Atos 2
God Ta Duru Javotoho (OKV) vs AAI
1 Eto Iesu ta amburari vasiri te hoena hura tapa 7 amita ambota Judea embopo ta pondo iji javo Pentecost puvuna. Amita iji te Iesu ta ambotani vahaita mitio
1 Pentecost ana veya na tit, etei’imak hiru’ay efan ta’imonamaim hima.
2 asavi peni vahai be pisara ainge puvuto bande ta toreto bande jo enetena.
2 Naniyan meyemeye yaurabad nidun wowogabe marane rena bar hima’am imaim run awan karatan.
3 Eto i peri ta kiari ainge perimbeto puvuto embo vahai vahai ta siro ta hetena.
3 Naatu abisa hi’i’itin i wairaf orot menan na’atube tamunimun na ta’ita’imon tafahimaim mara’ara’at.
4 Avoeto embo vahai vahai embo da nei nei ta ke jigama ea amita be amo Ahihi Otohu na embo vahai vahai ta jo ta toreto siro hirikenu enda nei nei ta ke avo jigama ere uatera.
4 Etei’imak Anun Kakafiyin iwanih menah botabir tur tata’amaim hio, Anun Kakafiyin fair bitih na’atube.
5 Eto Judea embopo God osa ere uatera Pentecost pondo asi enda tapa ke nei te nei te jigama ue puvuto Jerusalem mitiaetera.
5 Nati ana veya, Jew sabuw God ana bowayah orot gagamih etei tafaram tata’ane hiru’ay Jerusalemamaim hima’am.
6 Eto mitie asavi ingito Iesu ta ambotani ta bande ta asavi ta be kesi pambua.
6 Iti nidun hinonowar ana maramaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay hima’am, hai kasiy ra’at naatu hifofofor men kafaita, anayabin etei hai turamaim hio hinowar.
7 Eto enana ta ke eonga eonga Iesu ta ambotani ta pe ta ijio ingito ti kakambuketo mani mini eto einge ea, “Amita be amo deire?
7 Kasiy gagamin maiyow isah matar naatu taiyuwih hibabatiyih. “Iti sabuw tur teo etei i Galilee oro’orot?
8 Enana Galilee embopora rate enana dago enda nei nei ta ke na erera.
8 Naatu mi’itube’emih it ata turamaim hio tanonowar?
9 Dago Parthia embopo te Mede te Elamites te Mesopotamia enda ta embopo ra te Judea embopo te Capadocia te Pontus te Asia te
9 It i tafaram ta ta’ika tana, Partia, Media, Ilam naatu afa i Mesopotamia’ane hina, Judea, Kapadosia, Pontus naatu Asia,
10 Phrygia te Pamphylia te Egypt te Cyrene ke nei nei enda Libya jo ta ra te
10 Firigia, Pamfilia, Egypt naatu Libia wanawanan turin Sairini na’atune auman hina tema’ama. Naatu Romene nanawan auman hina Jerusalem tema’am. Nati i Jew sabuw naatu sabuw afa hai baitumatum hibotabir hina Jew sabuw himamatar auman.
11 Rome enda ta eto amo Judea embopo be ra te ke nei embopo amo Judea ekalesia embopo ambo ambo ere ora te Crete embopo te Arabia embopo te tapa aingeto mitia rate dago God ta ari nei te nei te amita ke dago ta ke eonga eonga embo vahai vahai na ere ingihera.” ainge eo
11 It afa i Kurit naatu Arab sabuw. Baise God sawar gewasih maiyow sisinaf isan ata turamaim hio tanonowar!”
12 ti kakambuketo mani mini ue “amita be amo deire” avo mine ara eto ea.
12 Sabuw hifofofor naatu hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti sawar anayabin i abisa?” Peter sabuw rou’ay gagamin isah ebibinan|alt="Peter speaking to crowd" src="CN01892B.TIF" size="col" loc="Act 2.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2.12"
13 Rate embomeni nei nei na ganini ari ke ijie eto einge ea “Enana wine indera avoembo titivi oi ere ora,” ainge ea.
13 Baise sabuw afa hi’iyab hio, “Nati sabuw i harew fokarin, hitom imih teo kwanekwan!”
14 Eto Peter bande jo ta ambotani 11 ga ereto heteto embo tapa bande ahone ta mitia amita degi ke einge ena, “Nau Judea embomeni da nei nei ta pambuto mitovova egerembeto puveva amite Jerusalem embopo te onde katasona ingivujo.
14 Tur Abarayah etei 11 hai founamaim Peter misir fanan aumetawat sabuw rou’ay gagamin na’in isah eo, “Taitu tuwai’inah Jew sabuw naatu kwa iyab Jerusalem wanawanan kwama’am, akokok tain kwanarub gewas sawar iti mamatar anayabin anakubuna kwananowar.
15 Ungo embo nei nei na embo pamone erevi titivi ari ke ereva. Amo ke sokova ra. Emo ihotera eto embomeni ihote mane titivi euja.
15 Kwa kwanotanot iti orot i harew fokarin hitom tibikoko’aw, baise, boun i nine korok mar auman.
16 Ainge mane ra. Ungo iho emo ere kogova amo God na ke eremita amita peroveta Joel ta ikenu einge kajena,
16 Imih i men harew hitomamih, baise dinab orot Joel ana Bukamaim Atamaninamaim kirum eo,
17 ‘God na einge ena, iji ambota na nau Ahihi Otohu embo tapa ta hamo ta overekasona eto ungota meniundi na iji ambota ke asora eto ungo ta singapora na God ta ke be eture ta kesora eto ungo ta kerembo embopo na eture asora.
17 ‘Mar ana yomaninamaim God eo,
18 Eto Ahihi Otohu nau hondate ari embo pamone ta degi ambo ta ke ikau asora.
18 Isa’amih, nati ana veya ayu au akir wairafih, oro’orot naatu baibin etei,
19 Eto na ari sovera Utu te enda te aisona amo sasaga te i iposi te ainge aisona.
19 Ayu boro maramaim baifofofor ana sinaf
20 Eto iji seikano mume aisuja. Eto hariga na gaieto sasaga ainge asuja. Eto amita ambota iji nombo be javo Bada ta Iji puvuresuja
20 Veya matan boro nagugum
21 rate iji aramite embo amuna God ta degi jage au God na hondate eto umbasuja.’ Ainge God na enu peroveta Joel na kajena.
21 Orot yait
22 Israel embomeni ungo ke ingivujo, God na Iesu Nazareth Embo ta degi sovera ari ikenu umbuto ungota orohuta heteto vasiri neite neite ena amo God na embomeni ta degi amo amita pure ari embo be kiora ena aravo ungo matu kiarira.
22 “Israel sabuw tur iti kwananowar! Jesu Nazareth mowan i God rubin naatu i wanawanamaim ina’inan yumatah ta ta, baifofofor ta ta God kwa biyamaim sinaf kwa’itin kwaso’ob.
23 Be amo God na amita uje ari ke matu ena avo eto uija amo ungo na Iesu umbuto Roman embopo ta ingeni ta iketeve umbuto i atahu ta tetere ahaja, amo ungo ta ingeni na eteva.
23 Iti orot hibai kwa umamaim hiyai kwa’a’asabun i God ana kok naatu marasika yakitifuw inu’inumaim matar, naatu kwa sabuw kakafih hai baibaisamaim Jesu kwabai onaf afe’en kwa’onaf morob.
24 Rate God na enu vasiri te hoitaja amita be amo embo amita sovera isapamane avo eto God na use aherekenu vasiri te hoitaja.
24 Baise God morobone iyawas maiye misir, naatu morob ana biyababanane rufam tit, anayabin morob ana fair men karam boro diburamaim tabotan tama.
25 Emita ke amo David na einge ena, ‘Ke be avo Bada Mamo te iriuja eto hondate euja eto God ta sovera na jigei mitena
25 David nati orot isan eo,
26 avoeto na tunga javotoho ere ona. Nau ivivi na osa ari ke God ta degi erena.
26 Isan imih ayu dogorou ebiyasisir
27 Eto na ambuto pahue osaga mane kesona. Umo nau ahihi embo ambuvujekari degi ta mane toasoa eto no pure ari embo ta hamo mane sari aisuja
27 Anayabin o boro men ininatbuhuruwu rahemaim ana’in,
28 rate nau hoenge inena umbuto nau degi ta ikao egerembasuja. Eto na no degi ta pambuto tunga javotoho asona.’ ainge King David na ena.
28 O yawas ana ef i’obaiyu, naatu o ataragub wanawananamaim aiyasisir boro iniwansumu.’”
29 Nau namei kamei ungo be hotembevujo, eto na King David na embo ta ke do kaitana avo ano ingesova amo ke be eto David na ambunu panga to ta ikeo mitie sari ena, eto panga amo da ei ungotenamote mitia.
29 “Taituwau Jew, bebeyan a tur ao’owen aiwob orot David ata agir wabin gagamin, morob hiyai naatu ana rah i iti biyatamaim inu’in.
30 Rate David amo perovetara eto God ta noma kajena amo amina ingina. God ta noma kajena amo David ta ambo be ta amita ahije vahai na embo hondate eto David ta noma jigesuja.
30 Naatu David i dinab orot God omatanen ana obaifaro auman yayare i so’ob, veya ta David ana rara’ane i uwan ta boro ni’aiwob.
31 Avoembo David ta ke be kajena amo David na amita ahije amo embo ta hondate embo hoita kito amita ke kajena. Ke kajena amo embo ta hondate embo ta ahihi na amburari embo ga mane iresuja eto amita hamo mane sari asuja.
31 God mar boro nanan abisa nasisinaf David i so’ob, Keriso morobone misir maiye isan ana tur i nowar.
32 Embo ta hondate embo amo Bada Iesu ambuto ehako vasiri te hoena avo ungotena kiarira.
32 “God iti Jesu i boun morobone iyawas maiye misir, naatu aki i iti sawar himamatar ana sif robonayah.
33 Eto amina God ta degi pambuto God ta engitita arumbeto pure ere ua. Eto ke matu ikena avoembo Iesu na Ahihi Otohu iketei beto puvija. Eto amita vasiri amo ungo ere ingiheva eto ere kogova.
33 God iti Jesu bora’ah yen uman asukwafune mare, naatu Tamah biyanane Anun Kakafiyin eo’omatan bai aki tafai yan isuwai re’er boun iti kwa’i’itin naatu kwanonowar.
34 Be amo King David Utu ta bitae rate ke nei einge kajena, ‘God na nau hondate embo ta degi ke einge ena,
34 Naatu David i men au mar yenamih, baise iti tur i eo,
35 ‘Umo degi nombo be nau ingeni be ta arumbeto mitima eto na no isoro embopo andirono jamopo asora’.’ ainge enu David na kajena.
35 Inama’am a kamabiy sabuw ana bow
36 Avoeto na ungo Israel embomeni tapa ta degi ke tambueto ano ingivujo. Embo Iesu ungo na i atahu ta teteva amo ungotenau hondate embo aravo God ta Meni Bada Iesu.” Peter na ke ainge enu
36 Isan imih kwa Israel sabuw iti tur ao i kwanaso’ob gewas. God iti Jesu kwabai kwao’onaf i bai yen ata Regah naatu ata Roubininenayan matar!”
37 embomeni tapa na jo peni vahai be eto Peter te ambotani tapa ta degi ke einge ea, “Namei kamei, dago do aro?” ainge enu
37 Sabuw iti tur hinonowar ana veya dogoroh rusib Peter naatu Tur Abarayah hibatiyih, “Taitu tuwai’inah aki boro mi’itube ana sinaf?”
38 Peter na enana ta degi ke einge ena, “Ungo embo vahai vahai na ungota ari sasapura toto God ta degi egerembeto Iesu ta javo ta bapataito aisova eto God na ungota ari sasapura jenambu asuja eto God na amita Ahihi Otohu ungota degi hande aisuja.
38 Peter iyafutih eo, “Kwa etei dogor hinikitabir naatu Jesu Keriso wabinamaim bapataito kwanab, saise a bowabow kakafih nanotawiyen, naatu God ana usar Anun Kakafiyin boro kwanab.
39 God na ungote ungo ta meniundi te enda embomeni tapa avoembo ke ena. Tapa amuna God na jage aisuja amo ke amita ra.”
39 Iti omatanen i kwa isa naatu kwa natunat isah, na’atube sabuw tutufin etei iyab ef yok tema’am ata Regah God boro na’a’afih isah.”
40 Ainge eto Peter na ke neite neite ena, “Ungo ari sasapura embomeni avo toto ungo oenga orekevu,” avo ena.
40 Peter tur maumurih na’in imaim imatnuwih naatu ifefeyanih eo, “Sabuw tafa’asarih wanawanah kwama’am saisewat kwanatit kwaniyawasi!”
41 Eto embomeni tapa 3,000 ainge Peter ta ke agi eto vahaita eto bapataito ea.
41 Sabuw maumurih na’in iti tur hinonowar hitumatum naatu bapataito hibai, nati ana veya’amaim sabuw etei 3000 na’atube nati kou’ayamaim hirun.
42 Eto enana na God ta ambotani ta ate poekari ke avo ingito agi eto vahaita God hotembitie indie pari ere uatera.
42 Naatu hai veya hiya’asair Tur Abarayah biyahine tur hinowar bairi hibita’ay, rafiy himseseb hifaram hi’aa naatu hiyoyoyoban.
43 Eto ari javotoho neite neite avo God ta ambotani na uo embomeni na joru ue ke mine ari irae ea.
43 Tur Abarayah wanawanahimaim ina’inan naatu baifofofor maumurih maiyow hisisinaf sabuw awah ha’e.
44 Eto God ta ambotani tapa na enana ta hajae vajae umbuto vahaita iketo inono inono umbuto mitiaetera
44 Bai’ufununayah mar etei hina hita’imon sawar i nowah etei nena hifafarambonen.
45 eto donda nei ombuto koro umbuto donda ambu embopo ta ikea.
45 Naatu hai sawar was arin, roumukur arin etei hibow hin hitobon kabay hibai hina wanawanahimaim sabuw iyab hai kok abisa isan hibiyababan etei ana fofonin hifafarambonen.
46 Eto enana jo vahai eto iji tapa Temple ta torukitiaetera rate bande jo eonga eonga ai indito osa osa te hande te indari mine inda ere uatera.
46 Veya matan hiyi Tafaror Bar gagaminamaim hiruru’ay. Naatu hai baremaim bay himseseb dogoroh ere yasisir auman hi’aa,
47 Eto God jakeka ijiore embo tapa na enana ta ari kogue tunga javotoho ea. Eto iji vahai vahai God na embo oreketo enana vahaita ikerekena.
47 God hibobora’ara’ah naatu sabuw etei tur abarayah isah i hibiyasisir. Naatu veya ta’ita’imon ana fofonin sabuw iyab God biyawasih Regah bow ana kou’ay wanawanan yababar rara’at.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.