2 Coríntios 11
Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI
1 Ŋine detnanbi, na qelaŋ don nigatne ŋidanbe, siluŋ maine detnanikei me?
1 Ayu anotanot mar kikimin au tur anao i boun koko’aw hai tur te’o na’atube, baise kwa marasika kwabusuruf kwabowabowaka.
2 Na ŋinane ra more sorin borin okan okanmaile, so sorin borin donne ea yemo Anutu wano ŋine. Ŋine yemo ŋerep natewen mane koboboine ŋei wekurop aukei yale, noŋo Kristo wane biŋekkoune okane eŋeropka weku koboboine gekei wane maturaŋ ŋungole.
2 Ayu kwa isa abi’o’orot, boun God ebi’o’orot na’atube, kwa i boun babin biyan numin orot ta’imon bai’awanin isan hi’omatan na’atube nati i Keriso akisin.
3 Ŋo siluŋ dere mezet okanmaile, yemo komaŋo Ewe borikinane isikaki pelekke, masi yalewaka ŋinano wakongi wet dereretŋine wiriake, pakimo tanik manik libekaka okane more Kristo waneka dere gege eamo baŋ qeliŋgei, na ea wane kaet nanmaike.
3 Ayu i abirubir kwa a not boro ni’afiy abistan Eve biyanamaim mamatar boro kwa biyamaim namatar. Kok i so’ob kwanekwan, naatu i iwa’an Eve God fanan sair naatu bowabow kakafin sinaf, imih nati baifufuwenayah boro kwa hinifuwi naatu hinifuwen anot hini’a’afiy saise kwa boro men kafa’imo Keriso akisinamo kwanitumitumimih
4 Onoka wane, ŋinano ŋei maneŋo lotkeakeo, Yesu wane kine ŋene ŋidan okanmaine, yewa eŋe ŋidaniake midaka, oŋo tanikine mane ŋidaniake, so Asu ŋenano ŋine makoi, yewa midaka, eŋe kuneŋine mane ŋiboniake, so Miti Don ŋedo ŋidanŋem detkoi, yewa midaka, eŋe wetne mane ŋidaniakeo, yewa ŋine mi rawetkau paki detpi zok menageake!
4 Anayabin sabuw afa hinan naatu Jesu isan hinabinan men boun aki abibinan na’at. Anunin ta kwanab men boun aki abaib na’at o tur gewasin men boun kwanonowaramaim tebibinanumih, hamehamen maiyow kwa boro mar ta’imon kwanab.
5 Na detmaile, yemo noŋo nigatne ŋinane “aposolo” natne eŋane ketkele mi okanmaile.
5 Baise anotanot ayu i ai gewasin kwanekwan men boun kob abarayah wabih gagamih gewasih na’atube.
6 Welekatne na miti gereunerop mi mane ra okanmaile, ŋo siluŋ miti wane kine dereret yemo det okanmaile. Ŋene numa kine kine ma okangone yewa korop ŋine sikanŋun warekone.
6 Ayu tur ao’o i boun kek sosof hai tur te’o na’atube, baise ayu auru not so’ob ema’am, aki ef etei bebeyanamaim ao kwanowar sawar.
7 Na Anutu wane Miti don Maine ŋidangole, naso yewao na ea wane lewine qole nanikei wane mi rakole. Na yale okanbe paki nae ma ket bira nagu more ŋine ŋibu wiekole, na yale okanbe borike me?
7 Ayu taiyuwu anayara’iyu naatu kwa anabora’ahi Regah ana tur gewasin baiyan en anabinan nati i bowabow kakafin?
8 Na ŋinano miti urata makalane, yemo welekatne doku tau tau magu mat natne edo wesi aboŋ ninbi ebu makole, yale okangole, eaŋo yemo yaup oma ongole yale okanmaike, ŋo yemo ŋine qesiŋ ŋunikalane okangole.
8 Ayu Kirisiyan sabuw afa biyahine kabay abai kwa baibaisi isan, kwanotanot ayu abainuwih?
9 So na ŋinerop gekole, naso yewao na wesi aboŋ wane zuagewe paki, ŋido qesiŋ nanikeiwane ra meŋen mi okan ŋungole. Na ma zuaŋ okane gewe kimakopne Makedonia kepeo ŋine sarikoi, edo yeye kine kine zuaŋgole, yewa korop ma sari qesiŋ nangoi. Na ŋinano yaup gewe, ŋine naŋane wikile mi detkoi, yale waka ŋado naŋane wikile mi desikei.
9 Bairit tama’am ana mar ayu au kok sawar bain nowau matar isan, men kafa’imo yait ta aiwowa’ani. Anayabin teitit no Masedonia’ane hinanan sawar abistanawat akokok etei’imak anafofonin abai. Ayu boro taiyuwu bit ana’abar naatu boro na’atuka anasinaf anan.
10 Kristo wane don wele eaŋo naŋano pamaike, yalewa wanemo welekatne Akaia loli lolik korop ŋinano ŋine aboŋ wane, ŋei maneŋo naŋane mawa mawa donne ea mane mi maket birananiake.
10 Keriso ana turobe ayu wanawana’umaim ema’am. Ayu ao’omatani, iti ora’ara’at boro men kafa’imo awau nafot iti tafaram Akaiya wanawanan.
11 Eso na onoka wane don iwa ramaile? Na ŋinane mi nanmaike ea wane me? Midaka! Anutuŋo detmaike, na ŋinane nanmaike!
11 Aisimamih? Anayabin ayu men kwa abiyabuwi? God so’ob ayu kwa abiyabuwi.
12 So na masi iwa okanmaile, ea baŋ takotke yale okane arikale. Yale okane more ŋei natne leŋonbe, eŋe numa natne maratkau paki, eŋe ŋene urata mamaine, ea wane rokopka mamaine rau paki, ŋei natne eŋane kaitko mawa nagukei wane qesi qesiŋenane numa qekakei.
12 Ayu boun abistan abowabow boro na’atuka anabow anan. Saise ayu bowabow iti na’atube anabowabow i baifufuwen bai’obaiyenayah anarufutih. Hai yabih en isah hinao’ra’ara’at naatu asir hinao i mi’itube tebowabow aki bairi ta’imon abowabow.
13 Eamo iwa yale, ŋei yaline eŋe aposolo wele Midakaka! Eŋe aposolo isisine, eŋe urata kakienane isiu paki tanik manikene ea maingeu, solaeneŋo onbi Kristo wane aposolo wele okan okanmaike.
13 Anayabin sabuw nati na’atube i turabarayah baifufuwenayah, i hai bowabow isan i taiyuwih tebifufuwen. Naatu taiyuhiwat tesisinaf hai itinin i boun Keriso ana turabarayah na’atube.
14 So ŋine ea wane oŋaŋine misuk qaeake! Satan eŋe yaleka oŋomka solaine qeingeki kau, aŋelo qelaŋan gorop eŋane rokop okaniake!
14 Naatu nati men tanakasiy! Satan karam taiyuwin nabotabir marakaw ana tounamatar, itininabe namatar.
15 Eso yalinane eŋane qelit ŋeikoune eŋe ŋei eŋane kaiteno edomka solaene qein gekeiwo, eŋe onbi miti ŋei koboboine eŋane rokop okaniake. Ea wane detpi, masi kuneŋine mi okaniake. Ŋado eŋe baŋ masi kine kineene okane ma okane gekoi, ea wane rokopko turuŋine marat kaikei.
15 Isan imih aki men akakasiy Satan ana akir wairafih i taiyuwih hibotabirih akir wairafih hai yawas gewasih na’atube himamatar. Mar yomanin mi’itube hai bowabowamaim hisisinaf imaim boro baimakiy hinab.
16 Na rele eaka koso rawe, ŋei maneŋo naŋane detki qelaŋ misuk okaniake, ŋo ŋine naŋane ŋei qelaŋine norawe raso norakei, pakiso, na yaleka solane nigatne mawakaikale.
16 Ayu ibanak ao maiye! Men yait ta nanot ayu au not meyemeye narouw. Baise kwa iti na’atube kwananotanot na’at, basit kwanabuwu ayu i au not en, saise mar kafa’i ayu anaora’ara’at.
17 Na don iwa raikale yemo, Waom wane don wane rokopko mi raikale, yaup sola mawa mawa don kieke relane siluŋ qelaŋ yale okane raikale.
17 Anamaramaim ora’ara’aten ana tur anao i men Regah ana kokomaim ayu ao’omih, iti tur i hai not meyemeye hai tur.
18 Ŋei loutneŋo sola okengo kine kine yauwine kepeo ŋine, ea wane sola mawa mawa don ra okanmami, wane na yaleka sola mawa mawa don rakale.
18 Baise sabuw afa abistan hisisinaf isan hina’ora’ara’at na’at, ayu auman boro anao ra’ara’at.
19 Yai, kine dereret ŋine, qelaŋ ŋei natneŋo masirak don ŋidanbi detpi menaŋ okanmaike!
19 Kwa taiyuw i notayah anababatun, naatu imih sabuw hai not meyemeye bairi yasisiramaim kwabita’ay.
20 So ŋine ŋei maneŋo qelit mamakoune ŋibuyake, me kine kine ŋine ŋibuma ne okaniake, me isiŋune more ŋibuyake, me ŋei waom okan ŋuniake, me kaitŋino ŋinguyake, yewa ŋine detpi menaŋ lukeake.
20 Na’atube sabuw afa bairi kwaita’ay dibur kwamatar, taiyuwin kususur wan i’iyon o yumat ifafar.
21 Na dere worikewe paki ramaile, ŋene ketkele, ŋo yalewa daleo okan ŋunŋemrap?
21 Ayu au biya’ohow, nati isan i anababatun ririmit sawar sinaf isan na’atube atao kwatanowar.
22 Eŋe Hebru me? Na yaleka. Eŋe Israel me? Na yaleka. Eŋe Abraham wane ŋosa ŋabokoune me? Na yaleka.
22 I anababatun Hebrew ma’anih? Ayu auman Hebrew orot. I Israel sabuw? Ayu auman Israel orot. I Abraham ana a’agir sabuw? Ayu auman Abraham ana agir orot.
23 Eŋe Kristo wane urata ŋei me? Na yaleka ŋo na siluŋ qelaŋ don rawe, na Kristo wane urata ŋei rokop mane, eŋane rokop yuan waremaile. Na urata togogole mamaile, ea rokop mane, so mulap urumgo waket okanmaile, ea rokop mane, kumunam nirot okanmaike, ea rokop mane, seukkalane okan okanmaile, ea rokop mane.
23 Iban Keriso ana akir sabuw? Iti tur ao’o ana nowarin i boun hai not en te’o na’atube. Baise ayu i akir wairafu gewasu men i na’atube! Ayu abow atetebon, ayu mar moumurin maiyow dibur arun, mar moumurin maiyow murab fokarinamaim hiwabiru, naatu mar moumurin maiyow kafa’imo hita’asbunu. Anayabin ayu Keriso isan abowabow.
24 Atak 5 Yuda ŋei edo izutŋo nekuwi zaleine 39 okange.
24 Mar etei five Jew hai ukwarih hibuwu hirabu. Mar ta’ita’imon hirarabu etei 39 biyau hitatakiyakiy hiruruseben.
25 Atak karewe (3) kumunamŋo nekukoi, atak mane wesiŋo nekukoi. Atak (3) karewe seki wiriki kiwetko ket more kaiwe weku so ruo weku kiwet kutno poge pakole.
25 Mar tounu ayu auramaim hirabu naatu mar ta’imon kabayamaim hirouwou’uru, mar tounu wa tafofor riy yan are naatu veya ta’imon anafofonin riy yan ain earuwu aremor. |alt="Paul stoned" src="cn01965B.tif" size="col" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2 Corinthians 11.25"
26 Atak loutne na numa kiroine arimaŋkole, yewao ŋaba zok marat kamaŋkole. Doku qakumgo midakalane okangole, ŋei ŋaba eŋane keuo wikile kutno gekole, Yuda ŋei kimakopne eŋane keuo wikile marat kakole, qelaŋ ŋei eŋane keuo wikile marat kakole, ŋei gege matko wikile kutno wa gekole. Kepe yaup papaine, ŋei mi gegeeno wikile kutno wa gekole. Kiwetko wikile marat kakole, miti ŋei isisine eŋane keuo wikile kutno wa gekole.
26 Ayu mar moumurin maiyow efamaim aremor kakafih isou himatar, harew gagamih hititit kafa’imo ata’atomatom atamorob, naatu bainoyah kafa’imo hitarabu hitabainuwu. Ayu taiyuwu au sabuw Jew ma’anih naatu Ufun Sabuw kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu, bar oto’otowen gagamin wanawanan ama’am kafa’imo hitarabu, naatu arar yan anan kakafin kafa’imo atatita’ur, riy yan kafa’imo ata’atomatom ata morob, naatu taituwat baifufuwenayah kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu.
27 Na urata kine kine suaine zok manerop makole, naso baŋem kulu mi papa mangole, goiŋ wisika urata mamaŋkole, ŋara doku wane seu seu, koya momoo ruru qise wise, ge more takot bilaŋket mida wane zua zuaŋ, yale okane gekole.
27 Foyab atatarakair naatu bowabow fokarih maiyow wanawanah arun abow. Gugumin wanawanah men ainu’in gewas, naatu harewamih sikou mamah naatu bayumih amorob, yakukur eanu naatu biyau asire ain.
28 So yewaka mida, kaiwe baŋem umat loutne wakongi naŋane qelit sari zeine gereune okannanbi, mat baŋem doku tau tau magu eŋane dere mezet okane ge okanmaile.
28 Sawar afa isou himatar, baise boro men anao kwananowar. Ayu mar etei fokarin maiyow airi abitar baise au not gagamin i Kirisiyan sabuw isah anotanot mi’itube hibow tenan.
29 Daleo ŋei maneŋo tik pelelek kito geki, na dere wa kitip midaine maine gekale? Daleo ŋei maneŋo qeyauki, na maine kito luke mesikale?
29 Anamaramaim yait eriririm, ayu men ariririm, naatu yait ta bowabow kakafin bonawiy isisinaf, ayu wanawana’umaim men ea’earah o so’aso’ar eyey.
30 Eso na mawa nagukaleo yemo, na ketkele gemaile, yewa weku mawakawe menageake.
30 Ayu anao ra’ara’at na’at, basit sawar abistanamaim iwa’an ariririm boro ni’obaiyu ana’ora’ara’at.
31 Anutu, Waom Yesu wane Magaine, eŋano bakom mawa mawa naso baŋem pa ariakeŋo don welekatne ramaile iwa detmaike, na isi mi ramaile.
31 God naatu Regah Jesu Keriso Tamah i wabin tanabora’ara’ah wanatowan! God so’ob ayu men abifuwen.
32 Damasiko yewao ŋei waom Aretas wane bano ware ware oŋo diam gege ŋei na neu luknanikei wane biraongi mat suainane madetko toe rapoke pakoi.
32 Anamaramaim ayu Damascus hihirfutu ama’am, aiwob orot Aretas gawan gagamin sorodiy sabuw uwih bar oto’otowen wabin Damasenes ana etawan awan hima’uh hima hikakaif. Ayu atatitit hitabuwu hitafatumu isan.
33 Ŋo siluŋ kimakopne edo kelao nakore nane more mat buroro ŋine kitolotkeu okorake yewaoka mulapko luke birananbi ket sen ŋadino kito more ware ware wane metino ŋine rakake arikole.
33 Baise kaifetamaim hiwanu faf ana sou’uwat murabamaim hiruru ara’iy naatu uman wanawananane asorabon abihir. Paul kaifet wanawanan hiruru ere’er|alt="Letting Paul down in basket" src="CN01937b.TIF" size="col" loc="2Co 11.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="11.33"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.