Romanos 9
God Ta Duru Javotoho (OKV) vs AAI
1 Eto na ke sokova ae rate Keriso ta javota ke be erena amo Ahihi Otohu na nau jo ta ei ingihe erena
1 Ayu i Keriso wabinamaim tur anababatun ao, men abifufuwenamih. Anayabin dogorou naniyan atatatam Anun Kakafiyin ebibasit ayu abisa ao.
2 amo nau namei kamei Judea embomeni ta degi do puvuresuja avoembo osaga ere kogona.
2 Ayu dogorou wanawanan yababan awan karatan, naatu baiyufarir isan abiwa’an men ekakaram.
3 Eto nau namei kamei Israel embomeni na Keriso ke be ara ari erevi aetena amo nanena ungo hondate ari embo ke eto God na ungo uhue namo avo tau amburaetena
3 Anayabin ayu au sabuw, biyau finimu turin naatu au rara anababatun, i wabihimaim mi’itube God tao rarafu. Naatu Keriso’one hita’afuru’umu atatit nabin,
4 te God na Israel embomeni amo amita meniundi avoeto umbuto amita sago kiari te usasa te eto ke kajari peni te isapa te eto naingeto God jakeka asora amite tapa iketo enana ta degi hotari ikasi onde ena.
4 saise Israel sabuw yawas hitab, God natunatunamih hitamatar: ana marakaw, ana obaibasit, ana obaiyunen tur hitab, kwafiren anababatun, naatu ana omatanen isah tirerereb.
5 Eto Israel embomeni ta mamone mamatu na God ta ke kiti umbua eto Keriso enana ta hondate ari embo puvuna amo enana ta jeka hoka ta orohuta puvuna amita javo amo i be ita, God ta peka ta daroho iresuja. Amen.
5 Nati sabuw hai a’agir kwafe’en i Hebrew big ana kik owe’owen, imaim gin tanay boro tanan Keriso ana tufuw ana’an tanatit. God akisinamo sawar etei ana bonawiyenayan tanabora’ara’ah wanatowan wanatowan. Amen.
6 Eto God ta ke Israel embomeni ta degi ikitie onde ena amo God na toae rate enana ta ujena toa te amita be amo hamo na Israel embo rate ungota jo avo Israel embo mane.
6 Baise God ana omatanen i men ta baifuwenamih, mar etei i yabih temamatar. Iti ao anayabin Israel sabuw etei hai tufuw ana’an i Israelane hitufuw, baise etei’imak boro men hinan Israel sabuw hinamataramih.
7 Eto Abraham ta meniundi tapa amo Abraham ta meniundi be mane avoeto amita ke kajari erevi be hotembevujo “Eto no ahihije ta mamo be amo no meni Isaac na aisuja”.
7 Na’atube Abraham ana rara’ane hitutufuw men etei Abraham natunatunamih. Bukamaim God iti na’atube eo hikirum inu’in kwaso’ob. “O natu Isaac ana rara’ane iti omatanen abit boro i hinab.”
8 Eto ke amita be amo God ta meniundi be amo hamo te bisi te na ae rate God ta ke matu ikari avo ingihe ke be ari embomeni amo God ta meniundi eto Abraham ta meniundi bera.
8 Tur iti na’atube ana kubuna kwananowar, God natunatun i men Abraham ana rara’amaim hitutufuw akisih ebowabowamih. Baise sabuw iyab omatanenane hitutufuw God natunatun i nati sabuw.
9 Eto God na Abraham ta ae na meni umbaja onde ue ke einge ena, “Eto na iji iketena inonota puvuto mitirono no ae Sarah na meni umbasuja” ainge enu
9 Anayabin God Abraham iti na’atube eomatan, Veya ayai’iya’imaim boro ana matabir naatu Sarah boro nataub kek orot nayai.
10 meni Isaac umbunu pajito embo eto Rebecca jimbuto ve ikena.
10 Men nati akisin baise kwana’itin, Rebecca auman toub kek kikif ya, tamah ta’imon ata’agir Isaac.
11 — ausente —
11 Anakubuna gewas kwananowar, kek kikif wanawanahimaim kek ta bai ana kok abisa yayakitifuw isan, naatu Rebecca iu, “Kek ain boro tain isan nabow.” Kek i men hitufuw,
12 — ausente —
12 naatu men sawar ta gewasin o kakafin hisinafumih, baise i ana yayakitifuwen tafanamaim bat ta rubin. Men i hai bowabowamaim ta rubinimih, en.
13 amita ke avo einge kajena “Na embo Jacob avo osa ere ona te embo Esau avo na uje ae ra”.
13 Bukamaim hikirum inu’in kwaso’ob, “Jacob i ayu abiyabuw, baise Esau i ayu abifa’ifai.”
14 Ke ainge God na ena amo embo sirikari sapura ue enute? ainge aera te
14 God isan boro mi’itube tanao? I bowabow kakafin orot? Aiyabin anababatun!
15 Moses ta degi ke einge ena avo kivujo “Na uje nau na embo kogurono jo aisuja amo embo kito hondate aisona”, ke ainge God na ena
15 Anayabin Moses isan eo, “Ayu orot babin yait ta anarurubin i boro anakabibir.”
16 amo embo kito hondate ari amo embo na eonga pure ngahia eto God ta hondate umbae rate God ta jo ari na hondate ari ikeoi embo ta degi puvuja.
16 Isan imih sawar etei i men it sabuw takokok o tabowabowamaim emamatar, baise sabuw iyab God ana kokomaim ekakabibirih.
17 Amita be amo God na Pharoah ta degi ke einge ena, “Umo nanena umbuto iketene embo peni etea amo nanena no degi ta isoro ururono enda embomeni tapa na kogue nau javo te nau sovera te avo kogue ke be ara umo nanena iketene hetetea”. Ke ainge ena
17 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum inu’in, Moses Egypt hai aiwob orot isan eo, “Anayabin iti isan ayu abora’ahi efan yatetoro’ot ayara’ahi. Saise ayu au fair wanawanamaim anayai nabow naatu ayu wabu nara’at tafaram tutufin etei hinanowar.”
18 amita be amo God ta uje na embo nei kito jo eoi hondate euja eto embo nei amo kito toi jo ngahia eora.
18 Isan imih, God ebiyasisir sabuw iyab baibais tekokok boro nibaisih, baise sabuw iyab dogoroh efofokar boro niwa’an hinafokar.
19 Te ungona nau degi ta ke einge ereva amo “Eto God na umo eonga embo ta jo eoi ngahia eora amo God na naingeto embo amo pehumba au? Eto God na uje amita avo ururou embo na amita uje avo ari haite rete?” Ungo ke ainge ereva
19 Kwa orot ta ayu isau boro iti na’atube inao, “Aisimamih God aki ebi’ubari? Yait boro ana kok nakwahir?”
20 te na ungota degi ke erevi erena amo ungo embo teho rate ke ainge ijie God ta degi pehumba ereova, amo erevira, ovu enda na ari amina ovu ari pamone ta degi ke einge aisuja “Umo do eto nau degi ta ari einge mo ete?” Ainge aisuja ainge nombo ungo na ke amo ereva
20 O i yait, orot maiyow aisim God awan kuyayafutifut? Noukwat men karam boro ana bu’urayan isan nao, ‘Aisim iti na’atube ibu’uru?’
21 amo ovu ari pamone na enda umbuto ovu heriso eto ovu nei kiari ovu eto ovu nei sio jigama aisora ovu amo teho uje amita na euja.
21 Orot noukwat bu’irayan i akisin ana kokomaim me ta’imonamaim noukwat boro rou’ab nabu’ir, ta hiyuw ana noukwat, ta veya maiyow baitab isan ana noukwat.
22 Eto ari ainge nombo amo God na embo ta degi ere ua amo God na embo ta ari sasapura avoembo amita tumo do aingere amite eto amita sovera te avo embo na kiora ue embomeni sasapura tau ambuvujekitie hajire kiaetera te
22 God ana yaso’ar i kok kwanekwan boro sabuw ti’obaiyih. Iyab hisisinaf kakaf isan tagurusih, saise ana fair imaim hita’itin, baise nati efanin i yatenub wainab bairi hima.
23 avo toto simba ue mitie embo amita toho matu siriketo umbuna avo amita usasa javotoho kiora ue toto mitouva.
23 Iti na’atube sinaf, saise i ana marakaw bonamanamarin ti’obaiyit tata’itin naatu ana sabuw iyab kabibirih bairi ana marakaw faram isan rurubinih auman tataso’ob.
24 Eto embomeni amo ungotena Judea rete enda nei embomeni rete amo God na matu siriketo umbuna amo ungotenamora.
24 Anayabin it sabuw i God ea’afit, men Jew sabuw akisih, baise Ufun Sabuw auman ea’afih.
25 Eto God na enda nei embomeni te tapa amita toho ara umbasuja avo peroveta Hosea na einge kajena, “Eto embomeni amo nau mane rate nane embomeni nau ke aisona eto enda amita embomeni amo na osa ae rate nanena nau tunga umbari embomeni ke aisona,
25 God ana tur iti na’atube eo Hosea ana Bukamaim kirum.
26 eto ungo enda aita mitiaeteva amo nanena ungo embomeni nau mane ke ijiena te embo nei na ungo enda ai ta miteva avo kogue God vasiri te amita meniundi ke aisora”. Ke ainge peroveta Hosea na kajena.
26 Nati efamaim God eo, “Kwa i men ayu au sabuw.” Baise i boro nao, “Kwa i God ma’ama wanatowanin natunatun.”
27 Eto Peroveta Isaiah na Israel embomeni kogue ke einge ena, “eto Israel embomeni na eva hora aingeko embo isapamane arote aisora amo God na embo heriso kateketo umbasuja.
27 Isaiah Israel sabuw isah tur rererebamaim eo, “Kwa Israel sabuw i tor ana dones na’atube, God boro matan ta’amo niyawasih.
28 — ausente —
28 Anayabin, Regah i saise’ewat esisinaf sabuw tafaramamaim tema’am etei boro marta’imon baimakiy nitih nasawar.”
29 — ausente —
29 Marasika iti tur Isaiah eo, “Regah Fairin men agir hai durun ta ebihamiy i, it boro tatan bar merar Sodom naatu Gomorah hairi bi’afiyih na’atube ti’afiyit.”
30 Eto ke erena emita tutumota ke peni mo do ano? Rate ke peni re erevira, enda nei embomeni na embo jajavotoho asi jombure ae rate God na oenga kito etei embo jajavotoho ere ora amo embo amuna God tumota ururou God na kito embo javotoho ke aisuja.
30 Tur yomanin boro iti na’atube tanao, Ufun Sabuw i men ofafar hinuwih hibai imaim God hai ef mutufurin rouw eorerebamih, baise abisa Keriso isah sisinaf hitumatum imih God hai ef mutufurin rouw eorereb.”
31 Eto Judea embomeni na God ta ke pepeni tapa avo agi asi tunga ikea te God na kito embo jajavotohora ainge aera
31 Baise Israel sabuw ofafar hinuwih hinotanot hai ef i mutufor hirouw hio, baise en, anayabin i ofafar eo’omaim hisisinaf.
32 te do eto ke ainge aere? Amita be amo ungo ke be na God tumota ae rate ari neite neite amina embo jajavotoho asi ere uaetera, te enana na God ta Atara amo amita Meni Iesu Keriso amita hamota teto tiambu eto bea
32 Ana’an aisim? Ana’an i men baitumatumamaim hibat, baise abisa i hisisinafumaim hibat. Imih a rousukusukunen ana kabayamaim ah rusukun hire.
33 amita ke amo einge kajari mitia, “Ungo kivujo, da Jerusalem ta tiri Zion ai ta nau Atara ikano mitirou amo ungo teto tiambueto beasova te ungo na Atara avo kito ke be ijie amo me mane kesova”.
33 Bukamaim hikikirum na’atube,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.