Lucas 22
Kilagane Kisha (Kenya) (NYF) vs NTLH
1 Vikara wakathi wa sikuk'uu ya Mikahe Iso Ts'ats'u ambayo pia inaifwa P'asaka were udzafika hehi.
1 Faltava pouco tempo para a Festa dos Pães sem Fermento , chamada Páscoa .
2 K'uzhona bai o alombi abomu na alimu a Sheria makikala manamala mwanya wa kumwalagira Jesu kisiri kwani were ni aoga na at'u.
2 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei procuravam um jeito para matar Jesus em segredo porque tinham medo do povo.
3 Ndo Shethani akimwangira-ngira Juda Isikariote ariye were ni mumwenga wa o anafundzi kumi na airi a Jesu.
3 Então Satanás entrou em Judas, chamado Iscariotes, que era um dos doze discípulos.
4 Naye Juda wakwenda vivii muhaka kwa alombi abomu na abomu a arindzi a ro Hekalu na achendapanga nao viryahu angazhodima kumusaliti Jesu kwao.
4 Judas foi falar com os chefes dos sacerdotes e com os oficiais da guarda do Templo para combinar a maneira como ele ia lhes entregar Jesus.
5 Bai marihosikira vizho mafwahirwa hatha makilagana naye kumup'a p'esa.
5 Eles ficaram muito contentes e prometeram dar dinheiro a ele.
6 Juda akikubali na akiandza kumala nafasi mbidzo ya kumusalitira Jesu hasiho kukala na kundi rorosi ra at'u.
6 Judas aceitou e começou a procurar uma oportunidade para entregar Jesus a eles, sem que o povo ficasse sabendo.
7 Ndo yo siku ya Mikahe Iso Ts'ats'u ikifika ambayo pia ndo siku ya kutsindza ng'ondzi za sikuk'uu ya P'asaka.
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento , dia em que os judeus matavam carneirinhos para comemorar a Páscoa .
8 Ndo Jesu akimuhuma P'et'ero na Johana akiamba, “Endani hedu mukahuthayarishire viryahu hundizhorya ii sikuk'uu ya P'asaka.”
8 Então Jesus deu a Pedro e a João a seguinte ordem:
9 P'et'ero na Johana marihosikira vivi makimuza Jesu makiamba, “Vidze, unahendza fukakuthayarishire hiko?”
9 Eles perguntaram: — Onde o senhor quer que a gente prepare o jantar?
10 Jesu akidzigidzya akiamba, “Endani vivi hatha muchangira wo mudzi thu mundaona mwanamulume adzatsukula muthanga wa madzi, bai mundihomona muthuweni nyuma muhaka yo nyumba andiyongira.
10 Jesus respondeu:
11 Mundihokala mudzangira mo nyumbani, muzeni ye mwenye nyumba muambe, ‘Mwalimu adzaamba, cho chumba cha ajeni ambacho iye na anafundzie mandarya sikuk'uu ya P'asaka ni hicho?’
11 e digam ao dono dela: “O Mestre mandou perguntar a você onde fica a sala em que ele e os seus discípulos vão comer o jantar da Páscoa.”
12 Andihosikira vizho andamwanyesa chumba kibomu cha gorofani kiricho kina kila kit'u. Bai mukichona kwatyani kupanga-panga mumo.”
12 Então ele mostrará a vocês uma grande sala mobiliada, no andar de cima. Preparem ali o jantar.
13 Kwa vizho o anafundzi makiuka na makikwatya kwenda, nao makiona zho arizho were Jesu adzaamba zhenye. Ndo makipanga-panga kwa ut'u wa yo sikuk'uu ya P'asaka.
13 Os dois discípulos foram até a cidade e encontraram tudo como Jesus tinha dito. Então prepararam o jantar da Páscoa.
14 Bai wakathi urihofika, Jesu wakwendakelesi hamwenga na o ahumwie kurya chakurya.
14 Quando chegou a hora, Jesus sentou-se à mesa com os apóstolos
15 Kidza Jesu akiambira, “Mut'u mimi were na thamani zhomu kurya sikuk'uu ya P'asaka hamwenga nanwi kabila sidzaandza kupata mateso!
15 e lhes disse:
16 Kwani namwambira kamare sindaithatha kaheri ii sikuk'uu muhaka indihopata manaye kamare-kamare kahi za uthawali wa Mulungu.”
16 Pois eu digo a vocês que nunca comerei este jantar até que eu coma o verdadeiro jantar que haverá no
17 Gonya Jesu akihala cho kikombe cha divai achamboza muv̱era kwa Mulungu na akiambira o ahumwie akiamba, “H'aya halani mutsumbulirane.
17 Então Jesus pegou o cálice de vinho, deu graças a Deus e disse:
18 Nami namwambira ujeri, sindanwa kaheri divai muhaka uthawali wa Mulungu undihokudza.”
18 Pois eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até que chegue o Reino de Deus.
19 Arihogonya vizho akihala mukahe, akimboza muv̱era, gonya akiumogola-mogola na akiagolozeza akiamba, “Uu ndo mwiri wangu [umbozwao kwa ut'u wenu, kalani mukiurya kwa kunikumbukira mimi.”
19 Depois pegou o pão e deu graças a Deus. Em seguida partiu o pão e o deu aos apóstolos, dizendo:
20 Bai marihogonya kurya, akihala cho kikombe cha divai akiap'a, akiamba, “Kikombe kiki ndo kilagane kisha kidzichoikwa kwa milatso yangu ambayo indamwagwa kwa ut'u wenu.]
20 Depois do jantar, do mesmo modo deu a eles o cálice de vinho, dizendo:
21 Ela lolani bai iye mut'u anisalitiye be yu haha, na hatha ninarya naye.
21 Mas vejam: o traidor está aqui sentado comigo à mesa!
22 Kwani Mwana wa Mudamu andalagwa karakara na ahendzazho Mulungu, ela shauriye iye mut'u amusalitiye.”
22 Pois o
23 O anafundzie marihosikira vizho makikwatya kuuzana-uzana o enye kwa enye mamanye chamba ni h'ani andiyehenda ut'u dza uwo.
23 Então os apóstolos começaram a perguntar uns aos outros quem seria o traidor.
24 Kidza hakimbola k'anani kahi za o anafundzi dzulu za ni h'ani kahi zao anahalirwa dza here mubomu wao.
24 Os apóstolos tiveram uma forte discussão sobre qual deles deveria ser considerado o mais importante.
25 Ndo Jesu akiambira kukala, “Athawali a at'u mario si Ayahudi mathawala at'u ao na ukali, kidza o vilongozi ao manaifwa, ‘Aheshimiwa.’
25 Então Jesus disse:
26 Ela ninwi bai ni musikale dza ao bule. Hat'uhe, iye ariye ni mubomu kahi zenu suthi akale muthithe wa osi. Kidza iye kilongozi suthi akale dza here muhumiki.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, o mais importante deve ser como o menos importante; e o que manda deve ser como o que é mandado.
27 Vidze ariye mubomu kahi za ano at'u airi ni hiye? Vidze ni yuyahu akelesiye akambozerwa chakurya hedu ni iye mwambozi wa chakurya? Samba ni iye akelesiye na akambozerwa. Ela mimi bai ni dza here mut'u ahumikaye kahi zenu.
27 Quem é o mais importante? É o que está sentado à mesa para comer ou é o que está servindo? Claro que é o que está sentado à mesa. Mas entre vocês eu sou como aquele que serve.
28 Ninwi ndinwi mudzioenderera kukala hamwenga nami kahi za majezo nigapatago.
28 — Vocês têm estado sempre comigo nos meus sofrimentos.
29 Nanwi namup'a wo uthawali dza here Baba arizhonip'a.
29 Por isso, assim como o meu Pai me deu o direito de governar, eu também dou o mesmo direito a vocês.
30 Ninwi mundarya na munwe kahi za meza yangu kahi za uthawali wangu na kidza mundakelesi kahi za vihi zha endzi na muhukumu zo kabila kumi na mbiri za Iziraeli.”
30 Vocês vão comer e beber à minha mesa no meu
31 Kidza Jesu akiamba, “Simoni, Simoni! Lola Shethani adzamumala ili amuhehet'e dza here mut'u ahehet'azho ngano.
31 Jesus continuou:
32 Ela hamwenga na vizho mimi nidzakuvoyera vivi Simoni kwamba uenderere kukuluhira. Kidza bai undihoniuyira mimi, hakikisha kukala udzaangiza nguvu o nduguzo.”
32 Mas eu tenho orado por você, Simão, para que não lhe falte fé. E, quando você voltar para mim, anime os seus irmãos.
33 Simoni arihosikira vizho akidzigidzya akiamba, “Bwana, mut'u mimi ni thayari fukafungwe hosi hedu hatha nalagwe hamwenga nawe.”
33 Então Pedro disse a Jesus: — Estou pronto para ser preso e morrer com o senhor!
34 Jesu akimudzigidzya akimwamba, “Nakwambira ujeri P'et'ero, undanikana k'ana t'ahu kabila jogolo k'aridzaika usiku wa rero, na undaamba kukala k'unimanya bule.”
34 Então Jesus afirmou:
35 Gonya Jesu akiagalukira o anafundzie akiauza akiamba, “Munakumbukira harya nirihomuhuma na nikimwamba, musitsukule p'esa, hedu mukoba hedu hatha virahu zhenye? Vidze murihohendazho mwatsowa kit'u chochosi?” O anafundzi makidzigidzya makiamba, “K'ahutsowere kit'u.”
35 Depois Jesus perguntou aos discípulos: — Não faltou nada! — responderam eles.
36 Jesu akiambira, “Ela vivi bai ariye na p'esa hedu mukoba na avihale, na ariye k'ana mushu naaguze ro valore na augule.
36 Então Jesus disse:
37 Kwani go Maoro gaambago kukala, ‘Wathalwa jao mwenga na enye dambi,’ vivi be suthi gathimizwe kwangu. Kwa kukala go garigoorwa dzulu zangu be gandakala jeri.”
37 Pois as
38 O anafundzi marihosikira vizho makiamba, “Bwana! Lola haha kare huna mishu miri.” Jesu akiadzigidzya akiamba, “H'aa, vinathosha vizho.”
38 Aí os seus discípulos disseram: — Senhor, aqui estão duas espadas.
39 Badaye Jesu hamwenga na anafundzie wakwenda Murima wa Mizeituni here garizhokala mazowerage.
39 Jesus saiu e foi, como de costume, ao monte das Oliveiras; e os seus discípulos foram com ele.
40 Bai marihofika kuko Jesu waambira o anafundzie akiamba, “Voyani sidze mukangira majezoni.”
40 Quando chegou ao lugar escolhido, Jesus disse:
41 Arihogonya kunena vizho akiashalahukira na achenda hat'u ambaho ukurewe ni dza uryahu wa mut'u adzevuguriza iwe. Arihofika haho akipiga mavindi na akivoya voyo riri,
41 Então se afastou a uma distância de mais ou menos trinta metros. Ajoelhou-se e começou a orar,
42 “Baba, kala ni mahendzogo niusira gaga mateso gaga, ela visikale here nihendzazho mimi, ela navikale here uhendzazho uwe, visikale here nihendzazho mimi bule.” [
42 dizendo:
43 Ndo malaika kula mulunguni akimwambolera na akimwangiza nguvu.
43 [Então um anjo do céu apareceu e o animava.
44 Na kidza kahi za hali ya kukala angelele akikaza kuvoya kwa nguvu zaidhi, na lola achambola mavukuhi garigokala gadzahalana na madeswe ga milatso, gakidweka ho ts'i.]
44 Cheio de uma grande aflição, Jesus orava com mais força ainda. O seu suor era como gotas de sangue caindo no chão.]
45 Bai arihogonya kuvoya waauyira o anafundzie na achendaathekeza madzalela kwa cho kigondzi kinji na marere.
45 Depois de orar, ele se levantou, voltou para o lugar onde os discípulos estavam e os encontrou dormindo, pois a tristeza deles era muito grande.
46 Jesu arihoona vizho akiauza akiamba, “Mbona murere kaheri? H'aya ukani muvoye sidze mukangira majezoni.”
46 E disse:
47 Bai arihokala achere kunena, kukidza kundi ra at'u ririrokala rinalongozwa ni Juda, ariyekala ni mumwenga wa o anafundzi kumi na airi. K'uzhona zho akidza na akimudonera Jesu.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou uma multidão. Judas, um dos doze discípulos, que era quem guiava aquela gente, chegou perto de Jesus para beijá-lo.
48 Ela Jesu arihoona vizho akimuza Juda akiamba, “Juda hatha unamusaliti ye Mwana wa Mudamu kwa kuhenda kumudonera kamare?”
48 Mas Jesus disse:
49 Ndo o anafundzie mario were ma hamwenga naye marihoona vizho makimwamba, “Bwana! Fuatheme-theme na myushu ano?”
49 Quando os discípulos que estavam com Jesus viram o que ia acontecer, disseram: — Senhor, devemos atacar essa gente com as nossas espadas?
50 Hakimbola mumwenga wao, akimuthema muhumiki wa ye Mulombi mubomu mwenye hatha akimutosa sikiro.
50 Um deles feriu com a espada o empregado do Grande Sacerdote , cortando a sua orelha direita.
51 Ela Jesu akiamba, “Aa! Mbai, vinathosha vizho.” Gonya akirigut'a ro sikiro na akihola kare.
51 Mas Jesus ordenou: Aí tocou na orelha do homem e o curou.
52 Jesu akiambira o alombi abomu, na abomu a arindzi a ro Hekalu hamwenga na athumia a Kiyahudi mario were madzire mamugwire, akiamba, “Mbona mudzire na mishu na njogoma here mudzaogwira jambazi?
52 Em seguida disse aos chefes dos sacerdotes, aos oficiais da guarda do Templo e aos líderes judeus que tinham vindo para prendê-lo:
53 Kila siku were ni hamwenga nanwi kahi za ro Hekalu na were k'amunigwira. Ela vivi bai ni wakathi wenu, ni wakathi ambawo nguvu za kiza zinathawala.”
53 Eu estava com vocês todos os dias no pátio do Templo, e vocês não tentaram me prender. Mas esta é a hora de vocês e também a hora do poder da escuridão.
54 Bai o at'u makimugwira Jesu na makimuthongozha muhaka nyumbani kwa ye Mulombi mubomu mwenye. P'et'ero ye akihenda kuathuwa kwa kure.
54 Eles prenderam Jesus e o levaram até a casa do Grande Sacerdote . E Pedro os seguia de longe.
55 Vikara ho kahikahi za wo muhala hakikala hadzakotw'a moho na hana at'u manauoha. P'et'ero achenda na achendakelesi hamwenga nao.
55 Quando acenderam uma fogueira no meio do pátio, Pedro foi e sentou-se com os que estavam em volta do fogo.
56 Bai P'et'ero arihokala akelesi haho muhendzi wa kazi mumwenga wa kiche wamona, kwa vizho akimulolat'o, akimulolat'o kaheri gonya akiambira o andziye akiamba, “Yuyu mwanamulume be were yu hamwenga na yuyahu adziyegwirwa!”
56 Uma das empregadas o viu sentado ali perto da fogueira, olhou bem para ele e disse: — Este homem também estava com Jesus!
57 P'et'ero arihosikira vizho akiamba, “M'ama, mut'u yuyahu be simumanya kamare!”
57 Mas Pedro negou, dizendo: — Mulher, eu nem conheço esse homem!
58 K'avitoere hachambola mut'u mungine akimona ye P'et'ero na akiamba, “Uwe be u mumwenga waho kahi za aryahu at'u.” P'et'ero akidzigidzya akiamba, “Hatha. Si mumwenga waho bule ts'awe!”
58 Pouco tempo depois, um homem o viu ali e disse: — Você também é um deles! Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sou um deles.
59 Kidza bada ya here saa ndzima kukira, hachambola mungine akisita kunena akiamba, “Jeri wenye kamare yuyu mwanamulume yuyu were a hamwenga na yuyahu adziyegwirwa. Kwani yuyu naye ni Mugalilaya t'i.”
59 Mais ou menos uma hora depois, outro insistiu: — Você estava mesmo com ele porque também é galileu.
60 P'et'ero arihosikira vizho akiamba, “Ts'awe, simanya unanena ut'u wani be vivi.” Na haho henye, kabila k'adzatosa, jogolo rikiika.
60 Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sei do que é que você está falando! Naquele instante, enquanto ele falava, o galo cantou.
61 Ndo ye Bwana Jesu akigaluka na akimulola ye P'et'ero ko kwa uso. P'et'ero akikumbukira zho arizhokala adzambirwa ni ye Bwana Jesu, kukala, “kabila jogolo k'aridzaika uu usiku wa rero, undanikana k'ana t'ahu.”
61 Então o Senhor virou-se e olhou firme para Pedro, e ele lembrou das palavras que o Senhor lhe tinha dito: “Hoje, antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.”
62 Bai P'et'ero achambola ko ndze na achendarira na utsungu munji.
62 Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
63 Vikara o at'u mariokala manamurinda Jesu makikwatya kumuhendera kav̱udhye na kumupiga.
63 Os homens que estavam guardando Jesus zombavam dele e batiam nele.
64 Mamuhala na makimufunga kizuzu, makimupiga gonya makimwamba, “H'aya fwambire! Ni h'ani ye adziyekupiga vino kare?”
64 Taparam os olhos dele e perguntavam: — Quem foi que bateu em você? Adivinhe!
65 Na lola at'u ao maenderera kumutsuha nyomba nyinji ye Jesu.
65 E diziam muitas outras coisas para insultá-lo.
66 Vikara kurihocha, o athumia a Kiyahudi, alombi abomu na alimu a Sheria mathunganana. Ndo Jesu akirefwa hatha haho mbere za ro Baraza ra athumia.
66 Quando amanheceu, alguns líderes dos judeus, alguns chefes dos sacerdotes e alguns mestres da Lei se reuniram. Depois mandaram levar Jesus diante do Conselho Superior .
67 Makimuza makiamba, “H'aya fwambire, we ndiwe ye Masihi?” Jesu akiadzigidzya akiamba, “Hatha nikamwambira kisha k'amundakuluhira bule,
67 Então lhe disseram: — Diga para nós se você é o Ele respondeu:
68 na kidza hatha nikamuza swali k'amundanidzigidzya.
68 E, se eu fizer uma pergunta, vocês não vão responder.
69 Ela kula vivi ye Mwana wa Mudamu andakelesi mukono wa kurya wa Mulungu mwenye nguvu.”
69 Mas de agora em diante o
70 Makimuza makiamba, “Vikara ndo fuambe we u Mwana wa Mulungu?” Jesu akidzigidzya akiamba, “Zho munenazho kukala ndimi be ni vizho.”
70 Aí todos perguntaram: — Então você é o Filho de Deus? Jesus respondeu:
71 Ndo kusikira vizho makiamba, “Vino funa haja ya ushahidhi? Mana siswi enye fudzasikira here adzizhonena na kanwake!”
71 E eles disseram: — Não precisamos mais de testemunhas. Nós mesmos ouvimos o que ele disse.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.