Mateus 10

God Ta Duru Javotoho (OKV) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Eto Iesu na amita ambotani 12 jage enu vahai ta puvuo enana ahihi sasapura kurumbara ambure nei te neite aro irae aja sovera ikenu umbua.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei 12 eaf ayuwih hina, sawow yumatah ta ta, feher yumatah ta ta, sabuw biyahimaim baiyawasih isan fair itih naatu igegewasinih.
2 Apostel 12 amita javo amo erevira: kiti amo Simon Peter te amita namei Andrew te ra, nei amo embo Zebedee ta meni heriso James te John te ra,
2 Naatu iti i bai’ufununayah nah 12 wabih, wantoro’ot i Simon wabin ta Peter tufuturan Andrew hairi, James tufuturan John hairi, orot Zebedee natunatun.
3 eto nei amo Philip te Bartholomew, eto nei amo Thomas amite matu tax umbari embo, javo Matthew amite ra, eto nei amo Alphaeus ta meni James amite Thaddaeus te ra eto
3 Philip, Bartholomew hairi, kabay onayan wabin Matthew i Thomas hairi, naatu Alpheus natun James i Thaddeus hairi,
4 nei Simon ra (embo amita jo vahai embomeni na Rome ta gavamani isoro na taekasi uje ea.) eto embo nei amo Judas da Kerioth embo te amina Iesu umbuto isoro embomeni ta ingeni ta ikena.
4 tafaram kafafarayan orot wabin Simon. Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscariot hairi.
5 Eto Apostel 12 avo Iesu na ikenu pambasi uo onde katari ke einge ena, “Ungo enda nei embo ta enda ta mane pambasova eto Samaria embomeni ta da ta mane pambasova
5 Orot nah 12 Jesu iyunih hititit iuwih eo, “Ufun Sabuw hai tafaramamaim men kwanan naatu Samaria sabuw hai bar hai meraramaim men kwanarun.
6 rate Israel embomeni o sheep na maine pambarako ere ora amita degi pambuto
6 Baise kwanan Israel sabuw bobaituw na’atube hikasiy tema’am biyahimaim kwanarun kwaniyawasih.
7 ke erevi hande evujo. ‘God na tohota embomeni siriketo umbuto titi jigesuja iji puvuto ere hua’ ainge ijie
7 Kwanan iti tur i kwanabinan, Mar ana aiwob i na iyubinaka.
8 ambure umbari embomeni evujo kokondekare eto amburari amite tapa evujo vasiri te erare eto hamo ta ambure nei te nei te tapa avo evujo hamo javotoho are eto ahihi sasapura kurumbevujo pambare. Eto ungo sovera umbeva amo koro ikae teho umbeva aingeto koro umbari mane hotembasova rate embo hondate ari javotoho evujo.
8 Sawusawuwih kwaniyawasih, murumurubih kwanao hinamisir, sabuw iyab biyah kokom ani’anih kwaniyawasih naatu demon kakafih kwananunih hinatit. Sawar ana baiyan en kwabaib, imih kwanabow ana baiyan en.
9 Ungo koro tapa mane juruketo umbuto pambasova
9 Men kabay ta kwanab a koukut kwaniwan, naiw a kikiramaim kwanarobere auman kwananamih.
10 eto nei ombari asari te utu goru nei te eti savo te tapa mane umbuto pambasova, amita be amo ungo pure javotoho aisova avoeto embomeni na ungo unduresora.
10 Remor isan men hafoy ta kwanab, men biya baibiyon ta, a baibiyon ta, tu ta, kwanabow auman kwananamih. anayabin bowayah abis kikimin tibitin boro nakaram.
11 Eto ere pahuma da ta puvuto toravo embo javotoho amuna ungo peketo unduresi aisuja amita bande ta toreto mitima pure irae au pambasova.
11 “Kwanan bar merar kikimin o bar merar gagamin kwanarur, sabuw iyab merarayow wairafih kwananuwihih, naatu i hai baremaim kwanama, a bowabow kwanisawar imaibo kwihamiyih kwanan.
12 Eto bande ta toreto ‘Peka ungota degi iroi’ ainge evujo.
12 Naatu bar runamih sabuw a merarayow kwanitih.
13 Eto bande amita embomeni na ungo osa ue pekasora amo javotoho ari enana ta degi iresuja rate enana ungo mine pekae asora amo ungota javotoho ari enana ta degi iketeva avo taekevujo
13 Naatu sabuw bar wanawanan tufuw ana merarayow hinabaib, basit a merarayow kwanihamiy nati baremaim nama, baise men hinabaib a tufuw ana merarayow kwanabosair kwanab maiye.
14 Eto da damina ungo pekae osa ae aisora eto ungota ke ingari uje ae aisora amo ungota utu oniho jaevekevujo beau toto pambuvujo.
14 Orot babin yait a merar men nay naatu a tur men nanonowar, kwanamisir ura kwanarutatab efan nati kwanihamiy kwanan efan ta.
15 Na ungota degi ke be erena, iji kombu ari sirikari iji te da ungo pekae aisora amita embomeni ta degi God na hajire ngahia be ngahia na ikau da Sodom te Gomorrah te ta embomeni na isapa kesora aingeko mane kesora.
15 Anababatun a tur ao’owen, baibatebat ana veya God Sodom, Gomorah sabuw boro nakabibirih, baise nati bar merar sabuw hai baimakiy i boro God tafan nayara’ah gagamin na’in hinab.
16 Ingivujo! Ungo ikari embo nanena ungo o sheep umbuto kitoho o ta ikarako ere ona avoeto ungota pambari degi jireki poeki eto kogue siro jigama ue ari sasapura tapa hotembae pambuvujo.
16 “Kwananowar, kwa i bobaituw sheep na’atube haru fairih wanawanahimaim abiyuni kwanatit kwananamih, imih kok na’atube kwanakakaf naatu mamu imak na’atube kwananutanub.
17 Eto be kivujo. Embomeni na ungo andito umbuto ikaro koto ta hetasova nei Judea ta giu ari bande ai ta ungo esi na ejembaro memenga kesova.
17 “Mata toniwa’an sabuw isah, anayabin boro hinabuw hinafatumi kwanan kanisel nahimaim hibabatiy, naatu Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi.
18 Eto na avoembo embo na ungo kings te enda titi jigari embopo te ta titi ta ganoka ae ikaro heteto ke nau tapa avo avo ingesora.
18 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan boro aiwob sabuw naatu gawan orot gagamih na’atube Ufun Sabuw nahimaim Tur Gewasin kurereb nowar isan boro hinarab hinataini.
19 Eto ungo koto asora iji te ke do aisova eto ke naingeto aisova avo hotembavojo. Iji amina ke do aisova amo God na ikau aisova
19 Baise hinafatum hinabuw baibabatiyimih kwanan men kwaniyababan tur isan, o tur o isan, hinabibatiy ana veya’amaim tur boro imaim natit kwanao.
20 Eto ke hande aisova amo ungota mane aisuja rate ungota Mama God ta Ahihi na ijirou pe no ta eto puvuresuja.
20 Anayabin nati tur i men o a notamaim tit kuo’omih, baise Tamat Anunin o iwani awa rukirir kuo.
21 Eto iji puvuresuja amikote embo na namei kitoho embo na taro amburora enana ta ingeni ta iketo toasora ainge nombo mamone na meniundi ta degi aisora. Eto meniundi na ereto emone mamone kitoho embo na taro amburoja iketo toasora.
21 “Orot ain boro tain baban nao namorob, regah boro natun nifa’ifa’i baban nao namorob, na’atube kek boro hinah tamah hinifa’ifa’ih babah hinao hinamorob.
22 Eto ungo nau javo vahai avoeto embo tapa na ungo ta degi tini kambari aisora rate sovera eto irirovo tutumota God na ungo orekasuja.
22 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan sabuw boro hinifa’ifa’i, baise orot yait nabat kikin nabowabow yomaninamaim boro yawas natita’ur.
23 Rate da vahai na au memenga kesova da avo toto oju tutuveto pambuto da nei ta irivujo eto emore ke be na erena ungota ke hande ari pure Israel enda ta da tapa mane avo iraesuja rate Embo ta Meni kiti puvuresuja.
23 Bar merar ta’amaim hinarukoukuw kwanabia’akir, kwanabihir kwanan bar merar ta, anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan bar merar etei boro men kwanabow kwanisawaribo Orot Natun namatabir maiye nanamih.
24 Ate poekari embo avo nombora kiari jombure ari meni avo isapara eto nei titi jigari embo amo okosera te amita pure embomeni amo isapa ra.
24 “Kirum kek boro men ana bai’obaiyen orot na natabirimih, na’atube akir wairafin boro men ana orot ukwarin na natabirimih.
25 Avoeto atepoekari embo ta ari do aingere ke aisora avo kiari jombure ari meni ta ari ainge nombo ke aisora. Eto nei titijigari embo ta ari amo sapura ke aisora amo pure embomeni te tapa ari sapura ke aisora. Ke amita be amo embomeni na na Satan ke eora avoeto ungota ari kito urumbitie Satan ta pure ari embomeni ke aisora.
25 Baise kirum kek na kok ana bai’obaiyen orot na’atube mataramih, basit i ukwarin na rerekab na kirum gewas, na’atube akir wairafin nabow gewas ana orot ukwarin boro nayara’ah ibe namatar, baise bar matuwan orot isan Beelzebul hinarouw hinao na’at, i ana akir wairafin isah boro tur kakafin maiyow hina’uwih wabih hini’a’afiy.
26 Avo eto ungo joru avojo. God ta ke matu ahurekari tapa hirikano kesova.
26 “Baise sabuw isah men kwanabir, anayabin abisa sum wanawanan wa’iwa’irin inu’in boro hina botait nirereb, naatu sawar baibunuwenamaim ti’inu’in etei boro hinatit hinibebeyan sabuw etei hinaso’ob.
27 Eto hi te kumumu ke na erena ungo iji te da tambuta isara na aisova.
27 Abisa wa’iwa’iramaim ao kwanonowar sabuw etei nahimaim kwanao hinanowar, naatu abisa akisimo ao kwanonowar, kwanayen gem tafahimaim kwanabat kwanabinan sabuw etei hinanowar.
28 Eto ainge ijie embo mane joru aisova. Embo amo tari amburari haite ra te embo ta ahihi tari inono aera. Rate God amo embo ta hamo te ahihi te tapa tau amburou ari sapura embo ta hajire umbari degi ai ta memenga ari kiari haitera avo eto God vahai joru evujo.
28 Sabuw biya te’a’asabun isan men kwanabirumih, anayabin anun boro men hina’asabunimih, baise God isan i kwanabir, anayabin i boro biya naatu anun hairi’ika na’asbunuwen hinamorob.
29 Eto di siripeta ta mine amo peni mane ra heriso avo 2 toea na ombuto umbaetera aingera rate di siripeta vahai na sio mane enda ta beto amburesuja rate amita amburari iji puvurou ungota Mama God na aravora ijie kogurou beasuja.
29 Mamu kwikwik rou’ab hai baiyan i one toea’maim boro inatubun, baise mamu ta boro men Tamat so’oba’e namorob haw nare’emih.
30 Eto nei amo ungota uta ta siro tu doingere matu God na eteketo kiarira
30 Naatu kwa ukwarimaim arib i etei God iyab sawar.
31 Avoeto embomeni na ungota degi do aisora avo joru avojo. Ungo nombora. Ungo di siripeta aingeko manera.
31 Imih men kwanabir, Tamat ana yabow kwa isa i ra’at men mamu kwikwik na’atube’emih.
32 Eto embo amuna ‘Na Keriso ke be ijie ambo ambo ere ona avo eto na amita tohora’ ke ainge embomeni ta degi aisuja amo embo avo naura ainge Utu ta nau Mama ta degi aisona,
32 “Orot yait sabuw etei nahimaim ayu isou eo’orereb, ayu auman boro maramaim na’atube ana sinaf Tamai nanamaim.
33 rate embo amuna embomeni ta titi ta na ke be ae aisuja amo Utu ta God ta degi embo avo naura ke mane aisona.
33 Baise orot babin yait sabuw etei nahimaim ayu ekwakwahiru, ayu auman mar Tamai nanamaim boro ibo anakwahir.
34 Na enda embo ta peka umbuto puvurari hotembavojo, na peka umbari embo mane rate isoro umbari embora.
34 “Men kwananot ayu i tufuw abai tafaramamaim anan, En. Ayu i men tufuw abai ananamih, baise kauseb abai anan.
35 Na puvuto ere ona amo meni na ereto mamo ga jujune aisuja, iae na ereto e ga jujune aisuja eto nei amo imi na ereto imboti ga jujune aisuja.
35 Ayu anan anayabin
36 Eto ke nau avoembo embo ta kitoho embo be amo amita javo vahai na aisora.
36 Imih orot ana kamabiy anababatun i boro i taiyuwin ana rara.’
37 Eto embo amuna amita e te mamo te osa ue na osa ae aisora amo ambotani nau ari haite manera. Eto nei amo embo amuna amita meni te iae osa ue na osa ae aisuja amo ambotani nau ari haite manera.
37 “Orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu hinah tamah isah ebiyabow kwanekwan i men karam boro ni’ufnunu, na’atube orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu i natun orot naatu babitai isah ebiyabow kwanekwan, i men karam boro ni’ufnunu.
38 Eto embo amuna amita i atahu umbuto na hatiresona tain ai ta haito pambari uje ae aisuja amo ambotani nau ari haite manera.
38 Naatu orot babin yait ana onaf men na’abar ayu nabi’ufnunu i men karam boro ayu airi ani’of.
39 Eto embo amuna vasiri eonga ue uje amita ta pere pambasuja amita vasiri avo beto pambau irae aisuja. Rate embo amuna namo avoembo amita uje tapa jene ambu eto iresuja embo amina vasiri be avo tambasuja.”
39 Orot babin yait taiyuwin ana yawas enunuwih boro ana yawas nikasiy, baise orot babin yait ana yawas isou ebi’inuw boro natita’ur.
40 “Eto ke nau ijie pahurovo embo amuna ungo kito javo katitie besi tiresuja amo na ungo ta ikari embo avoeto nau degi ta arako aisuja eto Mama God amo ikari embo nau avoeto amita degi ta arako aisuja.
40 “Orot yait kwa a merar eyiyi, ayu au merar eyiyi, naatu orot yait ayu au merar eyiyi, i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiyi.
41 Eto God ta ke hande ari embo na God ta degi mine umbasuja ainge nombo God ta ke hande ari embo avoeto peketo omena aisuja embo amite tapa God na hande ikau umbasuja. Eto embo javotoho avo embo na kito peketo omena aisuja embo amiga tapa God ta degi hande umbasuja.
41 Orot babin yait dinab orot ana merar eyiyi, anayabin i dinab orot, nati orot boro dinab orot ana baiyan turin nab. Naatu orot yait, orot ana yawas mutufurin ana merar eyiy, anayabin i orot ana yawas mutufurin boro orot ana yawas mutufurin ana baiyan turin nab.
42 Eto ke be erena amo embo amuna nau ambotani vahai kito ambotani nau avoeto umo jamo ikau indesuja embo amo God na hande ikau umbasuja.”
42 Naatu orot babin yait kek kikimin harewawat hun itin etomatom, anayabin i ayu au bai’ufununayan, anababatun a tur ao’owen i ana baiyan boro nab.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.