Lucas 22
God Ta Duru Javotoho (OKV) vs AAI
1 Eto jarukari ta pondo te bread sivo ikae pajirae amita pondo te iji auvitinu
1 Faraw Wanawanan Yeast en ana hiyuw wabin Tar Nowaten aa isan ana veya i na kabom.
2 enana priests pepeni te ke pepeni simba ari embopo te na Iesu umbuto taro amburoja uje ea rate embomeni isapamane na Iesu ta ke ingihe mitia avo joru ue umbari degi jombure ea.
2 Naatu nati ana veya’amaim firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah wa’iwa’iramaim ef hinunuwet mi’itube Jesu hitab hitarab tamorob isan, anayabin bebeyanamaim sinafumih sabuw hibiruwih.
3 Eto Iesu ta ambotani tapa 12 rate vahai amita javo amo Judas Iscariot amo Satan na jo enetenu
3 Nati ana veya’amaim, Jesu ana bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot Judas wabin ta Iscariot Satan dogoron wanawanan run.
4 pambuto priests pepeni te temple simba ari embopo te amiga Iesu naingeto harikau umbasora avo pambuto hihi avo tirio
4 Basit na firis ukwarih naatu Tafaror Bar ma’utenayah hai orot ukwarih biyah tit, Jesu mi’itube nab nabitih isan bairi hiyakitifuw.
5 ingito tunga javotoho ue koro doinge ikaro umbasuja avo siriketo
5 Naatu orot ukwarih hiyasisir Judas kabay baitinin isan hio’matan.
6 teka uo Judas pambuto embo isapamane irae amikote Iesu umbuto enana ta ingeni ta ikasi simba ena.
6 Judas ibasit naatu ef ana gewasin wa’iwa’iramaim nuwet, mi’itube Jesu tab tabitih, sabuw men hitaso’ob.
7 Eto bread sivo ikae pajirae amita pondo te jarukari pondo te iji puvunu o meni vahai teto heveto pene gaga ta tembari iji avo puvunu
7 Faraw Wanawanan Yeast en hiyuw ana veya natit, nati ana veya’amaim i Tar Nowaten isan sheep natunatuh lamb terouw sibor teya’aya.
8 Iesu na Peter te John te umbuto ke einge ena, “Ungo heriso pambuto jarukari pondo avo nununga evu indore,” ainge enu
8 Imih Peter, John hairi Jesu eobaimanih iyafarih eo, “Kwanan Tar Nowaten ana hiyuw kwanabogaigiwas tanaa.”
9 “Dago degi nainge nununga ara uje ere oe?” ainge eo
9 Hibatiy hio, “Menamaim kukokok boro ana bogaigiwas?”
10 “Ingivujo, ungo pambuto da jo ta embo vahai umo tigi jigito puvutuhurou tambuto embo avo ambo ambo ue pambuto bande nainge torasuja aita ungo toreto
10 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem kwanatitit auman orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nanan bairi kwanitar, naatu kwani’ufunun bairi kwanan bar erurumaim kwanarun.
11 bande mamo ta degi ke einge evujo, ‘Ate Poekari Embo na no degi ta ke erevi aro ingoa etija ‘Na nau ambotani ga umoro embo ta bande jo nainge toreto arumbeto jarukari ta pondo indoro?’ ’ ainge avo
11 Naatu bar matuwan orot kwanibatiy, ‘Bai’obaiyenayan,’ o isa iti na’atube eo. ‘Ayu au bai’ufununayah bairi nanawan bar awan menatan boro imaim Tar Nowaten ana bay anaa?’
12 ingito bande jo peni i ta mitia ai ta indari tembari degi te arumbeto indari degi te tapa inono ta mitia avo embo amina au kito pondo ai nununga evujo.” ainge enu
12 Naatu i boro bar awan gagamin yate tafan ni’obaiyi kwana’itin, nati’imaim sawar etei hirereb hiyabuna inu’in, imaim kwanabogaigiwas.”
13 pambuto Iesu na ke ena ainge inono ta kito pondo nununga eo irae enu
13 Orot rou’ab hitit hinan sawar etei Jesu eo na’atube hi’itah, basit Tar Nowaten hiyuw hibogaigiwas.
14 Pondo iji puvunu Iesu na amita apostero ga tapa areto indesi mitie
14 Bay aa isan ana veya tit, naatu Jesu ana tur abarayah bairi bay aa ana efanamaim himare.
15 Iesu na enana ta degi ke einge ena, “Na pambuto memenga osaga kesona avoeto nau jo tapa na jarukari pondo erevi ungo ga kiti indesi uje ereona,
15 Baise iuwih eo, “Ayu akokok kwanekwan iti Tar Nowaten ana bay kwa bairit tanaa, imaibo ani’akir biyau nababan.
16 Eto ungota degi erena, God ta titi jigari iji be puvuto ere hua avo ate kitira ue jarukari pondo tutumota ere indena erevira,”
16 Anayabin a tur ao’owen, ayu i boro men kafa’imo iti bay anaa maiye, ana veya’amaim iti sawar yabin anababatun niturobe God ana aiwob wanawananamaim.”
17 ainge eto atungu umbuto God peketo ke einge ena, “Atungu erevi umbuto isapa isapa indavu
17 Imaibo Jesu kerowas bai, God ana merar yi, naatu ana bai’ufununayah itih eo, “Kerowas iti kwabai etei’imak kwafaram kwatom.
18 Eto kivujo, na esi be ta mu ehako mane indesona te God ta titi jigari iji puvurou ehako indesona,” ainge eto
18 A tur ao’owen, veya iti boun ebubusuruf ayu iti wine boro men anatom, ayu boro iti na’atube ana ma nan God ana aiwob nan natit.”
19 Bread umbuto God peketo periketo enana ta degi ikitie ke einge ena, “Hamo nau erevi ungo embo ikarira umbuto indie na hotembu hotembu evujo.” ainge eto
19 Naatu rafiy bai God ana merar yi sawar, imasib ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyou, kwa abit, iti na’atube kwanasinaf saise imaim ayu kwananuhu.”
20 indio irae enu Iesu na ke einge ena “Atungu ei ta amo sasaga nau nomai eha ta kajari ta sasaga avo ungo embo overeketena.
20 Naatu kerowas isan i na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim bai itih eo. “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ibour kwa etei isa ebisuwai.
21 Rate kivujo, na isoro embo ta ingeni ta ikasuja embo amita ingeni amo ingeni nau ga tapa gaga ta tembeto mitia
21 Baise kwanaso’ob orot yait ayu morobomih babau eo, i iti gemamaim airi ama’am.
22 Eto God na ke matu ari avoeto Embo ta Meni amburesuja te aja to erena, harikari embo avo osaga memenga isapamane kesuja.” ainge enu
22 Orot Natun i boro namorob God isan yayakitifuw na’atube, baise orot yait baban eo emomorob i boro baimakiy gagamin na’in nab.”
23 enana vahai amuna harikau avo mine ara ijie ajire engeka ea.
23 Basit bai’ufununayah taiyuwi hibabatiyih hio, “Iti kou’ay wanawanamaim o yait iti na’atube sinafumih iyakitifuw ima kunotanot?”
24 Eto enana embo vahai amuna nembeto peni aisuja avo tini kambari ue ke mine ara eo
24 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim gamin matar hai kokok hitaso’ob yait i orot gagamin.
25 Iesu na ke einge ena, “Enda embomeni tapa amita kings na titi jigihore osaga kiora te ehako hande embo ke ara eora.
25 Jesu iuwih eo, “Tafaram wanawanan Eteni Sabuw hai aiwob ana sabuw kaifih isan i hai fair ema’am imih sabuw tekakaifih, naatu sabuw iyab onowaten hibai sabuw tebobonawiyih, i tekokok wabih nara’at Bonawiyenayah hinarouw.
26 Rate ungo na ainge mane aisova te umo embo peni asi uje ue kito embo teho ejo, eto embo titi jigesi uje eto kito embo ta pure embo ke ijie ke agi ejo.
26 Baise kwa wanawanamaim i men na’atube nama, o yait orot gagamin mataramih taiyuw inayare inikek, naatu o yait bonawiyenayan mataramih taituwa isah ini’akir inabow.
27 Embo peni amo davore? Indari embo retemo undurari embo re? Amo indari embo rate na ungo unduresi puvena.
27 Yait i orot gagamin, orot bay aayan o orot bay semorayan? Orot mare ma bay eaau i turobe orot gagamin. Baise ayu kwa wanawanamaim i akir wairafin na’atube ama kwa isa abowabow.
28 Rate ungo na na egikae na osaga kogue uone namote tapa mitovova.
28 Au routobon fokarih wanawananamaim men kwaihamiyu, baise sisibu’umaim mar etei bairi tama’am.
29 Avoeto nau Mama na au na embomeni titi jigona aisuja ainge nombo
29 Tamai aiwob ana fair itu abi’aiwob na’atube nati fair ta’imon kwa abit kwani’aiwob
30 nane ano ungo nau titi jigari degi ta toreto gaga nau ta arumbeto indito avo arumba peni ai ta arumbeto Israel ta ohihi javo tapa 12 ainge mitera avo ungona ganoka ijie pehumba aisova.
30 Kwa boro au aiwob wanawananamaim kwanaa, kwanatom yasisir kwanab, aiwob hai ura ma’ama’amaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih.”
31 Ajae Simon! Satan na penunu ngahia na eto ungo tapa umbuto eto kesi ue rice be jahevarako arote?
31 Jesu eo, “Simon, Simon! Satan i baibasit God biyanane bai, kwa routobon nit nakubaituturimih. Orot masaw bowayan ana rice erab erububunai ani’aanin nabin eyai, naatu kanabin nabin eya’iyai na’atube.
32 Rate Simon umo God toae tumota matuainge iresoa avo pari ere ona avoeto umo pambuto mitiro jo aherekau no namei kamei hondate ejo sovera umbare.” ainge enu
32 Baise Simon, ayu o isa ayoyoyoban, saise a baitumatum men nara’iy, naatu ayu isou inamamatabir ana veya, taituwa koufair initih hinabatkikin.”
33 Simon na ke einge ena, “Bada, na umo te pambuto tipura ta torasona eto amburesona avo nununga ereona,” ainge enu
33 Baise Peter iya’afut eo, “Regah ayu airit na dibur run naatu na morob isan abobuna ama’am.”
34 ke einge ena, “Peter, na no degi ta erena, iho bujae mitirou mume orohuta inena na kiae ke tapa 3 ainge ijiro ohora javone aisuja” ainge eto
34 Jesu eo, “Peter, boun gugumin o boro mar tounu inayoub inao, ‘Ayu orot nati men aso’ob,’ i ufunamaim kokorere boro nao inanowar.”
35 Enana tapa ta degi ke einge ena, “Eto na ungo ikano pambava ue utu goru te eti savo te koro te toto pambava ue etene pahava amikote osaga kogavete?” ainge enu “Osaga kiae tapa inono ta uera” ainge eo
35 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Kwanotanot ayu ai yuni aur kaukut, hafoy naatu a baibiyon en kwatit kwanan ana veya’amaim, sawar afa isah kwaiyababan.” Hiya’afut hio,
36 Iesu na ke einge ena, “Rate oroho amo no koro te eti savo te tapa umbuvujo, eto no isoro asivo irae kito no ombari asukari amina ombuto umbujo.
36 Jesu iuwih eo, “Baise a tur ao’owen, o yait aur kaukut, o hafoy ema’am inab, naatu o yait aur kaiy en, a biya baibiyon inab inan hinatubun naatu kabay inab kaiy inatubun uma inisinfafar.
37 Amita be amo ari nau degi ta do puvuresuja avo God ta ke ta matu kajari einge mitia, ‘Embo amo ari sapura embo ra ke aisora’ ainge mitia avoeto na amburari iji puvija” ainge enu
37 Anayabin a tur ao’owen, Buk Atamaninamaim iti na’atube hio hikirum, ‘Hi’i’itin i bainowan mowanabe,’ naatu nati tur i ayu isou hikirum, naatu boro anasinaf nan yabin namatar’’”
38 enana “Bada kijo, isoro ari asivo heriso mitia erevira,” ainge eo “Aravora, ke inonora tovu”, ainge eto
38 Bai’ufununayah hio, “Regah kaiy rou’ab iti abobotanen kui’itan.” Jesu iyafutih eo, “Nati ana fofonin.”
39 Bande toto beto ari ainge avoeto tiri ‘olives’ ta bitesi amita ambotani ga pambuto
39 Jesu ana bai’ufununayah bairi matan fufur tisisinaf na’atube Jerusalem hihamiy hiyen hin Olive Oyawemaim hitit.
40 tiri ta puvuto enana ta degi ke einge ena “Satan na ungo engeka aisuja avoeto pari evujo,” ainge eto
40 Jesu na nati efanamaim titit ana veya, basit ana bai’ufununayan iuwih eo, “Kwanayoyoban saise routobon nanan boro kwanarukouw.”
41 enana toto embo na karu gosukeore pambuto beuja kakane ainge ta pambuto paunge teteri eto
41 Imaibo in fotafot wan ana fofonin na’atube, sun yowen yoyoban
42 pari einge ena, “Mama, ari tapa inena ari avoeto atungu erevi mane indonote avo ke ao ingito toane eto uje nau mane rate uje no avo aisona,” ainge enu
42 eo, “Tamai inakokok na’at, basit iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok, baise abisa o kukokok na’atube namatar.”
43 Anera vahai na Utu ta eto puvuto sovera ari ikena,
43 — ausente —
44 Eto osaga pajire be kogue jo tapa iketo pari unu amita ivori na sasaga aingeto sinini eto enda ta bena.
44 — ausente —
45 Eto pari enu irae enu ereto pambuto amita ambotani osaga kogue evio avo kito ujeto
45 Yoyoban sawar misir inan, ana bai’ufununayah matah fot hi’inu’in itih, hai yababan ra’at kwanekwan easbunih hi’inu’in.
46 ke einge ena “Ungo do eto evopo ere ove? Ereto ungo engekari ta beasova avoeto pari evujo” ainge ijinu
46 Iuwih eo, “Aisim kwa’inu’in? Kwamisir kwayoyoban saise men routobon kwanab.”
47 Amita ambotani 12 rate vahai Judas na embopo kiti umbuto puvuto Iesu ta degi auveto mune tavo aisi unu
47 Jesu iti na’atube bat eo auman, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta wabin Judas sabuw rou’ay gagamin na’in nawiyih hina hitit. Naatu Judas mutufor in Jesu biyan tit bai mamay. Judas baiyowayah naatu Jews bairi hina Jesu emamamay|alt="Judas kissing Jesus; with soldiers and Jews" src="cn01812B.tif" size="col" loc="Luk 22.47" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="22.47-48"
48 Iesu na kito ke einge ena, “Judas, umo Embo ta Meni avo mune tavo ari na harikasi ere oete?” ainge enu
48 Baise Jesu iu, “Judas o iti mamayenamaim Orot Natun ibai rakit sabuw kubitih?”
49 embomeni Iesu ga puvua amina ari do puvuresuja avo kito ke einge ea “Bada dago ta asivo na embomeni taro?” ke ainge ijie
49 Bai’ufununayah bairi hibatabat Jesu isan abisa mamatar hi’itin, basit hibatiy, “Regah karam boro kaiyomaim bairi aniyow?”
50 embo vahai na Priest peni ta pure embo amita onde be hena avo jeto tiukenu bena avo
50 Naatu ana bai’ufununayah orot ta ana kaiy bora’ah, Firis Gagamin ana akir wairafin ta tainin asukwafune buru’um.
51 Iesu na taekitie “ainge ere ova avo tovu” ijie isoro embota onde avo umbuto ikenu kambuto arinako ena.
51 Baise Jesu eo, “Men inasinaf maiye kunutanub!” Naatu Jesu orot tainin butubun efanin matar maiye.
52 Eto Iesu na priests pepeni te temple ta isoro embopo te Judea ta embo pepeni te isoro amita degi puvutuho ke einge ena, “Na pegene embo mane rate asivo te kepata te jigito na umbasi ere puvutuhovete?
52 Imaibo Jesu firis ukwarih, Tafaror Bar ana firis ukwarin, furisiman, naatu regaregah ai’in Jesu bain fatuminamih hinan iuwih eo, “Kwa iti kaiy, kefat yuwu rabu’umih kwabow kwanan ana itinin i ayu orot kakafu bainowan na’atube?
53 Na iji tapa temple jo ta embomeni ate ere poekitovona amikote na umbaeteva amo tova te ungota iji ikari re eremita Satan ta sovera ari na mumete puveva erevira” ainge enu
53 Ayu mar etei Tafaror Bar gagamin wanawanan bairit tama’am, men kwakok boro imaim ayu kwatafatumu? Baise iti boun i kwa a veya, imih abisa kwakokok na’atube kwasinaf. Anayabin gugumin ana orot ebobonawiyi.”
54 Iesu andito umbuto priest peni ta bande ta pahuo Peter na tunga te jatiki ue ambota pambuna.
54 Jesu hibai hifatum hibai hin Firis Gagamin ana bar hitit, naatu Peter nabineika bat i’uf nunih bairi hin hitit.
55 Eto Peter na pambuto priest peni ta bande huga jo orohuta embomeni i ikeo evikitinu mitia ai pambuto arumbenu i peri bivitinu
55 Wairaf merar yan foun hi’asir himare hima rararih, Peter na wanawanah mare bairi hima rararih,
56 kakara vahai amina Peter ta tombu usasa ta ijuketo kito ke einge ena “Embo Iesu ga mitei koganare erevira” ainge ijinu
56 basit akir wairafin babitai ta nuw Peter ma wairaf rarar itin, naatu matan kubar itinbunai sawar imaibo eo, “Iti orot auman i Jesu hairi hima hireremor.”
57 Peter na ingito “Kakara, embo amo na kiaera”
57 Baise Peter yaub eo, “Babitai, ayu nati orot i men kafa’i aso’ob.”
58 ainge eto isapa mitinu embo nei amina kito “Umo enana emiga eoa” ainge enu Peter na “Embo, ainge manera” enu
58 Hima kafa’imo, orot ta itin maiye eo, “O i ni’i orot ana bai’ufununayan ta.” Baise Peter iya’afut eo, “Aro, ayu men nati orot ana bai’ufununayan ta’amih.”
59 isapa mitimite embo nei na Galilee embo hajire be kito “amo ke be ra embo emo Galilee embo hajire kogona avoeto enana vahaira,” ainge enu
59 Hima one hour na’atube sawar, basit orot tabo iban eo maiye “Tur anababatun iti orot i Galilee matuwan Jesu hairi hima hireremor men kasikasiy ta’amih.”
60 Peter na “Embo umo ke do erea amo na be kiae ere ona” ke ainge ijinu di ohora javone ijinu
60 Baise Peter orot iya’afut eo, “Aro ayu men kafa’i aso’ob o abisa kuo.” Iti na’at eo auman kokorere eo.
61 Iesu egerembeto Peter kogunu Bada na “Peter umo na kiae ke 3 ijiro di ohora ke aisuja” ainge ena avo hotembeto
61 Regah tatabir mutufor nuw Peter itin, naatu Regah abisa eo i not, “Boun gugumin o boro mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro nao.”
62 osaga kogue tambuta pambuto si ijie sisivu kutena.
62 Basit Peter misir tit in ufun re rerey i gagagamat.
63 Eto embomeni Iesu umbua amina urumbitie teto
63 Orot afa Jesu hima’uh hima’am himisir faifuw ta hibai matan hisum,
64 titi bo na togeto ke einge ea “Peroveta, amuna umo ere toroi” ainge eto
64 imaibo hi’i’iyab naatu hiborabirab hio, “Kuo anowar, yait o rabi?”
65 ke neite neite ijie Iesu urumbea.
65 Naatu tur kakafih moumurih maiyow hiu kwanikwaniy hi’i’iyab.
66 Eto iho bujenu Iesu pehumba asi Judea embomeni ta embo okokose amo priests pepeni te ke pepeni simba ari embopo te amina torukeo Iesu umbuto pambuto ikeo hetenu ke einge ijie ganoka ea,
66 Mar sibisib auman sabuw hai regaregah ai’in, firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei hiru’ay hita’imon, imaibo Jesu hinawiy hina Kaniser nahimaim bat
67 “Umo Judea embopo ta hondate ari embo Keriso?” ainge eo “Na ungo ta degi aisona te ungo ke be mane hotembasova,
67 naatu hibatiy, “Kuo anowar o i Keriso?” Jesu iyafutih eo, “A tur ana’owen boro men kwanitutumu’umih,
68 Eto na ungota degi eto ingesona te ungo ke be mane harikasova,
68 naatu ana bibatiyi auman boro men kwaniyafutu’umih.
69 rate eha itikitora emo Embo ta Meni na God sovera isapamane te ta ingeni be ta arumbeto daroho iresuja”, ainge enu
69 Baise mar enan Orot Natun boro God fairin uman asukwafune namare nama’am kwana’itin.”
70 enana tapa na ke einge ea “Avoeto umo God ta meni re?” ainge eo “Ke ereva amo namora” ainge enu
70 Naatu etei’imak hibatiy hio, “Bo o God Natun?” Jesu iyafutih eo, “Ayu God Natun kwarouw kwao i tur anababatun kwao.”
71 enana ingito ke mine ara eto einge ea “Embo nei na harika mane au ingesora te amita pe na God urumbitie eria aravora.”
71 Imaibo sabuw hio, “Men takokok koubuna’ayah sabuw afa tanabow, anayabin tur awanamaim titit i tainitamaim tanowar!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.