”
22 Sabuw tur hinonowar hio, “Iti men orot ebibinanumih, baise god.”
23 Ikopka Anutu wane aŋelo maneŋo Herot qeke. Qeki koma koma eŋe Herot qomine ki lotke neu, so seuke. Onoka wane Herot eŋe Anutu ewino mi kitoke, ea wane aŋeloŋo qeki seukke.
23 Mar ta’imon Regah ana tounamatar Herod rab re morob biyan motamot hi’an morob, anayabin sabuw bora’aten hibitin men bai God itinimih.
24 Naso yewa Anutu wane don takotke more sua matko matko arike.
24 Naatu God ana tur ra’at tasasar tit sabuw etei hinowar.
25 Barnabas so Saul ere urataetne Yerusalem matko mauk qoeke paki, ere koso zinge arikoik, ari Yohane Mareko ebuwik ererop arikoi.
25 Barnabas, Saul hairi hai bowabow hibisawar ufunamaim Jerusalemane himatabir maiye John Mark hibai bairi hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.