Mateus 20

Godon Vuak Ma Ijin (NVM) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ijefuon e iji God fu oibuon iji samuagdiamo iji fu e juar koikin iji fu suok nakitu gamia kekome va e kiaga bu fuifuon ikredake fu mon vajiakma igekin.
1 Jesus disse:
2 Ijefuon e iji fu vierafe fu e kafo kega bu fuifuon ikrekfuon iji fu vierafega fun maren. Ijefuon fu va e iji kia, Ja tavan besum nuifuon ikrekva na mon sunin ijia e besubesum ka afurvene vajiakno kiain. Fu ijeg kiamga bun oimarvga fun kiama bun juar fuon ijia ikrekuai vain.
2 Ele combinou com eles o salário de costume, isto é, uma moeda de prata por dia, e mandou que fossem trabalhar na sua plantação.
3 Bun vakoga fun tavan ajie ruainma ijia una madu ar bu ire kimejo ijia vaga e roin bu ijia iremoija fu giain.
3 Às nove horas, saiu outra vez, foi até a praça do mercado e viu ali alguns homens que não estavam fazendo nada.
4 Ijefuon fu kia, Jak na vierafe ja va juar nun ijia ikreke na mon besum afurvene vajiakno kiain.
4 Então disse: “Vão vocês também trabalhar na minha plantação de uvas, e eu pagarei o que for justo.”
5 Fu ijeg kuardiamga bun vako fu una tavan uk manino ijia roke una tavan ura gura manino ijia fu una ire besum fu renma ijeg ren.
5 — E eles foram. Ao meio-dia e às três horas da tarde o dono da plantação fez a mesma coisa com outros trabalhadores.
6 Fu una va fivake tavan fun kokreno ijia una vaga e roin bu ijia iremoija fu giain. Fu giame uri kia, Ja irerafuon tavan igi ja abe ire kafo ba rega jam igia iremoijno kiain.
6 Eram quase cinco horas da tarde quando ele voltou à praça. Viu outros homens que ainda estavam ali e perguntou: “Por que vocês estão o dia todo aqui sem fazer nada?”
7 Fu ijeg kiamga bu una roin kua, Ijefuon maiji e kafo buba no buifuon ikrekfuon kuinvano kuain. Bu ijeg kuardavga fu uri kia, Jak nin va kof juar nun ijia ikrefno kiain.
7 — “É porque ninguém nos contratou!” — responderam eles.
8 Areme tavan fun nakisrega e iji juar koikin iji fun uri e iji nigen rene e ikrejo iji samuagdiamo iji kua, E iji ikrejo iji kume bu roga mon buon vajiamne. Regavo mon a vajiakma ni e iji eraneb bu rad ikrek ruainva ijia anerene vajiajame una gafeg baremne kuain.
8 — No fim do dia, ele disse ao administrador: “Chame os trabalhadores e faça o pagamento, começando com os que foram contratados por último e terminando pelos primeiros.”
9 Regavo e iji rad tavan kokreno ijia ikrekuai vainva iji bu mon sunin besum (1) ijeg e besubesum fu aben.
9 — Os homens que começaram a trabalhar às cinco horas da tarde receberam uma moeda de prata cada um.
10 Regavo e iji bu amur ikrekuai ruainva iji buka bur mon sibank bomana abekuai vierafen. Regavo e besubesum buka mon sunin besum ijeg aben.
10 Então os primeiros que tinham sido contratados pensaram que iam receber mais; porém eles também receberam uma moeda de prata cada um.
11 Bu mon buon abe una e iji kof juar fuon menma ijiena zienamin.
11 Pegaram o dinheiro e começaram a resmungar contra o patrão,
12 Bu uri kua, E guri a rad kiainma iji bum tavan ukakbe ik ren. Regavo noiji noka suok anerene ruako tavan kanuin. Regavo a irerafuon mon noiji a buna besum afurvene vajuinmano kuain.
12 dizendo: “Estes homens que foram contratados por último trabalharam somente uma hora, mas nós aguentamos o dia todo debaixo deste sol quente. No entanto, o pagamento deles foi igual ao nosso!”
13 Bu ijeg kuardavga e iji juar koikin iji fu uri e iji vuak kuaimon iji kua, Kainu na ja biesiainva bakin. Regavo na vuak irerag na ja kuardiainva nan ijegrene mon jon iji nan afurve vajiav.
13 — Aí o dono disse a um deles: “Escute, amigo! Eu não fui injusto com você. Você não concordou em trabalhar o dia todo por uma moeda de prata?
14 Ijefuon ni mon on abe vake na e roin bu rad ikrenva iji mon izeg a abenma na ijeg una bu vajiav.
14 Pegue o seu pagamento e vá embora. Pois eu quero dar a este homem, que foi contratado por último, o mesmo que dei a você.
15 Ijefuon maiji na daro namo ijefuon mon nun iji na kege na vierafejo ijia rek. Regavo a ziemo iji akafu igi na e suaiki rene mon afurve vajiainva ijefuon ziem.
15 Por acaso não tenho o direito de fazer o que quero com o meu próprio dinheiro? Ou você está com inveja somente porque fui bom para ele?”
16 Jesu fu vuak ijeg kuardia barekafa kia, Unam besum ijeg e iji bu rad gamia roko iji vef bur amur ruak. Regavo e iji bu amur roko iji vef bur una rad gamia ruakno kiain.
16 E Jesus terminou, dizendo:
17 Jesu fu e vuak fuon faivo tuer (12) ijiena bun Jerusarem vakuai vako ijia fu unam ijia izeg e bu Jerusarem ijia fu dab izegrekfuon ijin isuar kuardiain.
17 Quando Jesus estava subindo para Jerusalém, chamou os discípulos para um lado e falou com eles em particular, enquanto caminhavam. Ele disse:
18 Fu kia, Igia faif no vake Jerusarem usevo ijia Emabuon Farif igi naiji bu abe e isuf baroijo ijiebuon e mamkanuk ijigam e vuak akai nijaidiavo iji miaga bur na tofdieme ise nun kuaime dab arafirikfuon.
18 — Escutem! Nós estamos indo para Jerusalém, onde o
19 E ijieb na bu abe una e Jius bakin iji miaga bur na abe anu baroiknum juvit foimadieknum fijieme abe kuros kaniek. Regavo naki nokbek (3) barekma God fu kiega na una uri nivek fivakno kiain.
19 e o entregarão aos não judeus. Estes vão zombar dele, bater nele e crucificá-lo; mas no terceiro dia ele será ressuscitado.
20 Areme rad e Zebedin barak ijar afijaf ijiena Jesu fino ijia vain. Bara iji fu ire be vierafenma ijefuon fu va Jesu manino nifak ijia ato same uri ire befuon kuain.
20 Então a mãe dos filhos de Zebedeu chegou com os seus filhos perto de Jesus, curvou-se e pediu a ele um favor.
21 Fu ijeg kuamga Jesu fu uri kua, Regavo a irerag vierafenmano kuain? Jesu fu ijeg kuardamga bara iji fu una roin kua, E-e ni iviakma igia kuardiekin tavan iji a una E Bomana rene Godon e iji samuagdiakro roko ijia am afnun nokarok (2) igi be fu imut on maink ijia fikevo be fu imut on aizinak ijia fikno kiemne.
21 — O que é que você quer? — perguntou Jesus. Ela respondeu: — Prometa que, quando o senhor se tornar Rei, estes meus dois filhos sentarão à sua direita e à sua esquerda.
22 Jesu fu una afijaf nokarok (2) iji kia, Vuak iji ja na kuardievo iji jaba vierafe gavo jam ijia kuardiev. Ja vierafero ire igi na vajai fian abekrejo iji jan aresredo fu jon rekro ja iji vierafenvano kiain? Fu ijeg kuardiamga bu una roin kua, No vierafe no aresredo no rekno kuain.
22 Jesus disse aos dois filhos dela: — Podemos! — responderam eles.
23 Bu iji kuardavga Jesu fu uri kia, Ire iji e bu nun rega na vajai fian abekrejo iji jak madu fu jon rega ja ijeg vajai fian abek. Regavo e iji bu ar ij nun maink ga azinainak ijia karikfuon iji na nar kekva bakin. Regavo ar iji fu e iji Asoinun fu karmo ijiebuon arno kiain.
23 Então Jesus disse:
24 Ijegrene tavan ijia e ten (10) Jesuon vuak faivo iji bu vuak iji faiva buka deajidiamga bu uri no uviaikin iji ziegafiain.
24 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, ficaram zangados com os dois irmãos.
25 Ijefuon Jesu fu uri e vuak fuon faivo iji kiama bu besum afuivga fu kia, Jan vierafe e Jius bakin ijiebuon e mamkanuk iji bu ebuon kege una daro buon rotit ijia uniav. Regavo madu e aiko ijiebuon e mamkanuk iji bu daro buon ijia e aiko buon iji samuagdiav.
25 Então Jesus chamou todos para perto de si e disse:
26 — ausente —
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, quem quiser ser importante, que sirva os outros,
27 — ausente —
27 e quem quiser ser o primeiro, que seja o escravo de vocês.
28 — ausente —
28 Porque até o
29 Areme Jesu fun e vuak fuon faivo ijiena ar Jeriko areme usem vakoga e ka uruvana bu usem jajiame buna vain.
29 Quando Jesus e os discípulos estavam saindo de Jericó, uma grande multidão seguia Jesus.
30 Regavo e ni zuriaigin nokarok (2) bu unam irif ijia karido bu faik Jesu fu ijia asidiame ruvaka bu fain. Bu faime uri kume, E Bomana e Devidon uifarif gare abe nuvuifuon oifian abene ifejduokno kumen?
30 Dois cegos, sentados na beira do caminho, ouviram alguém dizer que ele estava passando e começaram a gritar: — Senhor,
31 Bu ijeg kumejga e ijia roko ijieb uri kuriaireme kia, Isuar karifno kiain. Rega buka uri ma uruvana igia biumame kume, E Bomana e Devidon uifarif gare abe nuvuifuon oifian abene ifejduokno kumen.
31 A multidão os repreendeu e mandou que calassem a boca, mas eles gritaram ainda mais: — Senhor, Filho de Davi, tenha pena de nós!
32 Bu ijeg kumejga Jesu fu roke ijia kekome uri kia, Na irerag joifuon rekro ja iji vierafenvano kiain?
32 Então Jesus parou, chamou os cegos e perguntou:
33 Fu ijeg kiamga bu una roin kua, E Bomana no vierafe a ni nuvuon iji amarduoga no una ni naravno kuain.
33 — Senhor, queremos poder enxergar! — responderam eles.
34 Bu ijeg kuardavga Jesu fu buifuon oifian abene uri ni buon ijia niriakiamga tavan ijia bu una ni narame bun uri fu jame vain.
34 Jesus teve pena dos cegos e tocou nos olhos deles. No mesmo instante eles puderam ver e então seguiram Jesus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.