Mateus 5
God Ta Duru Javotoho (OKV) vs AAI
1 Eto embomeni isapamane kito Iesu na bitito tiri ta arumbenu amita ambotani puvuo
1 Jesu sabuw rou’ay gagamin maiyow hinan itih, basit heher yen in koun yan mare ana bai’ufununayah hina sisibinamaim himarir.
2 itiketo ate poekitie ke einge ena,
2 Naatu busuruf i’obaibiyih eo, Jesu Oyaw tafan ma ebi’obiyih|alt="sermon on mount" src="CN01700B.TIF" size="col" loc="Mat 5.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.2"
3 “Eto embo amuna amita ahihi ta sovera inono ae kito God na hondate aja penunu eora embo avo God na titi jigihirou utu ta vasiri te iresuja eto amita tunga javotoho be aisuja.
3 “Sabuw iyab ayubih ana’amorob tebaib boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro ninowah hinab.
4 Eto embo amuna ari sasapura avo eto si aisuja avo God na au osaga irae au tunga javotoho aisuja.
4 Sabuw iyab hiyababan tererey God boro ni’afutih baigegewasin nitih.
5 Eto embo amuna ‘na na’ ainge mane euja rate God tumota euja amina enda tapa hoteto umbasuja avoeto tunga javotoho aisuja.
5 Sabuw iyab taiyuwih teyayara’iyih boro baigegewasin hinab, anayabin me tafaram boro ninowah hinab.
6 Eto embo amuna ari javotoho pere kesi uje peni vahai ere ua embo amita uje avo God na au kesuja avo eto tunga javotoho ere ua.
6 Sabuw iyab gewasin sinaf isan hi’amorob sikah emamamah boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nitih hinab nasusuwih.
7 Eto embo amuna embo ta osaga kito jo euja avo God na kito jo au hondate aisuja avo eto tunga javotoho ere ua.
7 Sabuw iyab tekakabeber boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nakabibirih.
8 Eto embo amuna jo vahai eto God agi eora amina God kesora avo eto tunga javotoho ere ora.
8 Sabuw iyab dogoroh uhew boro baigegewasin hinab, anayabin God boro hina’itin.
9 Eto isoro peiketo peka umbari embomeni avo God ta meniundi ke aisora avo eto tunga javotoho ere ora.
9 Sabuw iyab tufuw ma gewas isan tebowabow boro baigegewasin hinab, anayabin God boro natunatumih nabuwih.
10 Eto embo amuna ari javotoho ere ua avo eto embomeni na ari nei te nei te na matuainge taekeora embo avo God na titi jigihoi iriuja avoeto tunga javotoho ere ua.
10 Sabuw iyab gewasin tisisinaf isan hirouw tibi’a’akirih boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro hinab.
11 Eto ungo na ke be eova avo eto embomeni na no javo aro sapura ururou ke sokova nei te nei te ijie ungota degi ta osaga ikasora avo kito tunga osaga avojo.
11 “Kwabi’ufununu isan sabuw boro tur kakafin hina’uwi, hinarabi hini’a’a’akiri naatu baifuwenamaim tur kakafih maiyow hina’u’uwi isan, baigegewasin boro kwanab.
12 Enana na ainge nombo God ta peroveta tapa ta degi ere uatera eto iji kombu te ungo na ari jajavotoho isapamane hoteto umbasova avoeto tunga javotoho be javotoho evujo.
12 Kwaniyasisir naatu kwanakawasa, anayabin a siwar gagamin na’in auyom maramaim inu’in boro kwanab. Ef ta’imon nati na’atube marasika dinab oro’orot hirouw hi’a’a’akirih.
13 Ungo enda tapa ta irirari aso ainge gamo te ra rate aso ta peture beau irae aisuja amo naingeto ehako peture au? Amita pure irae avoeto enda ta kehi eore beoi utu na haito jaevekeora.
13 “Kwa i riy na’atube sabuw etei isah. Baise riy naniyan nabi’en na’at boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye’emih, naatu sawar isan ana gewasin boro men ta nama, imih boro hinisaroun haw nare, sabuw tafan hinawas kamakamar hinaremor.
14 Eto ungo enda tapa ta usasa ra. Eto embo na tiri mende ta da kogombasora amita titiha ari iraera embo tapa na kesora.
14 “Kwa i tafaram ana marakaw. Bar merar gagamin oyaw wan hiwowab ebatabat boro men karam hinibun wa’irimih.
15 Eto embo na usasa unduketo mane ovu to ta iketo gogovo aisuja rate i ta ekau usasa ururou embo tapa kesora.
15 Na’atube orot babin men ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut inumih. Baise ana sisikofamaim boro nasikof bar wanawanan etei namarakaw kawin hinama.
16 Ainge nombo ungota usasa evu embo tapa kiore eto ungota ari jajavotoho avo embomeni na kogue God Mamo Utu ta iriuja avo jakeka aisora.”
16 Ef ta’imon nati na’atube a marakaw sabuw etei matahimaim kwanabotawiy, saise abisa gewasin kwabowabow hina’itin naatu Tamat maramaim wabin hinabora’ara’ah.
17 Eto Iesu na ke nei einge ena, “Na Moses ta ke pepeni te Peroveta ta ke kajari te ano irae aja puvuone hotembarako avojo. Na avoeto puvuraera te ke amita be avo ano peni be au ungo ingova puvena.
17 “Ayu anan men kwananot Moses ana ofafar naatu dinab oro’orot hai bai’obaiyen baihamiyen isan ao’omih. Ayu men i kouseiren isan anamih, baise sinaf yabih matar isan.
18 Na ungo ta degi ke peni be avo erena ingivujo! Eto iji kombu puvurae enda te utu te mitirou God ta ke tapa Moses ta ikenu kajena avo pere iresuja ke nei vahai mane nei aisuja rate matu kajari ainge inono ta irirou God na amita uje tapa au irae au iji kombu ta puvuresuja.
18 Anababatun a tur a’owen, mar tafaram ema’am wanawananamaim kirum kikimin maiyow hikikirum, naatu pen wanamaim abisa hikukuyowan boro men ta anakusairimih, baise etei boro anasinaf yabih hinamatar.
19 Avo eto embo amuna God ta ke pepeni isapa vahai be poekasuja rete nei embo nei ke pepeni ano poekaja engekasuja God ta titi jigari degi ai ta embo avo meni isapa ainge nombo ambu aisuja rate embo amuna God ta ke pepeni tapa jigama ue embo nei jigama ara ate poekeuja embo amina God ta titi jigari ai ta embo pajire be aisuja.
19 Orot yait ofafar kikimin maiyow itin yabin en rouw eastu’ub naatu sabuw afa i’obaiyih nati na’atube tisisinaf, mar ana aiwobomaim ibo boro hina’itfuruw, anayabin en hinarouw hinao, baise orot yait iti ofafar ia’ait naatu sabuw afa ebi’obaiyih mar ana aiwobomaim i boro orot gagamin.
20 Eto na ungota degi erena Moses ta ke pepeni simba ari embomeni javo Pharisee te ate poekari embomeni te ta ari jajavotoho eora avo nembeto evujo. Eto enana ta ari jajavotoho avo nembeto ae amo God ta simba ari degi ai ta mane be mane torasova.
20 A tur ao’owen o yait abosunusunub nara’at Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah inananatabirih na’at, o i nuhinafot mar ana aiwobomaim i kurur.
21 Ungo matu ainge ingiova amo Moses na ohihi ta degi ke einge ena. ‘Ungo mane embo tavo amburesora eto ainge aisova amo koto ta ganoka aisora’ ke ainge matu ohihi na arira
21 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, men sabuw kwana’asbunuw, naatu orot yait sabuw ea’asbunuwih boro ofafar nafatum hinibatiy.
22 rate ungota degi erena embo amuna namei ta degi tumo aisuja embo amo koto ta ganoka aisora. Eto embo amuna namei ta degi ‘uta koan irae’ ke aisuja embo avo council na ganoka aisuja. Eto embo amuna biso toro ke ijie amita namei amo embo sapura ke aisuja embo amina ari amita mine avo donda sasapura gosukari degi ai ta i bevere ta evekasi auvasuja.
22 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait taintuwan isan yan nasoso’ar boro ofafar nafatum hinibatiy, naatu orot yait taintuwan isan fudirin en narouw nao’o, i boro kaniser hinibatiy. Baise orot yait taintuwan na’oraraf anayabin en nao, nati orot i enan kakafin ana wairaf wan nayenamih.
23 Avo eto inena no hande God ta degi umbuto puvuto pene gaga ta tembasi ue no namei na no degi ta tumo etija avo hotembeto
23 “Isan imih gem kakafiyin tafamaim o a siwar ya’inamih ibai kuyey, naatu nati’imaim o nuhi nataseb, tai ta o isa i yan esoso’ar.
24 God ta hande avo pene gaga engiti enda ta iketo pambuto namei ga peka kiti ejo, eto puvuto God ta hande umbuto pene gaga ta tembejo.
24 Basit a siwar nati gem tafanamaim inihamiy na’in, o inamatabir maiye inan tai airi kwanao gewas uma kwanabow kwanitonuw, imaibo inamatabir inan a siwar God initin.
25 Eto embo na umo koto ta ganoka aisi ue ke au ingito mane koto simba aisoa rate sau sau pambuto aja to ijie peka ejo eto peka ae amo koto eto embo amina umo judge ta ingeni ta ikau eto judge na umbuto police ta ingeni ta ikau eto police na umo tipura ta gosukaro toreto
25 “Ofafar ta ina’astu’ub taituwa baibatiyihimih nabuwi kwanan, airi kwanao gewas kwanitonuw, veya kikimin nama’am na’at, imaibo inan baibatiyenamaim inarun, anayabin nati’imaim tura boro nabuwi baibatiyenayan orot gagamin umanamaim naya’i, naatu baibatiyenayan orot boro nabuwi furisiman nitih hinabuwi kwanan dibur bar hinayaruyi.
26 mitie no sapura ta mine amo isapa te peni te ikitie iresoa.
26 Anababatun a tur ao’owen, nati’imaim o boro inama kabay hio na’atube inatubuni, imaibo boro hinabotait inatit.
27 Eto ke nei Moses ta kajari ai ta kogova, amo ‘tiha paiha mane aisova’ ainge eora
27 “Tur hio uwatanah hibi’obaibiy i hio kwanowar, turanah a’aawah ufuh men kwanan.
28 rate na ungo ta degi erena embo amuna pamone kakara kito amita jo ta uje ue hotembeuja amo jo ta tiha euja amo ari sapura euja
28 Naatu boun a tur ao’owen orot yait matanawat nuw babin itin ana notamaim hairi baiwa’anamih enotanot ana notamaim hairi hiwa’anaka.
29 avo eto no titi be hena na au umo sapura aisoa amo kuruketo gosukejo pambai. Amo javotohora no hamo tapa hamo memenga kiari degi ta mane pambasuja rate donda vahai avo kiti ao iraesuja.
29 Imih o mata asukwafune nuw kwaneyan, o in bowabow kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun, men basit mata ta’imon ana kakafinamaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
30 Eto no ingeni be na au ari sapura aisoa kito ingeni avo tiuketo gosukejo pambai amita be amo ingeni amina au no hamo tapa amo memenga kiari degi ta pambasuja avo eto javotoho amo donda avo kiti gosukejo.
30 Na’atube uma asukwafune eof kwaneyan, ku’afuw kwisaroun men basit uma ta’imon ana of kwanekwanemaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
31 Eto ke nei Moses ta kajari ai ta kogova amo ‘Embo amuna ae toasi uje ue kito amo ahari ta ari tapa avo kaeto ae ta ingeni ta iketo toasuja’ ke ainge ijiore ingiova
31 “Moses ana ofafaramaim eo, ‘Orot yait aawan nakwakwahir gewasin kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.’
32 rate na ungota degi erena. Eto embo amuna amita ae amo tiha paiha ae rate teho sio toau pambuto embo nei jimbasuja pamone amite ivu eha amite tiha eto eora eto ivu matu amina ae touja avo eto sapura amo amitara.
32 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait nibobowen aawan nakwahir nan orot ta ni’awan, hairi hinabiwa’an i men babin ana ubar, baise orot ana ubar anayabin i kok imih babin esisinaf, naatu orot yait nati babin bai bi’awan auman bowabow kakafin esisinaf.
33 Eto ke nei ohihi na ijiore ingiaova amo embo amuna ari do asi ke be na Bada ta javo ta aisuja avo mane toasuja rate aisuja amo Bada ta javo jigama etija avo eto.
33 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, ‘A omatanen men kwana’astu’ub, baise sinafumih God kwao’omatan i kwanasinaf.’
34 Rate ungota degi erena, eto inena ke be pere aisi uje aisoa amo mane God ta javo jigama ue aisoa rate javo no pere avo jigama eto aisoa. Eto nei Utu ta javo ta mane ke be aisoa amo God ta irari degi avo embo.
34 Baise boun i a tur ao’owen, God wabinamaim men asir kwanao kwanifaro’omih, na’atube auyom mar isan, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
35 Eto mane enda ta javo ta ke peni aisoa amo God ta utu tembari avo eto. Eto da Jerusalem ta javo mane jigama ue ke peni aisoa amo God Mamo Utu ta king ta da ra. Eto amo da no mane ra.
35 Me yan auman men isan kwanifaro, anayabin nati i God an ana baibiyarir efan, Jerusalem auman, anayabin nati i ata aiwob gagamin God ana tafaram.
36 Eto nei amo no siro tu ta javo mane jigama ue ke peni aisoa, amita be amo ke peni retemo isapa do aisoa amina no siro tu ta ove mane au parara rete mo mume aisuja.
36 Naatu o taiyuw auman men arib isan inao baifaro’omih, anayabin o men karam boro arib ta inab inau nikwes o nafurum.
37 Eto inena teho ‘aravora’ aisona ainge rete ‘mane aisona’ ke ainge pere ijie eto javo no pere avo jigama ejo. Eto javo nei ta ke peni do aisoa ke ainge amo Satan ta degi puvuja,” ainge Iesu na ena.
37 Imih inakwahir o inarufut, anayabin abisa awamaim iya’abar i’o etitit i Demon Kakafin biyanane enan.
38 Eto Iesu na ke nei einge ena “Eto ke nei Moses ta kajari ta eto ingiova amo ‘Eto embo na titi teto kurukasuja amo mine teto kurukasuja. Eto ti teto poekasuja amo mine teto poekasuja’
38 “Marasika ana tur hio kwanowar, ‘Orot yait mata nakubai, ibo matan kukubai, naatu orot yait wa nimarir, ibo wan kwimarir.’
39 Rate na ungota degi erena, eto embo na no degi ta sapura do aisuja amo mine asi mane hotembasoa. Eto embo na no ovo be hena ta tasuja aherekejo ovo anga hena ta tai.
39 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait isa nasisinaf kakaf men wan inay, rebareb rounane nifafar inatatabir rounane’ebo nifafar.
40 Eto embo na no ombari asari umbasuja embo amita degi no pohuketo evari te tapa ikejo.
40 Naatu orot yait niyaso’ar baibatiyimih nabuwi kwananan, a biya baibiyon baban nikiya’ub nabaib, a biya baibiyon tafan auman inikiya’ub initin.
41 Eto Rome ta isoro embo vahai na au umo amita emo donda umbuto pambasoa kito degi isapa koso nembeto pambujo.
41 Baiyowayan orot ta nan nakwarari ana hafoy abarin veya ta’imon airi namih nao, ina’abar veya rou’ab airi kwanan.
42 Eto embo amuna no donda umbasi penunu au ingito amita ikejo. Eto nei teho jigama aisi uje aisuja ikejo jigama ai.” ke ainge Iesu na ena.
42 Orot babin ta isa sawaramih nafefeyani kwitin, naatu orot babin ta a sawar bai na mar kafai imaim bowamih nao, kwitin ebai en.
43 Eto Iesu na ke nei einge ena “Ohihi na eore ingiaova ‘ungo ta namei kamei avo osa ue kitoho embo avo tumo evujo.’ ainge ijiaetera
43 “Marasika ana tur hio a’a’agir hinonowar i hio kwanowar, ‘Taituwa kwaniyabuwih naatu a kamabiy sabuw kwanimat gigigirih.’
44 rate na ungota degi ke einge erena, ungota kitoho embo osa evujo eto tini kambari embomeni avoembo pari evujo.
44 Baise boun a tur ao’owen, a kamabiy sabuw kwaniyabuwih naatu sabuw iyab terurukoukuwi isah kwanayoyoban.
45 Eto ainge ue God Mamo Utu ta iriuja amita meni undi be aisova. Amita be amo God na ari ainge eoi iji na embo sasapura te jajavotoho te tapa hondate euja. Eto God na eoi ga na embo sasapura te jajavotoho te ta degi beuja.
45 Saise kwa boro Tamat auyom maramaim natunatumih nabuwi, anayabin God sinaf sabuw gewasih kakafih etei tafahimaim veya erararan, sabuw iyab gewasin tisisinaf naatu kakafin tisisinaf etei God taun ebitih.
46 Eto ungo osa eora embomeni avo pere osa ururovo God na ungota hande javotoho ikaja ke mane hotembasova. Ungo tax umbari embomeni uje ae eova rate enana te tapa osa mine ara ari avo kiarira.
46 Sabuw kabay o’onayah tisisinaf na’atube kwanasinaf sabuw iyabowat isa tibiyabowawat isah kwanabiyabow, God boro men ana siwar gewasin ta nitimih.
47 Eto ungo na ungota namei kamei pere pekeova amo ari javotoho manera. Enana God kiae embomeni amite tapa ari ainge amo eora.
47 Naatu Eteni Sabuw taih tuwah akisih hai merar tiyiy na’atube kwanasinaf taituwa akisih hai merar kwanayiyi, ana gewasin boro men kwanabaimih.
48 No Mama God Utu ta iriuja amina ari javotoho pere euja avo eto ainge nombo ari javotoho pere ue irivujo.”
48 A yawas uhew bitan kwanama, Tamat auyom maramaim ana yawas uhew bitan ema’am na’atube.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.