Mateus 10

Il Teingipe Ma Ili Topwepe Lapiri Lirouku (ONG) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jisas linape pupam pele pire esi plen le plen te twinges (12), le le watepe singe piti kapi kainu eryai pepe taniepe mete le le watepe singe piti paptu towa ririm olpe pepe le pe naro pe taniepe mete.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei 12 eaf ayuwih hina, sawow yumatah ta ta, feher yumatah ta ta, sabuw biyahimaim baiyawasih isan fair itih naatu igegewasinih.
2 Pupam fei pepei Jisas keiniepe laptei lotei. Pe pire esi plen le plen te twinges, Jisas linu keinio Saimon (pinawo Pita) lire winke lele Andru, Jems lire winke lele Jon, te eple winge titi Sebedi.
2 Naatu iti i bai’ufununayah nah 12 wabih, wantoro’ot i Simon wabin ta Peter tufuturan Andrew hairi, James tufuturan John hairi, orot Zebedee natunatun.
3 Filip lire Bartolomyu le Tomas re Matyu (le metine piti kapiepe mete era piti watepe moli lipi pite Rom.) Jems le ninge lite Alfius, le Tadius,
3 Philip, Bartholomew hairi, kabay onayan wabin Matthew i Thomas hairi, naatu Alpheus natun James i Thaddeus hairi,
4 Saimon Selot (le metine lite linaulipe mete pite Rom piti ma puntoluwepe mete pite Juda kolo), le Judas lite Iskariot, le laltei Jisas le eti pite mete, le pe penglei.
4 tafaram kafafarayan orot wabin Simon. Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscariot hairi.
5 Pupam pire esi plen le plen te twinges wuso Jisas keiniepe pepe, le laisipe pe le le lirpepe lamtetepe lolpepei, “Ise ma ye uf kumpu pite mete pite Samaria kolo, le tef liti mete piti rautuwepe weni ririm olpe, mete fei pepe re ise ma ye falepe kolo, olo.
5 Orot nah 12 Jesu iyunih hititit iuwih eo, “Ufun Sabuw hai tafaramamaim men kwanan naatu Samaria sabuw hai bar hai meraramaim men kwanarun.
6 Ise ma ye falepe mete pite Israel wuso kotire watafei metine piti luntoluwepe sipsip wolo le lusape pe ire pelpe le pe kotire pepe.
6 Baise kwanan Israel sabuw bobaituw na’atube hikasiy tema’am biyahimaim kwanarun kwaniyawasih.
7 Ise ma ye yeptalo il yolpepei, ‘Wem liti Ma Ili ma luntoluku olo lau lire malfemye.’
7 Kwanan iti tur i kwanabinan, Mar ana aiwob i na iyubinaka.
8 Ise ma kapi kainu pelpe taniepe, mete pelpe pa ise ma nou yeilape, pape olpe poluwepe ise ma yaptu taniepe, towa olpe punkuwepe ise ma yaptu taniepe. Singe fei lepei ki waise yawi, le ise re ma kaniepe mete yaupe, pe ma paiteise kolo, olo.
8 Sawusawuwih kwaniyawasih, murumurubih kwanao hinamisir, sabuw iyab biyah kokom ani’anih kwaniyawasih naatu demon kakafih kwananunih hinatit. Sawar ana baiyan en kwabaib, imih kwanabow ana baiyan en.
9 Ise ma yilape mole pratei tenge eple peise kolo,
9 Men kabay ta kwanab a koukut kwaniwan, naiw a kikiramaim kwanarobere auman kwananamih.
10 le ise ma yilape tenge lipi ye kolo, lo olol nele lo ire topungou lo efle, ma olo, yilape pepe ye kolo. Wusoli metine wuso lesio towa piti kaniepe pe ma namti pailelowo.”
10 Remor isan men hafoy ta kwanab, men biya baibiyon ta, a baibiyon ta, tu ta, kwanabow auman kwananamih. anayabin bowayah abis kikimin tibitin boro nakaram.
11 “Wem ise ye fale uf kumpu lo ili, ye lupkarepe mete piti pe enke teingipe pireise le pe keteise pilaise pe winangou pelpe, ise ma yiripe ratei ye ye ma fale wem liti ise ma yusa uf fei lepe le ise ye nele.
11 “Kwanan bar merar kikimin o bar merar gagamin kwanarur, sabuw iyab merarayow wairafih kwananuwihih, naatu i hai baremaim kwanama, a bowabow kwanisawar imaibo kwihamiyih kwanan.
12 Wem ise yinki ye winem lepe, ise ma yirpeiye, ‘Ma Ili laileleise.’
12 Naatu bar runamih sabuw a merarayow kwanitih.
13 Wuso mete pite winem lepe, pe paileleise, il wuso yinu yeisipe yirpolo Ma Ili lailelepe pepe, Ma Ili ma lupingiepe il fei pepe le le ma lailelepe mete fei pepe punkom. Le wuso mete pite winem lepe pe paileleise kolo, il wuso yinu yeisipe yirpolo Ma Ili lailelepe pepe, il fei pepe ma kere yaupe, Ma Ili ma lupingiepe le le lailelepe mete pepe kolo.
13 Naatu sabuw bar wanawanan tufuw ana merarayow hinabaib, basit a merarayow kwanihamiy nati baremaim nama, baise men hinabaib a tufuw ana merarayow kwanabosair kwanab maiye.
14 Le wuso mete pite winem lo uf nele, pe enke teingipe peireise le pe keteise pilaise pe winangou pelpe kolo, lo pe papteise mingim kolo, ise ma yapiri il teingipe pite Ma Ili ma yirpei kolo, wolo ise yirpepe Ma Ili ma watepe moingi ilitei, le ise ma ye taniepe le ise ma yusape pratei pire il olpe pelpe.
14 Orot babin yait a merar men nay naatu a tur men nanonowar, kwanamisir ura kwanarutatab efan nati kwanihamiy kwanan efan ta.
15 Ki kirpeise punkom, wem liti Ma Ili kapi il laptei lire moingi pite mete, mete pite uf fei ise ye le pe paileleise lo papteise mingim kolo pepe, pe ma pila moingi ilitei, le mete pite Sodom re Gomora, pe ma namti pila moingi kumpu.”
15 Anababatun a tur ao’owen, baibatebat ana veya God Sodom, Gomorah sabuw boro nakabibirih, baise nati bar merar sabuw hai baimakiy i boro God tafan nayara’ah gagamin na’in hinab.
16 “Ki kaiteise ye watafei sipsip, ye yeingalope pelem olpe nimin. Ise ma kotopa isotei watafei tutungu le ise ma yire yape watafei naflepem malpum.
16 “Kwananowar, kwa i bobaituw sheep na’atube haru fairih wanawanahimaim abiyuni kwanatit kwananamih, imih kok na’atube kwanakakaf naatu mamu imak na’atube kwananutanub.
17 Wolo ise ma kotopa isotei yire mete, pe ma pengleise pilaise pe fale moli lipi le pe ma pire foiye posise pifei angli pal pelpe.
17 “Mata toniwa’an sabuw isah, anayabin boro hinabuw hinafatumi kwanan kanisel nahimaim hibabatiy, naatu Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi.
18 Pe ma keteise pilaise pe falepe moli lipi piti puntoluwepe mete wusoli ise yulteiki ki, le ise yirpepe yire il teingipe piti wem Ma Ili ma luntolise.
18 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan boro aiwob sabuw naatu gawan orot gagamih na’atube Ufun Sabuw nahimaim Tur Gewasin kurereb nowar isan boro hinarab hinataini.
19 Wem pe keteise pilaise pe falepe moli lipi piti ma pingitepe re kapi paptei pire il peise, ise ma enke olpe kolo yire il men piti yirpei, le piti ma yirpei yolomen, olo ise ma enke olpe kolo.
19 Baise hinafatum hinabuw baibabatiyimih kwanan men kwaniyababan tur isan, o tur o isan, hinabibatiy ana veya’amaim tur boro imaim natit kwanao.
20 Wusoli il men piti yirpei il fei pepe ma peise kolo, Riri lite Eiya, le Ma Ili leise, le ma lirpei il fale nemi peise.”
20 Anayabin nati tur i men o a notamaim tit kuo’omih, baise Tamat Anunin o iwani awa rukirir kuo.
21 “Ilim ilepe ma watepe winkem pelpe moingi, yaitei nele ma watowo ninge lele moingi, le eple ilepe ma pire yaire pelpe pepi pura nemple, le ilepe pelpe ma pa.
21 “Orot ain boro tain baban nao namorob, regah boro natun nifa’ifa’i baban nao namorob, na’atube kek boro hinah tamah hinifa’ifa’ih babah hinao hinamorob.
22 Mete wuru ma enke kotu pireise wusoli ise yulteiki ki, wolo minele piti lire lotei singe le le lila moingi le le fale wem liti Ma Ili ma luntolise, metine wuso lire lotei singe le le lila moingi lireiki, Ma Ili ma kanio metine fei lepe.
22 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan sabuw boro hinifa’ifa’i, baise orot yait nabat kikin nabowabow yomaninamaim boro yawas natita’ur.
23 Wem mete pite uf nele pe waise moingi, ise ma yantu ye uf nele. Ki kirpeise punkom, ise wala ma yeptalo il pite Ma Ili yinge uf walem pite Israel wem Ninge lite Metine Wape ma nou lau.”
23 Bar merar ta’amaim hinarukoukuw kwanabia’akir, kwanabihir kwanan bar merar ta, anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan bar merar etei boro men kwanabow kwanisawaribo Orot Natun namatabir maiye nanamih.
24 “Pupam nele ma namti fale raltei metine piti leltalo kolo, lo metine piti lesio towa, le ma namti fale raltei metine piti watowo towa lesio lepe kolo, ma olo.
24 “Kirum kek boro men ana bai’obaiyen orot na natabirimih, na’atube akir wairafin boro men ana orot ukwarin na natabirimih.
25 Pupam lepe le ma kapi il pite metine wuso leltalo le le ma retape yo fei, rounge toparu nouteye. Le metine piti lesio towa, le re ma lesio towa fei lepe le le ma retawo fei, le ma fale watafei metine piti linu watowo towa piti lesio lepe, rounge toparu nouteye. Le wuso metine lila moingi pupane lele ma roungesye ma tila moingi. Wuso pe pinawo yaitei lite winem, pinawo pirpolo le ‘towa nimou’ eple pite metine fei lepe, pe ma pinape nange olpetei peptalipe.”
25 Baise kirum kek na kok ana bai’obaiyen orot na’atube mataramih, basit i ukwarin na rerekab na kirum gewas, na’atube akir wairafin nabow gewas ana orot ukwarin boro nayara’ah ibe namatar, baise bar matuwan orot isan Beelzebul hinarouw hinao na’at, i ana akir wairafin isah boro tur kakafin maiyow hina’uwih wabih hini’a’afiy.
26 “Ise ma turise yiripe kolo. Il pite kotire pato, pe ma fale alepe nimin, le il kumpu piti loule piri nemple, il fei pepe, pe ma yirpei yirkilau le mete wuru ma pretape.
26 “Baise sabuw isah men kwanabir, anayabin abisa sum wanawanan wa’iwa’irin inu’in boro hina botait nirereb, naatu sawar baibunuwenamaim ti’inu’in etei boro hinatit hinibebeyan sabuw etei hinaso’ob.
27 Il men piti ki kirpeise mulpou, ise ma yirpei epli. Il men piti ki kirpeise kafoise mingim, ise ma yile winangou tupelengi le ise yirpei il lipi.”
27 Abisa wa’iwa’iramaim ao kwanonowar sabuw etei nahimaim kwanao hinanowar, naatu abisa akisimo ao kwanonowar, kwanayen gem tafahimaim kwanabat kwanabinan sabuw etei hinanowar.
28 “Ise ma turise yiripe mete piti petesi topo yawi la wolo pe miso petesi riri la kolo, ise ma turise yiripe kolo. Ise ma turise yire Ma Ili, le ma letesi topo la lorworo le riri le ma liri le weli lalei.
28 Sabuw biya te’a’asabun isan men kwanabirumih, anayabin anun boro men hina’asabunimih, baise God isan i kwanabir, anayabin i boro biya naatu anun hairi’ika na’asbunuwen hinamorob.
29 Minemple re miso pire eifingu maltou twinges pire paisime nafle elalwongou wiem le nafle nenpe ma na yaune kolo, ma Ma Ili lirpei soma ne na.
29 Mamu kwikwik rou’ab hai baiyan i one toea’maim boro inatubun, baise mamu ta boro men Tamat so’oba’e namorob haw nare’emih.
30 Le Ma Ili, le retape oru fei polomen pe poli falo leiye.
30 Naatu kwa ukwarimaim arib i etei God iyab sawar.
31 So ise ma turise pato, Ma Ili litipise lirkilautei le naflepem olo, le litipiepe watafei ise pepe kolo olo.”
31 Imih men kwanabir, Tamat ana yabow kwa isa i ra’at men mamu kwikwik na’atube’emih.
32 “Minele lirpepe mete wuru lirpolo le lulteiki ki, ki re ma namti kirpowo Eiya leiki liti yuwei, kirpowo kire metine fei lepe.
32 “Orot yait sabuw etei nahimaim ayu isou eo’orereb, ayu auman boro maramaim na’atube ana sinaf Tamai nanamaim.
33 Le minemple piti pulteiki ki, wolo pe pirpepe mete wuru kolo, pe peingi potei, ki re ma namti kolpepe. Ki ma kirpowo Eiya leiki liti yuwei kiripe mete fei pepe kolo, ma olo.”
33 Baise orot babin yait sabuw etei nahimaim ayu ekwakwahiru, ayu auman mar Tamai nanamaim boro ibo anakwahir.
34 “Ise ma onposi yirpolo ki kaule piti ma kalteise wem teingi lom? Olo, ki kaule piti ma kalteise wem teingi kolo, olo ki kila werau kau.
34 “Men kwananot ayu i tufuw abai tafaramamaim anan, En. Ayu i men tufuw abai ananamih, baise kauseb abai anan.
35 Ki kaule piti ma kaltei ninge tulei lire yaitei lele rounge ma tura noute, ningio feri ma nire nimou pene roum ma mura neme le ningio yenkio ma nire nimou piti nila munge lene, me roum ma mura neme.
35 Ayu anan anayabin
36 Metine piti lulteiki, ilim winkem pele piti nimou yaitei nemiyeyeye ma weitei piri le pepi pire nemple eringi.”
36 Imih orot ana kamabiy anababatun i boro i taiyuwin ana rara.’
37 “Metine minele piti le onom kereme nimou re yaitei pele lirkilautei le ki olo, le onom kereiki wisyauye, metine fei lepe ma ki kulpowo kolo.
37 “Orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu hinah tamah isah ebiyabow kwanekwan i men karam boro ni’ufnunu, na’atube orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu i natun orot naatu babitai isah ebiyabow kwanekwan, i men karam boro ni’ufnunu.
38 Le metine minele piti lila moingi lele le le lingeiki kolo, le le linaulo piti ma la lire il peiki, ki ma kinawo metine fei lepe le pupam leiki kolo.
38 Naatu orot babin yait ana onaf men na’abar ayu nabi’ufnunu i men karam boro ayu airi ani’of.
39 Metine minele piti litipi lotei le le lila moingi lireiki kolo, le ma lalingou nempi lele. Le metine minele piti lila moingi lireiki, metine fei lepe ma nou kali nempi lele piti ratei lingi wem wem.”
39 Orot babin yait taiyuwin ana yawas enunuwih boro ana yawas nikasiy, baise orot babin yait ana yawas isou ebi’inuw boro natita’ur.
40 “Metine minele piti kani onom lanteiye, le ma watafei le kani onom lanteiki ki, le le kani onom lantowo Metine piti laiteiki kau.
40 “Orot yait kwa a merar eyiyi, ayu au merar eyiyi, naatu orot yait ayu au merar eyiyi, i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiyi.
41 Metine minele piti kani onom lantowo metine liti leptalo il pite Ma Ili, wusoli le metine liti leptalo il pite Ma Ili, metine fei lepe lire metine liti leptalo il pite Ma Ili lepe, te roungesye ma Ma Ili lailelenge lautuwonou. Le metine minele piti kani onom lantowo metine nele piti lulpope il pite Ma Ili, le lingiepe, wusoli le lulpope il pite Ma Ili, te roungesye ma Ma Ili lailelenge lautuwonou.
41 Orot babin yait dinab orot ana merar eyiyi, anayabin i dinab orot, nati orot boro dinab orot ana baiyan turin nab. Naatu orot yait, orot ana yawas mutufurin ana merar eyiy, anayabin i orot ana yawas mutufurin boro orot ana yawas mutufurin ana baiyan turin nab.
42 Le wuso metine nele, le kali men kumputei watafei le lalfo wengle pau lire tipe, le le watowo metine nele kumpu fei lulteiki lepei, wusoli le pupam leiki, ki kirpeise pumkom Ma Ili ma lailolowo metine wuso lire fai, le le lalfo tipe watowo pupam leiki lepe.”
42 Naatu orot babin yait kek kikimin harewawat hun itin etomatom, anayabin i ayu au bai’ufununayan, anababatun a tur ao’owen i ana baiyan boro nab.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.