1 Coríntios 14

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ŋine wet maep marat kaikei wane sorin borin okane togolekei. So qom ŋine ewekki Asuŋo kine kine korop damo qe ŋibonmaike, ea wane sorin gekei, eamo miti kine rara wane damo maniŋa biŋek ŋine ma more, ewekeu paki Anutu wane don togoleka ra qelaŋangei.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Mane eŋe miti don wet ŋorobuŋ kuneŋine maneo rayake, eŋe ra more ŋei mi edanmaike, midaka. Eŋe Anutu olatmaike, onoka wane ŋei maneŋo don iwa mi detmaike. Eŋe Asu wane zonomŋo qebinkaki don sane wele ra wakonmaike.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Ŋo mane eŋe Anutu wane miti don rayake eŋe ra more ŋei naŋ qeoniake, so ma togole one more wet pese okanoniake.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 Ŋei miti don kuneŋine maneo rayake eŋe eŋine wetineka weku ma togolekayake, ŋo mane eŋe Anutu wane miti don kine rayake eŋe doku tau tau magu qesiŋone ma togole oniake.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 Na ŋine koropŋo don kuneŋino kait qotot raikei wane simin nanmaike, ŋo ŋine koropŋo Anutu wane miti don kine raikei yemo zok manerop simin nan lukmaike. Ŋei mane miti Anutu wane don rayake eaŋo manerop suaine okanmaike, paki don mane eŋe don ŋorobuŋ kuneŋine kait qotot maneo don rayake eŋe yuan kamaike. So don kuneŋine kait qotot maneo don rayake, eŋe ra more ŋado kine maine mainge ŋei ŋerep magu edangi eŋe dere more ea wane wele mageu menageake.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Eso kimakopne, ea wane iwa ŋinano umore don kuneŋine kait qotot natne yewao miti ŋidanikaleo, daleo ŋine qesiŋ ŋunbe koto ŋino kesiake? Mida. Na Anutuŋo don sane natne sikan nange yewa ŋidanikaleo me, miti wane dereret qeirop, me miti wane kine natne ŋidane more ŋibon okanbe, yemo maine koto ŋinane wele okaniake. Na don kuneŋine kait qotot mi raikale, na don tingoine, didiwo eao maine rawe desikei!
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 Eso gegeene midaine kine kine tewine, mulup so gitakaki puane qeu aroine tingo arokki eŋet wetne didiwo desikene. Aroine kine kine arokki daleo detnom lotkeake?
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 So ŋei mane oŋo biugal puangi aroine suaineka didiwo mi arokeakeo, maŋo baŋ dere more kawali qeakane aboŋ maulukeake?
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Ŋine yaleka. Ŋine don kuneŋine kait qetot mane ŋei ŋerep mi detmami yewaoka miti kaweunerop raikeiwo, ŋei ŋerep eŋe ŋine onoka wane ramami, ea kine daleo desikei? Ŋinane don ŋineŋo yaup ari mida leleake.
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Don kine kine loutne kepe baŋem yewao pa arimaike. Maneŋo kine midaine mi pamaike, korop kineropka pa waremaike.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Ŋo na ŋei maneŋo don mane raki, don wane kine mi dere qelaŋane ŋaŋaemaileo, yemo na ŋei yewa wane detpe eŋe naŋane kimane mida, eŋe baŋ ŋei tego mane okaniake, so eŋe yaleka naŋane detki na eŋane kimaine mida, na ŋei tego mane okanikale.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 Ŋinano kine yewaka pamaike, ŋine Asu wane zonom maikei wane zok ra okanmami, ea maine, so kine kine natnane mida, mitiŋo doku tau tau magu keu ŋino wakonluke payakane, ŋine urataine togogole soringe mau ea wane bakom damo morianine ŋinano wele wakone, doku tau tau magu qesiŋkaki, sua wayake.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 Ŋei don kuneŋine kait qotot maneo miti kine rayake, eŋe Anutu meŋenkaki oŋo qesiŋkaki miti kine detluke more ŋei ŋerep mainge edaniake.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Na don kuneŋine kait qotot maneo meŋen kaikaleo, yemo wet ŋorobuŋ ŋoku meŋen kaikale, ŋo wetneŋo kine dere mi okanikale.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 Ea wane na daleo okanbe rap? Na baŋ ŋorobuŋŋo meŋenkaki wetneŋo weneŋ yaleka detluke, aŋaneŋo baŋ ra qelaŋanikale. So na baŋ Asuneŋo eŋet kitoki, wetneŋo yaleka detluke aŋaneŋo kitokale.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Ge Anutu meŋenkanom paki, Asuŋone ŋoku ora ma wakanom, ŋei mane eŋe geŋane don ŋaŋaeyake, paki ŋei yewa eŋe daleo mainge Anutu meŋenka, asuŋoneŋo ora meŋen kamaine, ea wane qesiŋgane rayake, “I, weleka!” Onoka wane ge don ramaine so Anutu ora mawa kamaine ea wane numaine eŋe mi detmaike.
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 Welekatne, geŋane meŋe meŋen ŋoneŋo Anutu mawakam paki, olatkene ea maine. Ŋo siluŋ ŋei mane yewa eŋe mi qesiŋ kaluke ma togolekaki wele marat kamaike.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 Na miti don kine kine kuneŋino kait qotot rawe paki, natne ŋine korop yuan ŋunwaremaile, ea wane na Anutu meŋenka more mawa kamaile.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 Ŋo na doku tau tau magu lewa lewago don mete mane (5 ka) edanikalane wetneŋo nanmaike, yemo na yale okanbe paki, ŋei ŋerep natne miti don kito edanbe, eŋe maine detpirap, so don kuneŋine kait qetot maneo miti kiroine don ten tausen rara, eamo yeine!
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Kimakop, miti wane wet dereret ŋineŋo medep nigatne eŋane wet misuk wetkekei, borikinane yemo wet dereret ŋineŋo medep nigatne eŋane wet dereret yale wetkekei. Ŋo miti wane yemo wet ŋineŋo ŋei suaine eŋane wet yale wetkekei.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Anutu wane papiao don iwa yale qeqine,
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Eso masi don kuneŋine kait qotot maneo rara eaŋo yemo qelaŋ eŋane biŋek okanmaike, doku tau tau eŋane biŋek mi okanmaike, ŋo Anutu wane Miti don rara masi, eaŋo yemo doku tau tau eŋane biŋek, qelaŋ eŋane biŋek mi okanmaike.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 Eso doku tau tau magu koropŋo lewage more, don kuneŋine kait qotot kine mane kine mane raikeiwo, ŋei natne mi detmami, me qelaŋ ŋei natne sari metkeiwo, yemo eŋe raikei, ŋine qelaŋ okanmami me?”
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 Ŋo ŋine korop Anutu wane don miti ra qelaŋane metpi, ŋei qelaŋ mane me ŋei yauwine mane eŋe ŋinano umore miti yewa korop desiake, detki, yewaŋo qomino kito more, wetinane kine korop qe wakonmaike.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 Eso kotino don korop motkeki pamaike, yewa ra wakon wareake, paki eŋe umiket more Anutu meŋenkaki paki ora mawaka more rayake, “I welekatne, Anutu eŋe iwa ŋinerop gemaike!”
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 Kimakopne, ea wane daleo okanikei? Ŋine sari lewaŋgei naso yewao urata ŋineropka korop sari lewageu menageake, mane eŋe eŋet meŋe meŋen ma sariake, mane eŋe miti kito ŋida ŋidan ma sariake, mane eŋe miti kine rara ma sariake, mane eŋe miti don kuneŋine kait qotot maneo rara ma sariake, so mane eŋe miti don kune ŋine kait qotot maneo dere mai main ma sariake. Yeye kine kine iwa korop okanbi doku tau tau magu ma togole ŋuniake.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Ŋo ŋei natneŋo miti don kuneŋine kait qotot maneo raikei wane okane, yemo loutneŋo mi raikei, ŋei etke me kareweŋo raikei. Mane raki qoeki mane rayake, qoeki mane. Eso maneŋo don remi, yewa mainge ŋidaniake.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Ŋo don mai main ŋei mane yewa mi metki zuage more ŋei don kuneŋine kait qotot maneo lewa lewaŋ yewao rara, eamo yeine qeligeake, pakiso, eŋineka bonepine Anutu olasiake.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Ŋei etke me kareweŋo Anutu wane don kisi raikei, eso natne eŋe don ramami, yewa mazakanikei.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Ŋo mane eŋe lewa lewago metki, Anutuŋo wetino don mane mosiakeo, yemo ŋei alakane okora don ramaike, eŋe maine qeligeake, mesiake so,
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 ŋine koropŋo Anutu wane don kisi maine weku weku mane ra qeliŋgi koso mane, eŋe qeliŋgi koso mane. Yale okanbi ŋei ŋerep eŋe mitirop okane eweke togolekei.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 So Anutu wane don ra qelaŋangei, miti ŋei yewa eŋe don raraene ware kalukeu paki, enŋene naso miti don maine raikei.
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 Onoka wane, Anutu eŋe matali qetali welaine midaka, eŋe peam welaine. So urataine ea koboboine ma okanmaike, ŋene yaleka kima weku urataze qeturage maikenane, Anutu simin kamaike.
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 Doku tau tau magu korop eŋe eŋet miti me don okanikei Naso yewao, ŋerep eŋe doku tau tau magu lewa lewago donene midaine mesikei. Eŋe don maine mi raikei, eŋe ketkele, Mose wane Ramatok Don Numaŋo ramaike, ea wane kop gekei.
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Ŋo eŋe don mane wane kine desikei wane raikeiwo, yemo eŋe mateno ŋaokopene maine qeson ongei. Ŋerep mane eŋe magu lewa lewago don raki, gamu gamuinerop okangi mi menageake, ea masi maine mida.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 Me Anutu wane miti don ea ŋinano mikepka wakonge me? Me ŋine wekuŋo Anutu wane don detkamami, ŋo natne mo mida me?
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Ŋinano ŋine maneŋo eŋinane detki, eŋe ŋei mitirop okangi so, Anutu wane don ra qelaŋaniake, me eŋinane detki eŋe Asurop okaniakeo, eŋe don qe ŋibonmaile iwa Waom wane don yale detlukeake.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Ŋo mane eŋe don iwa kima mi mayakeo, ŋei yewa eŋe yaleka Waomŋo kima mi okankayake.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Ea wane, kimakopne, ŋine miti kine detluke raulukkei wane sorin borin okanikei, ŋo miti don kuneŋine kait qotot maneo rara, ea wane numa leŋ leŋ mi okanikei.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Ŋo ŋine urata korop tegok luke modare more mau menaŋgi paki wakone, koboine miti qelaŋaninerop okane paulukeake.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.