Mateus 24

God Ta Duru Javotoho (OKV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Eto Iesu na temple jo ta eto araha ta puvutuhunu amita ambotani puvuto temple gerikari javotoho avo Iesu kioja ke eo Iesu na einge ena.
1 Jesu Tafaror Bar gagamin ihamiy tit inan auman, ana bai’ufununayah hina hiu, “Tafaror bar kwi’itin gewasin maiyow.”
2 “Bande erevi ungona javotoho ere kogova te ungota degi erena, atara vahai na nei amita hamo ta mane tembeto iresuja rate tapa araraeto beto sio sao aisuja.” ainge Iesu na harikena.
2 Jesu iyafutih eo, “Sawar iti kwa’i’itan, a tur ao’owen, kabay etei boro natafofor nare naatu kabay ta boro men ana efanamaim na’inu’in kwana’itinimih.”
3 Eto Iesu tiri olives ta arumbeto mitinu amita ambotani ungo eonga puvuto einge eto ingia. “Temple amo iji deina arara eto beau? Eto nei iji emita tutumota umo puvuresoa amita hajire do aingere avo tapa ejo ingore,” ainge eo
3 Jesu yen Olive Oyaw tafan mare, ana bai’ufununayah wa’iwa’iramaim hina biyan hitit hibatiy hio, “Kuo anowar mar i boro biy iti sawar hinamatar? Naatu o inanan ina’inanen boro abisa ana’itin anaso’ob. Naatu mar yomanin nakakabon boro mi’itube ana so’ob?”
4 Iesu na mine einge ena, “Embomeni ke sokova hande aisora avoeto be kogue irivujo,
4 Jesu iyafutih eo, “Matato niwa’an, men sabuw hinan hinifufuwimih.
5 embo nei nei na javo nau jigama ue ke sokova na ijie puvuto “Ungo orekasi puvena” ainge ijirou ingihe embo isapamane enana ta ke sokova avo ambo ambo aisora
5 Sabuw moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinan hinao, ‘Ayu i Keriso’ naatu sabuw moumurih na’in boro hinifufuwih.
6 eto ungona isoro auvari ta aisora amita asavi ingesova eto hoi ta asora amo duru ingihe osaga avojo. Ari ainge puvuresuja rate iji kombu ta auvetija ainge mane hotembasova.
6 Baiyow ana tur boro kwananowar, naatu baiyow isan ana tur boro kwananowar, baise men kwanabir. Sawar yumatah ta ta boro hinamatar, baise nati i men mar yomanin.
7 Enda nei na ereto enda nei ga isoro aisora eto King vahai na ereto King nei tasuja. Nei beuje iji peni vahai puvutuhurou enda tapa ta titira puvuresuja.
7 Tafaram ta boro tafaram ta hairi hiniyow, na’atube bar merar ta boro bar merar ta ana aiwob hairi hiniyow. Baimar kakafin, iriyoy boro tafaram awan nakaratan.
8 Eto ari erena tapa erevi amo pamone na meni ingasi ue memenga kiuja ainge nombo ra.
8 Sawar iti etei hinamatar i kek tufuwamih ebobotukwar na’atube.
9 Eto ungo amo embomeni na andito umbuto embo nei ta ingeni ta ikaro umbuto aro memenga kesova eto taro amburesova. Eto ungo embomeni nau avoeto embo tapa na ungota degi tini kambari matuainge aisora.
9 “Sabuw boro hinafatumi hinabuw kwanan hini’a’akir, hina’asbuni kwanamorob, ayu wabu’umaim kwabowabow isan.
10 Iji amikote nau embomeni nei nei na tunga hapereketo na ke be ae ue tini kambari mine ara ue namei ungota kitoho embo ta ingeni ta ikasora.
10 Nati ana veya’amaim baitumatumayah boro hai baitumatum hinihamiy, naatu turahinah babah hinao, taiyuwih turahinah hinifa’ifa’ih,
11 Eto peroveta sokova amina puvuto ke sokova ijiroro ingihe ambo ambo aisora
11 dinab baifufuwenayah moumurih na’in boro hinatit sabuw moumurih na’in hinifufuwih.
12 eto ari hotembari sasapura na pajito enda eneteto au namei kamei ta osari jamopo aisuja
12 Tafa’asar boro nara’at natasasar sabuw momurih na’in hai yabow boro wan natutum.
13 rate embo amuna sove sove eto na ke be ijie irirou iji kombu ta embo amo God na oreketo umbasuja.
13 Baise yait nabukikin nan yomanin natitit i boro yawas nab.
14 Eto God na tohota embomeni titi jigesi siriketo ere uhua ke javotoho avo Judea embomeni te enda tapa embomeni te ta degi ke hande aro embo tapa ingesora eto amita engitita iji kombu ta puvuresuja.
14 Tur Gewasin, mar ana aiwob isan, i boro tafaram wanawanan etei hinabinan sabuw etei hinanowar, imaibo mar yomanin boro nan natit.
15 Eto Peroveta Daniel na Donda Sapura be Sapura amita ke matu kajena avo umbuto puvuto Degi Otohu ta ikaro hetasuja (ke erevi etekari embo be ingijo)
15 “Biya’ohow Ana Sawar Kakafin boro efan kakafiyinamaim nabatabat kwana’itin, dinab orot Daniel eo na’atube. Baiyabayan orot iti tur nabiyab naniyan nab gewas.
16 kito ungo Judea ei ta miteva embomeni joru tiri ta pambuvu.
16 Sabuw iyab Judea wanawananamaim tema’ama boro hinabihir hinan oyaw wan hinayen.
17 Eto embo bande i ta mitia amo beto amita donda mane sirikasuja.
17 Orot yait ana bar faifiy wan ema’am boro men nare ana sawar bar wanawanan nabowamih, veya en.
18 Eto embo pure ta mitia amo mane egerembeto amita asukari umbasuja te titi tambueto pambuvu.
18 Orot yait masaw ebowabow boro men namatabir ana biya baibiyon bar nabaimih.
19 Eto iji amite pamone urete te eto pamone meni isapa emi ta amita degi tutuvari ngahia avoeto aja to erena!
19 Nati ana veya’amaim baibin iyab siasiar tema’ama naatu baibin iyab kek tibitotoman boro hini’akir yababan hinab.
20 Eto ungo joru pambasova iji avo ga iji te mane puvuresuja eto jangu indari iji te mane puvuresuja pari ta ainge evujo
20 God isan kwanayoyoban, saise men rarab kokou ana veya’amaim o Sabbath ana veya’amaim namataramih.
21 amita be amo utu te enda te eha ari iji te eto puvuna iji amite memenga osaga ainge puvurae be ra eto amita ambota ari ainge ehako mane puvuresuja.
21 Nati ana veya’amaim boro yababan kakafin men marasika anamaim o boro namamatar na’atube namataramih.
22 Eto osaga kiari iji avo ugorota taekae aisora amo embo tapa vasiri te mane iresora rate God ta embomeni siriketo umbari avoembo God na iji avo ugorota taekasuja.
22 God nati veya narurukabum na’at sabuw boro yawas men hinab. Baise ana sabuw rurubiniyih isah enotanot, imih veya boro narukabum.
23 Eto embo na no degi ta “Kijo, ungotenau Orekari Embo puvija erevira.” eto iji nei “Hoi ta ere puvutuhua,” ainge aisuja ingito ke avo be hotembavojo
23 “Nati ana veya sabuw afa hinan hina’uwi, ‘Keriso’oban iti!’ o ‘Iban ni’i!’ men kwanitumatum.
24 amita be amo orekari embomeni sokova eto peroveta embo sokova na ereto hajire nei te nei te aro embomeni kito mana mana ue ke be hotembasora. Eto God na siriketo umbari embomeni te tapa na enana ta ari kito ke be ke ijie ambo ambo asi hotembasora,
24 Anayabin Keriso na’atube naatu dinab baifufuwenayah boro hinan ina’inan fokarih hinasinaf God ana rourubinen sabuw moumurih na’in boro hinabow.
25 avoeto ari avo puvuresuja avoeto kiti ere harikitena ingivujo.
25 Imih abimatuwibo sawar hinamatar.
26 Eto embo na ungota degi “Kivu ungotenau orekari embo puvija avo ojagatambu aita mitia,” ke ainge ijirou ai ta pambavojo eto ke nei amo, “Kivu orekari embo puvuto degi nei ondikari ta mitia,” aisora ke avo ingovojo
26 “Sabuw a tur hinaowen hinao, ‘Iban nati arar yan ema’am,’ men imaim kwanan kwananuwih. O hinao, ‘Nati nanawan bar wanawanan wa’ir ema’am,’ men kwanitumatum.
27 amita be amo pipiri na ihane ta sariage eto pambuto sose ta beuja ainge nombo Embo ta Meni amo puvurou embo tapa kesora.
27 Veya yeninane namanamar ebowabow veya ra’iyinane uman emamarakaw, Orot Natun nanan ana marakaw boro nati na’atube.
28 Eto o sape ta di hai na beuja aingeko nombo puvuresuja.
28 Menamaim orot babin biyan murubin inu’in mamu ikou boro etei imaim hinaru’ay.
29 Eto osaga kiari iji avo irae au iji amo mume ururou hariga na usasa isapa aisuja eto utu ta sovera na jahevau tarama soheto beasora,
29 “Yababan iti hinamamatar ufunamaim
30 eto iji amikote Embo ta Meni ta hajire avo utu ta puvurou enda embo tapa na kito sinena ue jenge tasora, eto Embo ta Meni avo sovera te usasa te utu ta oje hamo ta heteto beto ere hua avo embo tapa na kesora eto amina toho embomeni matu siriketo umbari avo vahaita puvurora
30 “Imaibo Orot Natun maramaim boro natit, tafaram wanawanan sabuw etei orot Natun ana fair ana marakaw bonamanamarin auman natit sakuk wanawanan nanan hina’itin hinama hinarerey.
31 huin hukau asavi peni vahai au amita anera isapamane ikau enda tapa kaina patina ihane eto sose ta pambuto umbaro puvuresora.
31 Ana tounamatar boro taur douduf auman hinatit tafaram tutufin wanawanan umasusun kwafe’en etei God ana sabuw rurubinih hinabow hinita’ay.
32 Na i junga ta timu hatirari ke aisona ingivujo.
32 “Ai fofou raurihimaim ebi’obaiyih kwanaso’ob, ai raurih boubuh tititit kwa kwaso’ob, ai hai buwayan ana veya i natit.
33 Eto i avo huvira oi kito iji ta iji ere puvutuhua ke eora. Eto ainge nombo ari erevi erena amo puvurou kesova amo Embo ta Meni na jo ta torasi bokiri pe ta auveto heteto mitia.
33 Bai’obaiyen i ta’imon, sawar iti na’atube hinamamatar kwa boro kwanaso’ob, veya i nakabom etawan awanamaim ebatabat.
34 Na ungota degi ke be erena ungo eha miteva embomeni tapa mane sasari aisora rate tuna mitirovo ari erena erevi puvurou kesova.
34 Anababatun a tur ao’owen, sabuw iti boun yawas kwama’am boro iti sawar namatar kwana’itinibo kwanamorob.
35 Eto ke peni be amo utu te enda te avo irae aisuja rate nau ke avo mane irae aisuja te daroho iresuja,
35 Mar tafaram i boro nasawar, baise ayu au tur boro men nasawar.
36 rate ari erena amita puvurari iji amo embo tapa kiae be eto anera te God ta Meni te tapa kiae, Mama God na vahai kiarira.
36 “Orot men yait ta Jesu ana na isan veya o sumar so’obamih. tounamatar maramaim men hiso’ob na’atube i Natun auman men so’ob, baise Tamah akisinamo so’ob.
37 Eto embomeni Noah ta iji te mitiaetera ainge nombo mitiroro Embo ta Meni puvuresuja.
37 Noah ana veya’amaim abisa mamatar na’atube Orot Natun nanan boro na’atube namatar.
38 Amita be amo embomeni indie uhe pamone jijimbukitie mitio Noah e nga jo ta toritinu
38 Nati ana veya tuw yena’e ana veya orot babin hiyuw hibow, hiaa hitom, hitabin hibiyasisir ufut Noah ark wanawanan run;
39 do puvuresuja amo embomeni nei do hotembae ue mitio umo na irerembeto umbunu sasari ea, ainge nombo mitiroro Embo ta Meni puvuresuja,
39 naatu so’oba’e hima’am kwanekwan tuw yen etei e’aruwih hin himorob. Imih orot Natun nanan ana itinin i boro nati na’atube.
40 Eto iji amite embo heriso pure ue mitiroro puvuto embo vahai umbuto pahue vahai toasuja,
40 Orot rou’ab boro hai masaw hinama hinabob, Orot ta boro tounamatar hinabora’ah ta boro hinihamiy nama.
41 eto pamone heriso ambe pure ue mitiroro puvuto vahai uhue nei toasuja.
41 Baibin rou’ab boro hinama maiwok hinakakair, babin ta boro hinabora’ah, babin ta boro hinihamiy nama.
42 Avoeto jo te hotembari te tapa simba be eto kogo ue irivujo. Ungota Bada ta puvurari iji amo ungo kiae avoeto.
42 “Isan imih mata to niwa’an, anayabin men kwaso’ob mar biy boro a Regah nan.
43 Eto ungo kiarira amo pegene embo ta puvurari iji amo bande mamona matu kogua avoeto evae simba ue mitirou pegene embo puvuto kito mane bande pejeto toreto pegene aisuja.
43 Baise tur iti ao i naniyan kwanab. Orot bar matuwan bainowan hai veya nasoso’ob, boro matan nanuw nama’am nanunih hinabihir, ana bar boro men hinakwib hinabainuwimih.
44 Ainge nombo Embo ta Meni avo eha mane puvuresuja ainge hotembitie irirovo amo hepureketo puvuresuja avoeto matu nununga eto irivujo.
44 Imih mar etei mata to niwa’an kwanabobuna kwanama, anayabin Orot Natun boro men o veya kunotanotamaim natitamih.
45 Eto embo peni na amita pure embo vahai ta indari ageto undurari javotoho avo bande mamo na kito au bande ta indari tapa amo amina simba aja ke aisuja.
45 “Akir wairafin bosunusunubayan naatu not wairafin ana orot ukwarin boro nayara’ah akir wairafih afa nakaifih hai bay ana veya’amaim nitih.
46 Eto pure avo eto kogoeto ururou embo peni bande ta puvuto pure embo avo kito tunga javotoho
46 Naatu ana orot ukwarin namatabir nanan bowabow gewasin nabowabow na’itin boro niyasisir.
47 eto ke au pure embo na amita donda tapa simba ue osa asuja avo erena,
47 A tur ao’owen nati akir wairafin boro nayara’ah sawar etei nakaifen.
48 rate pure embo nei amo ke sokova ari embo amina, ‘Bande mamo eha mane puvurosuja,’ ijie
48 Baise akir wairafin nitafasar nao, ‘Au orot ukwarin men saise matabir enanamih.’
49 itiketo amita pure vahai ari embomeni torue embo sasapura ga umo sapura indito pipi konene ue bande mamo puvurari hotembae ue mitirou
49 Naatu natatabir akir wairafih afa narauw ni’a’afiyih bay naa, harew tomayah bairi hinaa hinatom hinabikoko’aw wanawanan
50 iji ikae teho puvuto pure embo sapura avo kito ikau pambuto enana hotembari heriso embomeni amiga osaga inono kesuja.
50 veya naatu sumar so’oba’e nama’am kwanekwan ana orot ukwarin namatabir nan natit.
51 Eto ai ta embo sasapura na memenga kogue sisisasi ijie ti kiroro kiroro aisora.” ke ainge Iesu na ena.
51 Naatu orot ukwarin nati ana akir wairafin boro nab narab ufun narauwatait, sabuw afa wanawanah rerekabih bairi baimakiy kakafin hinab hinama hinarerey wah takitak niwa’an.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.