Atos 10
Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI
1 Ŋei mane Sisaria matko geke, eŋetine Kornilius, eŋe Roma kawali ŋei magu(100) eŋane ŋetne. Kawali ŋei magu ea eŋane eŋetene “Italian wane kawali ŋei magu.”
1 Caesarea imaim orot wabin Cornelius Rome baiyowayah hai orot ukwarin baiyow ana kou’ay wabin Italian Regiment.
2 Kornilius eŋe Anutuŋo onokaka wane simin kamaike, ea malipka more ewine kitoke, eŋine so dokoine korop eŋe Anutu wane bango tamge more, eŋetine ma bukeu wake, so eŋe Yuda ŋei aboŋene midaine qesiŋ onmaŋke, ŋo meŋe meŋen yemo Anutu wano meŋenka mageke.
2 Cornelius i God ana orot ta, i ana nibur tutufin etei God hikwakwafir, baibais gagamin maiyow yababan wairafih bitih, naatu mar etei God isan yoyoyoban. Cornelius eyoyoyoban|alt="Cornelius praying" src="cn01943B.tif" size="col" loc="Act 10.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.2"
3 Rarap maneo 3 kilok, kepe qoe qoe naso, eao eŋe kulu kuluo yale kine kine mane kake, eŋe Anutu wane aŋeloŋo tingo kaki, aŋeloŋo eŋe sari mat koto saket olale iwa yale rake, “Kornilius!”
3 Veya ta rabirab three korok na’atube matan hibora’ah God ana tounamatar na run wabin su’ub eo, “Cornelius!”
4 Pakimo, Kornilius eŋe eŋano pore kalilipka more, kaetkaki siluŋ rake, “Waomne daleo?”
4 Cornelius matan takiyat itinkikin erebirubir auman eo, “Regah abisa kukokok?”
5 Ge nasomde iwaka ŋei mane bira onnom ari, ŋei mane eŋetine Saimon, ŋo maneine Petoro, eŋe Yopa gemaike, iwa iwenka sarikei wane bira onikene.
5 Imih boun orot afa iniyafarih hinan Joppa orot Simon, wabin ta Peter, i hinanawiy bairi hinan.
6 Petoro eŋe Saimon osom solaineŋo kine kine mama eŋane matko kulit gemaike, Saimon eŋe matine yemo kiwet mezeno gemaike.”
6 Simon bobaituw kanabihimaim sawar yumatah ta ta sakirayan i ana baremaim bairi tema’am, ana bar tor rewan ebatabat.”
7 Aŋelo, eŋe yale ra more Kornilius don olatki qoeki arike, pakimo Kornilius eŋe ŋei etke etoraki sarikoik, ŋei mane eŋe Anutu ewine kito more Kornilius wane matino geke, eŋe Kornilius maulukka mageke. Kornilius eŋe ŋei ea so kawali ŋei mane so qelit qeqe ŋei etke edoraki sarikoi.
7 Basit tounamatar hairi hio inan ufut, Cornelius ana bowayah orot rou’ab naatu baiyowayah orot ta’imon e’af ayuwih. Iti baiyowayan orot auman i God ana orot, Cornelius biyan ana tafafarayan orot.
8 Sariu so Kornilius eŋe kine kine wakonge ea wane done edane more mauluke, so Yopa biraongi arikoi.
8 Sawar etei himamatar na’atube hai tur eowen, basit iyafarih hin Joppa hitit.
9 Korniliusŋo ŋei biraonge, eŋe ari mage numao pakoi, kepe qaeki, ŋei etke so etke ea eŋe Yopa osino ariuso, kepe deine mo oŋa bango okangi, mo Yopa matko lotkekoi, pakiso naso yewao Petoro eŋe tiri woka mat bakino kutno meŋen kayakane wake.
9 Mar to orot efamaim hina Joppa hibiyubin auman, Peter auyit yen in bar tafan yoyoban isan.
10 Yewa meŋenka more ŋara wane seuke more, qelit qeqe ŋei mane ŋara maulukeakane olatke. Qelit ŋei eŋe ari ŋara maulukki, so Petoro eŋe kulu kulu yale kine kine mane de kuneŋine kake.
10 Basit bayumih morob ana kok i bay taa, bay hibogaigiwas bifotamih i matan taratan.
11 Petoro eŋe kaki qeli aŋaŋgi, kine kine mane ketke, ea yemo lap lap kakapa suaine mane yale wakonge, eamo wazaine etke so etke pise pisiine ea yale waka metki, laplap ea bira qesuŋkaki, kepeo qeredege ket sarike.
11 Mar botawiy naatu sawar ta rar gagamin na’atube umasusun kwafe’en hikuhamihamiy re me yan titit itin.
12 Osom kine mane kine mane, koma, logum, parewa, naŋi zubaine, ea eŋe korop laplap ea wane kotino watke pakoi.
12 Nati wanawanan for yumatah ta ta, kok uma’ar, gabunam, naatu kutor mamu. Peter matan hibora’ah masanuw kakafih biyah gubagug auman itah|alt="Peter’s vision" src="cn01945B.tif" size="col" loc="Act 10.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.12"
13 Ŋei maneŋo Petoro olatke, “Petoro, ge wie qe nenom!”
13 Orot fanan nowar eo, “Peter kumisir iti sawar kurouw ku’aa.”
14 Pakimo, Petoroŋo mainge rake, “Waomne, na maine mi okanikale, Mose eŋe osom kine kine iwa pamami, ea korop qotkoine, Yuda tegoŋo mi nenine rake, sogino na osom yaline mane mi nekole.”
14 Baise Peter iya’afut eo, “Men karam Regah, ayu men kafai sawar iti na’atube karitanih eregubagub auman aa’umih.”
15 Ŋei eaŋo Petoro koso olatke, “Anutuŋo kine kine ra sauk okangi libeka okange, ge maine misuk raikene, ‘mi nenine’ .
15 Orot fanan iban bairou’abin e’af maiye, “Sawar abisa God eorereb gewasin rarouw men o a notamaim kakafin inarouw inao.”
16 Laplap ea atak karewe ket wakongiso, koso ikopka qeliwo mainge more waraŋgi kerewake.”
16 Sawar iti na’atube mar tounu matar, imaibo naniyan meyemeye sawar matabir maiye yen mar run.
17 Waki, so Petoro eŋe dereret urata so dere qeka okane more rake, kulu kulu iwa kele, ea wane kine yemo daleo? Eŋe dereret urata yale ma metkiso, ŋei magu natne Korniliusŋo biraonge, eŋe lotkekoi, eŋe sari lotke more, ra qeson okane rakoi, Simon wane mat, eamo diawao metmaike? Eŋe yale ra qesone ari mageso, madetko lotke more yewa okorakoi.
17 Peter matan hibora’ah sawar iti i’itin anayabin so’ob isan kasiy ma binotanot, orot Cornelius iyafarih hinan bar hitita’ur hina fur awan hibat.
18 So eŋe qesone more iwa yale rakoi, “Ŋei mane eŋetine Simon Petoro eŋe iwa kulit gemaike, ŋei ea eŋe iwa metmaike me mida?”
18 Hi’afariy hibatiyih hio, “Orot wabin Simon Peter iti a baremaim ema’am?”
19 Ŋo Petoroŋo yemo eŋe kulu kulu kake ea wane kine desiakane ziaŋka mat kutno weti metke, naso yewao Asu Koboboine eŋe Petoro olatke, “Detnom, ŋei karewe eŋe qelawa sari ge ziaŋ ganmami.
19 Peter matan hibobora’ah isan boro’ika ma binotanot, Anun Kakafiyin iu eo, “Simon, orot nah tounu o tenunuwihi.
20 Yale wane ge wie ketnom, na ŋei ea biraonbe sarimami, ea wane ge aboŋone mauluke more ikop ket eŋerop arinom, ge dereret urata koso misuk maikene, ŋei yewa noŋom biraonbe sarimami.”
20 Imih kumisir kura’iy bar baban, men a inakutan baise bairi kwanan, anayabin ayu aiyafarih hina.”
21 Rakiso, Petoro eŋe ŋei ea eŋano ket ŋei ea edange, “Ŋei iwa ŋine na ziaŋ nanmami, yemo na iwa, ŋo ŋine onoka wane sarimami?”
21 Peter misir ra’iy naatu iuwih eo, “Ayu orotoban iti kwa ayu kwanunuwuhu, kwa a’an aisim kwana?”
22 Yale rakiso, ŋei ea eŋe mainge olatkoi, “Kawali ŋei magu(100) eŋane ŋetne, eŋetine Kornilius, oŋo bira ŋongi sarimaine, oŋo ŋei wele, eŋe Anutu eŋetine ora mawa kamaike, so Yuda ŋei ŋerep Kornilius ewine kito okanmami. Anutu wane aŋelo mane oŋo Kornilius olatke, eŋe goŋo don mane daleo ra qelaŋane olatnom desiakane newan ganmaike.”
22 Hiya’afut hio, “Aki i baiyowayan orot ukwarin wabin Cornelius iyafari ana. Iti orot ana yawas i gewasin, naatu God ebibiruw, Jew sabuw etei iti orot i tekakakafiy. Tounamatar kakafiyin iu, o tifefeyani itan ana bar, saise o abisa itao’o i tanowar isan.”
23 Petoro eŋe don ea dere more, ŋei ea eŋe mat yewao ruoo kulu paikei wane newanonge.
23 Basit Peter nah tounu buwih bar hirun bairi fai ta’imon hi’in.
24 Petoro so ŋei magu ea eŋe ari mage numao pakoi, qaekiso kaiwe maneo Petoro eŋe Sisaria matko lotkeke, Kornilius eŋe weŋem sotakkoune so kimakoune natne newan ongi, sari matino Petoro toma kakoi.
24 Veya baitonin hina Caesarea hitit. Cornelius i ma matan ef i’itin, taintuwan afa e’af ayuwih hina ana baremaim bairi hima Peter hikakaif.
25 Petoro eŋe matko wayakane okoraki, Korniliusŋo maratka more Petoro wane kino kepeo ket rasu more, umi ket kaitne kepeo uakake.
25 Peter na bar rur ana maramaim, Cornelius nanamaim sun yowen kwafir re.
26 Ŋo, Petoro eŋe maki wieki olatke, “Wienom! Na kepe ŋeika.”
26 Baise Peter imisiruw eo, “Kumisir ayu i orot o na’atube.”
27 Petoro eŋe Kornilius don olatki, ari mat koto wakoik, ŋei ŋerep loutne lewage more erane toma metkoi.
27 Peter tur busuruf auman Cornelius hairi hirun hin bar wanawanan hitit naatu sabuw kou’ay gagamin na’in hima’am kouh yen.
28 Petoro eŋe yale edange, “Ŋidom detlukmami, Yuda ra rokop don togonŋo iwa yale ramaike, Yuda ŋei mane eŋe Yuda tego ŋadino, qelaŋ ŋei, eŋerop maine kulit mi geake, so Yuda mane eŋe tego ea eŋane osoeno mi ariake, ŋo na yemo Anutu oŋom mo sikan nanike, Anutu wane deino me kaitko, na mi raikale, Anutu wane zonom me deinane qelaŋanŋo ŋei mane wane sot turuŋ me panaman mane mi mataliki siukeake, ea midakaka.
28 Iuwih eo, “Kwa etei kwaso’ob Jew hai ofafar men ebibasit boro Ufun Sabuw atinanawani bairi tatitayo’ay. Baise God i’obaiyu aitin ayu men orot ta biyan karitanin o gubagub anarouw anao.
29 Ea wane na ŋinane don dere mi qile, na ŋinane don boka woka ea dere iwa sarile, ea wane na qeson ŋunmaile, ŋine onokaka wane rau na sarile? Eaka rau na detpe.”
29 Imih ayu isou tur kwabiyafar, ayu men erekwahir auman anamih. Ayu kwa abibatiy, aisim ayu isou tur kwaiyafar ana?”
30 Pakimo, Kornilius eŋe mainge iwa yale rake, “Kaiwe karewe bano, naso yewao, 3 kilok na matne koto mere meŋen kakole, ikopka ŋei mane laplap qelaŋinerop eŋe naŋane kaitno okora more,
30 Cornelius iya’afut eo, “Veya kwafe’en na’atube sawaraka, veya three korok na’atube rabirab au baremaim ayoyoyoban, naniyan meyemeye orot ana faifuw kwes nau’umaim bat eo,
31 nolatke, ‘Kornilius! Anutuŋo geŋane meŋe meŋen dere more geŋane masi weku mane kake,
31 ‘Cornelius, ayoyoban God nowar naatu a siwar sabuw yababan wairafih ibitih imaim ana not kusib.
32 ea wane ge ŋei mane Yopa bira kanom, eŋe ari Saimon Petoro maratka more, iwa sariakane olatkep, Petoro eŋe Saimon, osom solaine mama eŋerop metmaike, eŋe matine kiwet osino kulit gemaike’ .
32 ‘Orot ta kwiyafar en Joppa imaim orot wabin Simon wabin ta Peter i Simon bobaituw kanabihimaim sawar ta ta sakirayan ana bar tor rewanamaim ema’am biyan etit.’
33 Yale raki, so na ikopka ŋei natne biraonbe sariu mo, ge masi weku mane okane more sarimaine. Naso iwao, ŋene korop Anutu wane kaitko mere geŋane don desikenane tomamaine. Anutuŋo ge kine kine ginge, ge ea korop ra qelaŋannom desikene.”
33 Imih o isa tur saisewat aiyafar, naatu gewasin maiyow o ina itit, naatu aki etei God nanamaim Regah sawar etei eo biyuni nowaramih ama akakaif.”
34 Kornilius eŋe yale rakiso, Petoro eŋe kieke rake, “Na iwa mo detlukmaile, Anutuŋo ŋei ŋerep korop eŋano masi tego wekuka raki paki detongi, magu weku okanmami.
34 Imaibo Peter busuruf binan eo, “Ayu bounabo aso’ob, God men orot babin ta’imon itin yan ebaibimih.
35 Ŋei ŋerep kepe baŋem maguine maguine, eŋe Anutu ewine kitokeiwo, so koboine ge okanikeiwo, Anutuŋo ŋei ŋerep ea eŋane simin kaki qesiŋ oniake.
35 Baise orot menan ta ta iyab i tibibiruw naatu abisa gewasin tisisinaf.
36 Ŋine don iwa yale eamo detmami, Anutuŋo Israel tego ŋebonge, eŋe sigi maep don iwa yale ra qelaŋange, Yesu Kristo eŋe kepe baŋem ŋinane Suaine, oŋo ŋebuki, ŋene Anuturop wet weku okangone, ŋine ea korop detlukmami.
36 Tur God iyafar na Israel biyah titit i etei kwaso’ob, iti tur gewasin i tufuw Jesu Keriso wanawanamaim ema’am. It etei ata Regah.
37 Ŋine ŋidom kine kine korop wakonge, eamo detka waremami, eamo Israel kepeo Yohaneŋo ŋei ŋerep doku tauonge, sigi maep ra qelaŋange, ea wane ŋadino mo korop wakon wareke, Yesuŋo urata eamo Galili kepeo kieke more, maki takotke kepe baŋem rokopke ari wareke, ŋine eamo korop detlukmami.
37 Naatu kwaso’ob sawar abisa Judea wanawanan mamatar, John bapataito isan bibinan ufunamaim iti sawar i Galilee imaim busuruf.
38 Anutuŋo Yesu, Nasaret ŋine Asu Koboboine zonominerop qe watke rokopkake, Yesu eŋe kepe baŋem lolike korop masi weku mane ma more, ŋei ŋerep Satan wane asu qotkoinerop ma menaŋ onge. Anutuŋo Yesurop geke, ea wane, eŋe kine kine maki, ea wakonge, ŋine ea korop detlukmami.
38 Mi’itube Anun Kakafiyinamaim God Jesu Nazareth matuwan tafan eof nowah naatu fair tafan bisuwai i kwaso’ob. Naatu ana bowabow mi’itube run tit bow yawas gewasin sinaf, sabuw iyab afiy hai fairamaim hima’am etei biyawasih auman i kwaso’ob, anayabin God i hairi hima’am.
39 Yesu eŋe kine kine Israel eŋane kepeo so Yerusalem kotine make, ŋene ea korop kakone, pakiso eŋe Yesu kibego qeu seukke.
39 Sawar abisa Jew hai me yan naatu Jerusalemamaim sisinaf etei i aki a’itah sif arurubon. Naatu onaf afe’enamaim hikubar momorob auman i aki aso’ob.
40 Ŋo, kaiwe mama karewe kutno Anutuŋo eŋe ma wisikaekaki, wie more ŋei ŋerep eŋano wakonge.
40 Baise veya tounu ufunamaim God morobone bora’ah maiye naatu iwa’an tit irerereb sabuw hi’itin.
41 Ŋei ŋerep korop eŋe mi kakoi, Yesu eŋe seuseuo ŋine koso wisikae wieke, Anutuŋo ŋene bira ŋongi, ŋene koso Yesurop weneŋ doku so ŋara nekone.
41 Men sabuw etei hi’itin, baise sabuw iyab God rurubinihiwat, nati i aki iyab morobone mimisir maiye ufunamaim bairi a’aa atomatomawat.
42 So Yesu eŋe ŋene urata don ŋebone more ŋedange, ŋene ŋei ŋerep eŋano miti don iwa yale ra qelaŋanikenane ra ŋedange, Anutuŋo Yesu eŋe ŋei ŋerep wisikaune so seuseune kineene ma wanokoniakane birakake, ŋene don ea ŋei ŋerep edangene.
42 Naatu eobaiyuni tur gewasin sabuw etei isah ana binan hai tur ana’owen Jesu i God Rubin sabuw yawayawasih naatu murumurubih baibabatiyih isan.
43 Anutu wane qelit ŋei propet eŋe korop Yesu wane don ra qelaŋangoi, paki, eŋe iwa yale rakoi, ŋei mane eŋe Yesu wane don dere mogat kayakeo, eŋe Anutuŋo ŋei ea wane sot turuŋine ea korop Yesu wane eŋet malipka maikane, qeliŋka maniake.”
43 Dinab orot etei isan hibinan hio sabuw iyab i wabinamaim hinabitumatum boro hai bowabow kakafih nanotawiyen.”
44 Petoro eŋe sigi maep don ra okoraki, eaka Asu Koboboineŋo ŋei ŋerep korop Anutu wane don dere metkoi, eŋane kuteeno ketke.
44 Peter iti na’atube bat eo inan wanawanan Anun Kakafiyin ra’iy sabuw iyab hima tur hinonowar tar gabuwih.
45 — ausente —
45 Jew baitumatumayah afa Peter bairi Joppa’ane hinan hifofofor men kafaita. God ana usar Anun Kakafiyin Ufun Sabuw auman tafahimaim isuwai re’ere isan.
46 — ausente —
46 Naatu sabuw menah botabir tur ta ta hio God hibora’ara’ah.
47 “Ŋei ŋerep tego iwa Asu Koboboine mo mamami, eŋe mo ŋenze rokop okanmami, ea wane mo koso maŋo mane doku taukei wane rawetoniake?”
47 “Iti sabuw boro yait harewamaim bapataito bain isan na’otanih? Anayabin Anun Kakafiyin it tabaib na’atube i auman hibaika.
48 So Petoro eŋe koso ŋei ŋerep yewa eŋe edange, “Ŋine ukude mo iwa Yesu Kristo wane eŋetko doku taukei!” Eŋe doku tauwi qoekiso, eŋe koso eŋerop kaiwe mama natne weneŋ gekei wane ra olatkoi.
48 Basit iuwih Jesu Keriso wabinamaim bapataito hibai, naatu Peter veya bai’ab na’atube bairi ma isan hifefeyan nati’imaim bairi hima.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.