Atos 13
God Ta Duru Javotoho (OKV) vs AAI
1 Eto da Antioch ta ekalesia ta peroveta te ate poekari embo te pure ere uatera enana ta javo amo erevira. Barnabas te Simeon amo mume embo te Lucius amo da Cyrene embo te Saul te Manaen amo Herod ta e mamo na unduo Herod ga pajina.
1 Ekaleisia Antioch wanawananamaim orot afa i dinab oro’orot naatu afa i bai’obaiyenayah, naatu orot wabih i iti: Barnabas, Simeon, wabin ta i Niger, Lucius Sairini matuwan, Manaen, Herod hairi bay ta’imon hi’aan hirara’at naatu Saul.
2 Eto enana God ta pure ue indari iji isapa ajirekeo God ta Ahihi Otohu na da Antioch ta ekalesia ta peroveta te ate poekari embo te ta degi einge ena, “Barnabas te Saul te nau pure asora eonga ikevu,” ainge enu
2 Veya ta hiyohar Regah hikwakwafir wanawanan, Anun Kakafiyin iuwih eo, “Barnabas, Saul hairi kwayasairih ayu isou, anayabin bowabow ta isan a’afih hinabowamih.”
3 ingito indari indae ingeni Barnabas te Saul te ta siro ta tetembeto pari eto ikeo pambua.
3 Naatu hiyohar hiyoyoyoban ufunamaim, umah tafah hiyara’aten fair hitih imaibo hiyafarih hitit hin.
4 Eto Barnabas te Saul te avo Ahihi Otohu na ikenu pambuto da Seleucia ai e nga umbuto ituka javo Cyprus ta pambua.
4 Barnabas Saul hairi Anun Kakafiyin ana bonawiyenamaim hina Seleucia hitit naatu wa hibai hirabon hin Cyprus imaim hitit |alt="map" src="PAULJR1.tif" size="col" ref="Acts 13.4"
5 Eto Cyprus ta da peni javo Salamis ta puvuto Judea embomeni ta God jakeka ari bande tapa ta God ta ke hande ea. Eto pure amo John Mark na enana hondate asi pambuna.
5 Naatu hina Salamis hititit ana maramain Jew hai Kou’ay baremaim God ana tur hibinan, John Mark i iti bowabow wanawananamaim baibaisih isan hibai bairi hin.
6 Eto ituka Cyprus amita da tapa ta ke ijie pambuto da Paphos ta puvua ai embo javo Bar-Iesu amo Judea embomeni ta peroveta ke ijie ke gamo sokova ari ere uatija avo tambua.
6 Nuw ana fofonin na’atube hiremor hin au waraunane bar merar wabin Pafos hitit, nati’imaim Jew orot kwerayan ma’am koun hiyen, wabin Bar-Jesus, iti i orot taiyuwin isan dinab orot erouw eo’o.
7 Eto Bar-Iesu amina ituka ta governor javo Sergius Paulus amo siro embo amiga mitiaetija. Eto iji vahai Sergius Paulus na God te ke ingesi uje eto Barnabas te Saul te aingeto jage enu
7 Naatu iti orot i gawan orot wabin Sergius Paulus ana of ta. Sergius i orot not wairafin, nati nuw ana gawan orot. Barnabas, Saul hairi e’af hina nanamaim hitit God ana tur nowar isan ifefeyanih.
8 puvuto ke ijio ke gamo embo amita javo Greek ke na eora amo Elymas amina enana ta degi ngahia eto Governor ta degi Iesu ta ke avo ke be manera ainge ena
8 Baise kwerayan wabin Elimas (wabin Greekamain) eotanih men kok gawan orot tur tanowar baitumatum tab.
9 rate Saul amita javo nei Paul na ke gamo embo titi na jaseto kito Ahihi Otohu ta sovera ari umbuto ke gamo embo ta degi ke ngahia eto einge ena,
9 Imaibo Saul wabin ta Paul, Anun Kakafiyin iwanasum ma’am mutufor nuw kwerayan orot itinkikin
10 “Umo Satan ta meni, ari sasapura na enetari eto iji tapa God ta ke be avo umbuto ondiketo ke sokova na eoa.
10 naatu eo, “O i Demon natun! Sawar gewasih etei hai rakit wairafin i o. O i baifuwen kakafih yumatah ta ta biya awan karatan, o i mar etei Regah ana turobe kubotabiren baifuwen temamatar!
11 Avo God ta ingeni na no hamo ta iketei erevovua eto no titi vahaikau iji isapa eto usasa mane kesoa.” ainge enu oje jo ta embo kiarako enu pambuto amita titi ta mume sihukitinu ato ato ue embo amuna amita ingeni ta umbuto gorukasuja avo jombure ena.
11 Imih Regah uman boun boro tafamaim nare mata nifim naatu marakaw boro mar kafai men ina’itin.”
12 Eto Governor Sergius Paulus na ari tapa kito ate poekea avo ingito ke javotoho ra ijinu jo haperekenu God ke be ena.
12 Gawan orot abisa matar i’itin i itumatum, anayabin Regah ana bai’obaiyen tur nonowar i ifofofor men kafaita.
13 Eto Paul te amita namei kamei te Paphos toto e nga umbuto eva ovitiho ai da Perga enda Pamphylia ta puvua. Rate John Mark na enana toto Jerusalem ta pambuna.
13 Paul ana ofonah bairi Pafos imaim wa hibai hirabon hina Perga hitit tafaram Pamfilia wanawanan. John Mark nati’imaim ihamiyih, naatu matabir maiye in Jerusalem tit.
14 Eto enana Pisidia Province ta da Antioch ta pambuto mitio Giu ari iji puvunu Judea embomeni ta God jakeka ari bande ai toreto arumbeo
14 Baise Barnabas Paul hairi hikofan maiye hin Pisidia Antioch hitit tafaram Pisidia wanawanan. Naatu Baiyarir Ana Veya Kou’ay Bar hirun himare.
15 Judea embo ta ate poekari embo na God ta ke pepeni te peroveta ta ke te etekenu ingio Judea embo peni na ke einge enana puvua amita degi ikena, “Namei kamei, ungota ke embo ta sovera umbari avo ungota degi miteite avo evujo ingore.” ainge enu
15 Buk Atamaninamaim Moses ana ofafar kikirum naatu dinab hai buk hibiyab ufunamaim. Kou’ay Bar ana ukwarih isah tur hiyafar hio, “Taitu kwa aur koufair tur ta nama’am na’at aki akokok iti sabuw kwanao hinanowar.”
16 Paul na ereto embomeni ke jamo ara ingeni na ate ate eto ke einge ena, “Israel embomeni te enda nei embomeni ungo God jakeka eova avo onde nau degi ta iketo na ke asona avo ingivujo.
16 Paul misir umanamaim rutanih naatu busuruf eo, “Israel orot baibin naatu kwa Ufun Sabuw iyab iti’imaim kwama God kwakwafir, anao kwananowar!
17 Ungotena Israel embomeni ta God na ungotenau Ohihi siriketo ikenu Egypt enda ta mitie meni ikerekeo sirerembeto peni vahai ena. Eto God na amita sovera na Egypt enda ta eto umbuto
17 Israel Sabuw ata God uwatanah rubinih naatu nah toumanih na’atube Egypt hima’am ana veya iwa’an wabih ra’at, naatu ana fairamaim nawiyih hitit.
18 degi ojagatambuta jua tapa 40 amita jo ta enana ta ari sapura kina rate embomeni toae simba ere uatija.
18 Naatu arar yanamaim kwamur etei 40 na’atube ba’afuwih bairi hima.
19 Eto God na enda Canaan ai ta isoro eto enda tapa 7 amita embomeni avo irae teto enana ta enda umbuto amita embomeni ta ikenu hotea
19 Tafaram seven Canaan wanawanan gurusih naatu me bai ana sabuw nowahimih itih.
20 avo jua tapa 450 amita jo ta ere uatija. Eto iji amikote eto pambuto peroveta Samuel ta iji te God na embomeni ta isoro kiti umbari embopo ikena
20 Sawar iti himamatar i kwamur etei 450 na’atube wanawananamaim himatar.
21 rate embomeni na King umbasi uje eto God ta degi eo Benjamin ta teka hoka embo Kish ta meni Saul avo ikena. Eto amina King eto jua tapa 40 amita jo ta embo titi ere jigihatija,
21 Naatu sabuw aiwob isan hifefeyan, God Saul bai itih orot Kish natun, Benjamin wawawan, Saul i’aiwob ma kwamur etei 40 na’atube.
22 rate God na Saul avo toto David avo King iketo ke einge ena, ‘Eto embo Jesse ta meni David amo nau tunga humbari meni avo tambena avo eto na uje do asona avo asuja,’ ainge God na David kito ena.
22 Naatu God Saul bobosair ufunamaim David bai Saul efanin yai. God iti na’atube eo, ‘David o Jesse natun, orot o na’atube isa i ayu au yasisir gagamin na’in, ayu abisa sinafumih akokok etei boro i nasinaf.’
23 Eto God na amita ke matu ikena avoeto amina David ta teka hoka ta eto Israel ta orekari embo umbuto ikitaja. Embo amo Iesu ra.
23 Ana’omatanen eo na’atube, orot David ana rara’ane Israel Sabuw hai baiyawasinayan God bai na.
24 Rate Iesu puvurae amita kiti ta John na puvuto Israel embomeni ari sasapura avo toto jo haperekau bapataito ara puvuna.
24 Jesu nanamaim John mat na bowabow kakafih baihamiyen dogor baikitabiren bapataito bain isan busuruf eorerereb Israel sabuw tutufin etei isah.
25 Eto John pure irae ari iji auvitinu ke einge ena, ‘Ungo hotembiteva na amunure, na embo ungo na simba ere ova avo manera rate embo amo ambota ere puvutuhua amo na javotohorami aruse eto amita utu goru houkano.’ ainge ena.
25 Naatu John ana bowabow bisawar auman sabuw iuwih eo, ‘Kwa anot ayu isou mi’itube kwanotanot? Kwanotanot ayu’uban i nati orot? En, baise orot ta ayu ufu’umaim enan, ayu men karam boro ana kwafure an ana sumasum anarufam.’
26 Avo eto nau namei kamei ungotena Abraham ta meniundi eto enda nei embopo God oju eova avo ungotenau degi ta orekari ke puvija
26 Taitu, Abraham ana niburune kwana warar kwatatain, naatu kwa Ufun Sabuw iyab God kwabiruw kwakakafiy, it isat yawas ana tur i hiyafar na tit.
27 amo Jerusalem embomeni te enana ta titi jigari embo te aingeto Iesu avo enana ta orekari embo mane embo nei ke eto umbuto pehumba eto teo ambunu peroveta na ke matu kajari avo giu ari iji puvuoi kaiketo etekeora avo enana kiae uera. Eto Iesu ta sapura deire avo tambae eto sio Pilate na tau amburoja penunu ea.
27 Anayabin Jerusalem bar merar sabuw hai ukwarih bairi Jesu ana bowabow men hi’inan, naatu dinab oro’orot hai tur mar etei Baiyarir Ana Veya hibiyab men naniyan hibaib, imih abisa hisisinaf i tur hio inu’in na iturobe.
28 Eto Iesu ta degi tapa do asora avo peroveta na kajea avoeto uera.
28 Basit morob isan ana ef men hitita’ur, Pilate asabunin morob isan hifefeyan naatu easabun morob.
29 Eto Iesu ta ambotani na amita hamo i atahu ta umbuto panga to ta ikea.
29 Bukamaim abisa i isan eo na’atube hikirum inu’in hisisinaf ufunamaim, onaf afe’enane hibai hire hub wanawanan hiyai.
30 Rate God na enu vasiri te hoeto
30 Baise morobone God bora’ah misir maiye.
31 iji nei nei embopo amiga Galilee ta eto Jerusalem ta pambua enana ta degi pambunu kia. Eto enana na ungotenau ke hande ere ora.
31 Naatu veya moumurih na’in sabuw iyab Galilee’ine hi’ufunun bairi hina Jerusalem hititit isah irerereb, naatu nati sabuw i boun hitit sabuw afa isah sif tirurubon.
32 Eto ungota degi ke javotoho avo umbuto ere hora. Ungotenau Ohihi ta degi God na ke kiti ikena
32 Naatu iti tur gewasin i abisa God ata’a’agir eo’omatanih abai kwa isa anan.
33 rate ungotena enana ta meniundi susu be ta iji te God na Iesu embo ta King ikena avo eto ungotena God ta ke be eha ere kogora amo David na God ta ke avo haveni na einge ena, ‘Umo nau meni eto na no mama eha etena,’ ainge ena.
33 Iti tur i bai it isat ebiturobe, it i ata’a’agir natunatuh, Jesu morobone mimisiramaim. Psalm bairu’abin eo na’atube,
34 Eto God na enu vasiri te hoeto ehako mane sari aisuja avo einge kajena, ‘Na ari Otohu te javotoho te David ta ikana ena avo eha no ikasona,’ ainge eto
34 Naatu ana’an aisim God morobone bora’ah maiye mimisir, naatu boro men nihamiy maiye na’in namasamih. Nati isan ana tur iti na’atube eo,
35 David na ke nei kajena amo, ‘No Otohu ari embo ao mane sari aisuja.’
35 Buk efan ta’ane eo maiye,
36 Amita be amo David na amita iji te God ta pure tapa avo enu irae enu ambunu amita ohihi kovari degi vahai ai ta koveo sari ena.
36 Anayabin David ana veya’amaim God ana kok bow bisawar ufunamaim morob uwahinah sisibihimaim hiyai mas i’akir
37 Rate God na embo enu vasiri te hoena embo amita hamo sari ae
37 Baise orot yait God morobone iyawas mimisir i men mas i’akir.
38 avo eto nau namei kamei ke erena erevi be ingivujo. Ungota ari sasapura hotembeto toari amo Bada Iesu ta eto puvuja. Ungo kiari amo embo na ungotena Judea embomeni ta ke pepeni Moses ta eto puvurari avo jigama aisuja amo God na embo amita ari sasapura mane hotembeto toasuja amo embo na tapa agi ari inono ae
38 Isan imih taitu kwananowar, iti orot Jesu wabinamaim bowabow kakafih notawiyen isan ana tur i ao’orerereb,
39 avo eto, rate embo amuna Iesu amo ke be hotembasuja amita ari sasapura ta hajire mane kesuja rate God na embo javotoho ke asuja.
39 iti Jesu wabinamaim sabuw iyab tibitumatum hai bowabow kakafihine i rufamih titit anayabin Moses ana ofafaramaim boro men karam narufami.
40 Avo eto be kon kon eto kogue eto peroveta na do kajea avo ungota degi ta mane puvuresuja.
40 Imih kwanakaifi gewas, saise abisa dinab hio men isa hinamatar.
41 Eto peroveta na einge ea ‘Na ungo ta iji te do asona avo embo na au ingito ke be mane asora. avoeto ungo ke be ingito uje ae eova embomeni jireki poeki eto kito mani mani eto sari evujo.’ ainge peroveta na kajea.”
41 ‘Okwanekwaneyah Kwana’itin!
42 Eto Paul ta ke irae enu Barnabas te Paul te tambuta pahuo embomeni na enana ta degi puvuto giu ari iji nei na ke avo ehako aro ingesi ke ea.
42 Paul, Banabas hairi Kou’ay Bar hibihamiy auman sabuw hifefeyanih fur ta Baiyarir ana veya’amaim iban hitan maiye iti sawar isah hitidudur hitanowar.
43 Eto embomeni sisiketo irae pahuo Judea embomeni nei uhoho te enda nei embo uhoho Judea ga kaju ari amina Paul te Barnabas te ambo ambo uo Paul te Barnabas te na, “God na amita Meni ta ke embo ta degi hande ikasi ere ua avo mane toasova te umbuvujo,” ke ainge ea.
43 Kou’ay Bar ana rou’ay hibihamiy ufunamaim, Jew sabuw maumurih na’in naatu sabuw iyab Jew hai kwafiren ana kakafemaim hima’am, Paul Barnabas hibi’ufununih koufair hitih God ana manaw ana kabeberamaim ma’amih hifefeyanih.
44 Eto Giu ari iji puvunu God ta ke ingesi da embomeni tapa vahaita torukea.
44 Baiyarir Ana Veya bairou’abin sabuw nati bar merar tutufin etei Regah ana tur nowaramih hina.
45 Eto torukari avo Judea embomeni na kito jo ngahia enu uje ae eto Paul ta degi tini kambari ke ijie Paul ta ke ena avo ke be mane sokova ke eo
45 Baise Jew sabuw rou’ay gagamin hi’i’itin ana veya hibobowen naatu baigigimen tur hibow hitit, Paul abisa eo isan hibas.
46 Paul te Barnabas te na ke sovera eto einge ea, “Ke javotoho erevi God na ungo Judea embomeni ta degi kiti aro ingova uje ere ua rate ungo na ke sokova ke ereva avoeto ungota ujekari na ungo datoho irari umbari haiteko mane avo eto nango enda nei embomeni ta pambuto ke hande asora
46 Imaibo Paul, Barnabas hairi hiofok hio, “God ana tur i wantoro’ot kwa ao kwanowar, baise kwa tur i kwakwahir, taiyuw kwanunutitiy ma’ama wanatowan kwa isa men karam, isan imih abihamiy aki anan Ufun Sabuw isah.
47 amo nango Bada na einge ara ijija. ‘Na ungo enda nei embomeni ta usasa iketena eto orekari avo ungo na enda tapa ta ikasova.’” ainge enu
47 Anayabin Regah ana obaiyunen tur biti iti na’atube eo,
48 enda nei embomeni na Paul ta ke ingito tunga javotoho eto tapa amuna God na matu sirikena amina God ta ke be hotembeto datoho irari umbuna.
48 Ufun Sabuw iti tur hinonowar ana maramaim hiyasisir Regah ana tur hibora’ara’ah. Naatu sabuw moumurih na’in ma’ama wanatowan isan hirubinih hima’am hina baitumatumayah himatar.
49 Eto ainge nombo God ta ke na enda amo enete ena.
49 Naatu Regah ana tur ra’at tasasar tit nati bar merar ana fofonin etei hinowar.
50 Rate Judea embo na enda nei pamone okokose avo Judea ga kaju ea te da ta embo okokose tapa jo kajeo haperekenu Paul te Barnabas te kurumbeo
50 Baise Jew hai ukwarih himisir bar merar orot gagamih naatu God ana bowayah baibin gagamih yah hi’ora’ah Paul, Barnabas hairi isah hiwosai, naatu hinunih hitit nati bar merar ufunane hire.
51 utu endasa torovikeo bovunu da nei javo Iconium ta pambua.
51 Basit Paul Barnabas hairi ah fofob hiru’uh re i hin Ikonium hitit.
52 Eto Iesu ta ambotani tapa da Antioch ta mitiaetera amo Ahihi Otohu te tunga javotoho ari te na jo enetena.
52 Naatu bai’ufununayah Antioch hima’am yasisir yah awan karatan naatu Anun Kakafiyin iwansumih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.