Romanos 11

Il Teingipe Ma Ili Topwepe Lapiri Lirouku (ONG) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ki nou keiteise, Ma Ili olo tounga pesipe mete yeflipi pite Israel lom? Olotei, ilepe olo le onom manepe. Retai, ki kutei lite Israel. Ki ninge palyene lite Abraham, le ki lite alpe lite Benjamin.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 Mete wuso sungoitei liye Ma Ili pele linu retape pepe, pe yeflipiye, le miso tounga pesipe kolo olo. Ise retape il piti paitei yousi wuso pirpei piri metine nimou Ilaija wem le louti lirpowo Ma Ili liripe mete piti Israel. Ilaija louti lirpowo Ma Ili lolpepei,
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 “Ili leiki, pe petesipe mete emarengi peiye pa oloye, le pe paptutu flenge peiye. Ki kuteteiye wala namin ratei, le pe pirpolo ma peteteiki ki re ka.”
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Wolo Ma Ili nou lirpowo metine nimou Ilaija lolomen? Ma Ili lirpowo Ilaija lolpepei, “Mete wurutei (7,000) wuso rautu weni riri oli Bal kolo olo pepe, mete fei pepe ki olo kesiepe kapiri pite ki kutei.”
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Min watafei wem fei lepei lepe, mete yaipiyeye pite Israel olo Ma Ili pele keiniepe fei, wusoli le onom manepetei.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Ma Ili keiniepe mete wusoli pe pesio towa teingi lom? Olo, le keiniepe wusoli le lotei onom manepe. Le wuso Ma Ili keiniepe mete wusoli pe pesiepe towa eryai pepe, tisi lele piti onom manepe mete pepe olo, ma lingowo kolo. Wolo tisi lele piti onom manepe mete pepe, olo teingi loporo, le le lingowo.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Min polpepei so mete piti Israel onposi pirpolo ma pintawo tisi liti fale teingipe tuwopou piri Ma Ili, wolo olo, pe perengawo kolo olo. Mete yaipiyeye pelpe wuso Ma Ili keiniepe pepe, pe poteteiye perengawo tisi fei lepe. Wuru pelpe pepe, Ma Ili kani onom naniepe le pe paptowo mingim kolo olo.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Min watafei il piti paitei yousi, pe pirpei pepe, “Ma Ili kani onom naniepe, le sungoi liye so lau lau fale fei, lutepe pelpe olo kere piti pulwepe menmen kolo olo, le mingim pelpe olo pautu piti pingitei poporo kolo olo.”
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 — ausente —
9 Naatu David eo na’atube,
10 — ausente —
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Ki nou keiteise, wem mete piti Israel pualo, Ma Ili ma tounga pesipe lom? Olotei. Pe pingiepe il olpe liso Ma Ili weitei kaniepe mete piti alpe nemple. Ma Ili lolpepe piti ma kotuwepe enke pite mete piti Israel le pe ma enke olpe pasiepe mete piti alpe nemple.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Mete piti Israel pingiepe il olpe liso Ma Ili weitei lailelepe re luntoluwepe mete eryai piti tef pepe, luntoluwepe loporotei. Le mete pite Israel olo pingowo tisi lite Ma Ili poporo kolo liso Ma Ili weitei lailelepe re luntoluwepe mete piti alpe nemple. Wolo wem mete piti Israel, pe yeflipiye nou kapi enke paptowo Ma Ili, wem fei lepe, mete piti Israel le mete piti alpe nemple pepe, Ma Ili ma lirkilau lailelepe re luntoluwepe pepiye.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Ki fei ma kirpei ke ise mete piti alpe nemple. Ki fale pupane lite Krais piti ma kesio towa lele piti kaneise, le fei pepei, ki ma rautu kutei kasio towa leiki piti kesio.
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 Ki kolpepe soma mete peiki piti mepi teluwi alpe nempleiye pepe, mete piti Israel, pe ma enke olpe pasiki le wem ilepe pelpe weitei onom, Ma Ili miso kaniepe.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Wusoli wem mete piti Israel pingiepe il olpe le Ma Ili tounga pesipe, Ma Ili weisipe mete piti tef fale pire numuwi pele. Le wuso Ma Ili nou kani onom lantepe mete piti Israel, menele ma falepe? Pe ma pratei poporo wusoli pe wata pirpolo pe pa pepe, wolo wem Ma Ili nou kani onom lantepe, pe wata pirpolo nou peilo kali nempi nele liti ma nampir pratei.
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Wuso ye yaruwo luom ile wuso lire uplu lepe ma altei watowo Ma Ili, luom lire uplu yefliye ma lite Ma Ili lele. Le wuso ye keinio nimpe nele ma altowo Ma Ili lele, ine angoleingi re ma pele yeflipiye.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Nimpe oliv wuso mete pari lepe, ine ilepe olo Ma Ili yaruwepe taniye, le le kapi ine pite nimpe oliv piti towa yawi pepe, Ma Ili kapi lepletei poli tulum lite ine wuso le yaruwepe tani nimpe oliv wuso mete pari lepe. Ise mete piti alpe nemple pepe, ise watafei oliv ine piti towa yawi pepe, le fei ise kapi singe re menmen teingipe piti kaneise ratei yoporo. Wolo menmen fei pepei pepe pe paule mete piti Israel.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 So ise ma kelelape mete pite Israel kolo olo, wusoli pe watafei ine pite nimpe oliv wuso mete pari le Ma Ili yaruwepe tani pepe. Le ise yolomen ma rautu isotei? Ise ine yaupe, ise kaniepe nalem kolo olo, nalem kaneise ise ine.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Le ise ma yirpei yolo, “Iyo, Ma Ili yaruwepe ine pepe tani piti ki ma namti fale koli tulum.”
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Fei pepei punkom. Ma Ili yaruwepe tani wusoli pe pulpowo Ma Ili kolo olo, le ise namti fale yifei tulum lelpe wusoli ise yulpowo Ma Ili. Wolo enke peise leinginim, ise ma onposi piti rautu isotei kolo olo, ise turise yasio Ma Ili.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Mete piti Israel, pe watafei ine pite nimpe oliv wuso mete pari lepe, wolo Ma Ili kotopape kolo olo. Le ise onposi yirpolo Ma Ili miso kotopaise ko? Miso olo.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Fei ku muluwo wai lite Ma Ili le ku ma mretai, le lirouku teingipe fei lolomen le le lirouku olpe fei lolomen. Le liripe olpe mete wuso pualo piripe il olpe pepe, wolo ise, le lireise teingipe wuso ise ma wem oli oli yailelene onom pele. Le wuso ise yolpepe kolo olo, ise re ma Ma Ili leiluweise tani.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Le mete piti Israel pepe, wuso pe tounga pesipe il olpe pelpe le pe nou kani onom pantowo Ma Ili, Ma Ili ma nou laptei pifei tulum pelpe piti pinu pifei pepe, wusoli Ma Ili miso nou laptei pifei tulum lelpe elpesi.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Ise piti alpe nemple pepe, ise watafei ine pite nimpe oliv lite towa yawi lepe. Ma Ili yaruwepe, le le wata pirpolo le leiteise yoli nimpe oliv wuso mete pari lepe. Mete piti Israel, pe watafei nimpe oliv wuso mete pari lepe, le ine wuso Ma Ili yaruwepe tani pepe, le miso nou kapi lepletei poli oliv nimou elpesi lepe.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Ilim winkem peiki, il punkom wuso kotire pato pepe, ki onposi piti ise ma retape. Ise ma retape soma ise ma onposi yirpolo ise olo retaitei pepe, olo ise ma onposi yolpepe kolo olo. Il pato polpepei, Ma Ili kani onom naniepe mete piti Israel wolo le ma lolpepe liripe le wem ulel kolo olo. Le lungariepe mete piti alpe nemple wuso pele keiniepe pepe, wem Ma Ili lotei kaniepe kapi tulum pelpe piti pifei piripe re fei, le ma nou weitei kaniepe mete piti Israel.
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 Tisi fei lepei so Ma Ili ma kaniepe mete pite Israel pepe. Min watafei il piti paitei yousi, pe pirpei pepe. Pe pirpei polo, “Metine liti kaniepe mete pepe, le ma laule Saion, le le ma kapi il olpe taniepe eple palye pite Jekop.”
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 Le Ma Ili lirpei lolo, “Ki ma topwepe il pepei kapiri kiripe pe, wem ki kapi il olpe pelpe taniepe.”
27 “Naatu
28 Mete ilepe pite Israel, pe pinaulipe Il Teingipe pite Ma Ili pepe, le pe pire Ma Ili pepi pire nemple eringi. Pe polpepei liso Ma Ili weitei kaneise piti alpe nemple pepe. Wolo Ma Ili pele keiniepe fei, liso le weisipe fale pire numuwi pele wusoli le onposiepe manre pelpe wuso pinu pulpowo pepe.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Wusoli wem Ma Ili keiniepe mete le le lailelepe re luntoluwepe fei, onom pele miso nou weitei kolo olo.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Ise mete piti alpe nemple pepe, wem linu ise yinpim il pite Ma Ili. Wolo fei Ma Ili onom maneise wusoli mete piti Israel, pe paptowo mingim kolo olo.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Ma Ili onom maneise wusoli mete piti Israel, pe pinpim il pele, le le lolpepe soma pe re Ma Ili ma onom manepe watafei ise pepe.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Mete yeflipiye, Ma Ili wata pirpolo kani onom naniepe piti pe ma pinpim il pele, le le lolpepe soma le kosape lire wai lele piti onom manepe pe yeflipiye.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 Menmen teingipetei olo piri Ma Ili pratei. Ma Ili olo retaitei le onom pele olo ulenetei. Minemple miso pirpei namuku pire il pele re kolo olo. Le minemple re miso pretawo wai lele poporo kolo olo.
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Min watafei il piti paitei yousi, pe pirpei pepe. Pe pirpei polo,
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 Minemple utu pelpe patowo Ma Ili piti le ma yamu watepe lo olo?”
35 O yait God a sawar itin,
36 Men nange pepe Ma Ili lotei laptei, le pe pratei pire singe pele le pe pite le pele. Ku meila nange lite Ma Ili wem oli oli. Punkomtei.
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.