Mateus 13
Godon Vuak Ma Ijin (NVM) vs NAA
1 Jesu tavan besum ijia ijeg kuardiamevo fun ar iji areme una kekome do Gareri nafuinma irif ijia va ijia fin.
1 Naquele mesmo dia, Jesus saiu de casa e se assentou à beira-mar.
2 Fu fine vuak nijaidiaknum giak buka e uruvana usem dab kirakuravga fu uri vanag be ijia namo ijia ajien. Jesu fu vanag ijia ajieme abe sibank biom do ijia abedeme fikoga e iji vainva bu irif ijia iren.
2 E grandes multidões se reuniram em volta dele, de modo que entrou num barco e se assentou. E toda a multidão estava em pé na praia.
3 Bu ijia irekoga fu ijia uri vuak fuon fok fuka ke bijiame kuardiain. Fu kia, Ni e be juar meno fu kekome juar fuon ijia uij dajaikafa vainma iji vierafef.
3 E de muitas coisas lhes falou por parábolas, dizendo:
4 E iji fun va uij koremoko uij roin bu uduime unam iji e bu oijo irif ijia ariva bun um ijieb ari kare in.
4 E, ao semear, uma parte caiu à beira do caminho, e, vindo as aves, a comeram.
5 — ausente —
5 Outra parte caiu em solo rochoso, onde a terra era pouca, e logo nasceu, visto não ser profunda a terra.
6 — ausente —
6 Saindo, porém, o sol, a queimou; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 Regavo uij roin bu uduime ufien gurogin uf ijia ariva fun ijar tavuame uij ma iji fun okuriain.
7 Outra parte caiu entre os espinhos; e os espinhos cresceram e a sufocaram.
8 Regavo uij roin bu uduime moik mukor safikin ijia arime buka mukor tavuame sunin kirain. Sunin roin buka uruvana adred (100) ijeg kirakoga roin bu sibank siksti (60) ijeg kirako roin bu teti (30) ijeg kirain.
8 Outra, enfim, caiu em boa terra e deu fruto: a cem, a sessenta e a trinta por um.
9 Ijegvo erar fu adakiga ni vuak igi amarigia faifno kiain.
9 Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
10 Areme e Jesuon vuak faivo bu uri ro Jesu kua, Vuak on fok a bijiame e guri kuardiainma iji a irerafuon ijeg kuardiainma ni kuarduo no faivno kuain.
10 Então os discípulos se aproximaram de Jesus e lhe perguntaram: — Por que o senhor fala com eles por meio de parábolas?
11 Bu ijeg kuardavga Jesu fu una kia, Na unam sauivkin izeg God fu efuon ijiebuon oij iji samuagdiamo iji nan e iji ja na jajievo iji kuardiame nijaidiain. Regavo una e roin iji naba samakaf nijaidiagavo nam ijeg bijame kuardiak.
11 Ao que Jesus respondeu:
12 Ijefuon erar fu vuak ijefuon maiji roin fun faime vierafenma iji God fu una ifejdaga fu madu vuak fuon ma iji kafo faivknum fivak. Regavo erar fu Godon vuak ijefuon maiji fuba amarigia faikro vierafeno iji God fum una vierafe sibank iji fu vierafeno iji fuka kamazaga fum ijia ijeg fivak.
12 Pois ao que tem, mais será dado, e terá em abundância; mas, ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
13 Ijefuon maiji e igi iviakma karinva iji bu vuak fok na kuardiaknum izeg na kege nijaidiavo iji buka giavknum faiv. Regavo buka ba faim vo giainva igeg karioij.
13 Por isso, falo com eles por meio de parábolas: porque, vendo, não veem; e, ouvindo, não ouvem, nem entendem.
14 Ijefuon na vierafe vuak iji Aisaia e Godon vuak vierafene kuaimon fu usuibe kuainma iji fuka ma kuain. Regavo vuak iji fu kuainma iji bu ijeg isoi,
14 Assim, neles se cumpre a profecia de Isaías:
15 Ijefuon maiji e ijiebuon nigen iji buka mukoi gigikin ga ada bu vuak faikfuon iji bun koikbuon bijukuriain. Regavo ni buon iji buka nisuinvado bu ire kafo giavo bakin. Regavo buba ijegrevabatie bu unam ma iji giaknum vo vuak ma iji faik. Regavo madu bu nigen samafrega bu vierafene una nun roga nar amardiak.
15 Porque o coração deste povo
16 Regavo una e guri ja na jajievo iji fun Godri ifejdiaga ja vuak nun faiv. Regavo madu fur ni jon mukor narakdiaga ja amarigia gieme vierafero na ma Godon farifro ja ijeg vierafek.
16 — Bem-aventurados, porém, são os olhos de vocês, porque veem; e bem-aventurados são os ouvidos de vocês, porque ouvem.
17 Regavo naka ma kuardiavo igia faif. E Godon vuak vierafene kuaivo fok ga madu e fok bu Godon unam ma ijesugin kegoinva iji buka vuak ma igi faikuai karine ijefun ren. Regavo madu buka irerag igi ja iviakma giavo ijefuon buka bomana karine ijefun ren. Regavo nibuon ijia be buka bagain vo fain.
17 Pois em verdade lhes digo que muitos profetas e justos desejaram ver o que vocês estão vendo, mas não viram; e quiseram ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
18 Ijefuon ni vuak iji na abe e iji fu uij dajaioinma ijia bijame kuardiainva ijefuon ma iji mukor vierafeke na kuardiaf.
18 — Ouçam, portanto, o que significa a parábola do semeador.
19 Ire uij roin bu uduime unam ijia ariva um ijieb kare inva ijefuon maiji fu ijeg. E roin bu Godon vuak ma igi na izeg God fu oibuon iji samuagdiamo iji na kuardiavo bun fain. Regavo bu vuak ma iji buba abe oijbuon ijia abedev. Bu ik faiko fun Setanri kekome vuak ma iji fun abe vak.
19 A todos os que ouvem a palavra do Reino e não a compreendem, vem o Maligno e arrebata o que lhes foi semeado no coração. Este é o que foi semeado à beira do caminho.
20 Regavo uij roin iji bu uduime munuag azan sakin ukakbe namo ijia arinva iji e iji bu oimarknum vuak iji migegare faivo ijin.
20 O que foi semeado em solo rochoso, esse é o que ouve a palavra e logo a recebe com alegria.
21 Bu vuak iji fai gavo buba abe oibuon ijia gigikin vierafej. Ijefuon bu Godon vuak iji abe oine ga e binob ise kafo buon rejknum kam unam ise ijia arafiriaga bu vajai fian abejo ijia buon vierafejo iji buka migegare ijia arev.
21 Mas ele não tem raiz em si mesmo, sendo de pouca duração. Quando chega a angústia ou a perseguição por causa da palavra, logo se escandaliza.
22 Regavo uij roin bu uduime gurogin uf ijia ariva ufien ijieb okuriainma iji e iji bu vuak ma iji faiknum ga una izeg bu moik igia oi marknum kariokfuon iji vierafejo ijin. Bu ijegrejknum buka sinuom ga mon uruvana oij miaknum uruvana vierafejo ijar vuak ma iji bu fainva iji buka rubdiam. Ijefuon vuak ma iji bu fainva iji fu oijbuon ijia tavuame ajie sunin kiramo bakin.
22 O que foi semeado entre os espinhos é o que ouve a palavra, porém as preocupações deste mundo e a fascinação das riquezas sufocam a palavra, e ela fica infrutífera.
23 Regavo uij iji bu uduime sakin ma ijia arinva iji e iji bu vuak ma iji faime abe ma gigikin vierafejo ijin. Bu vuak ma iji fu oijbuon ijia tavuame sunin kiramga buka uri unam ma iji ma uruvana reoko roin bu sibank uruvana reko roin bu sibank ren.
23 Mas o que foi semeado em boa terra é o que ouve a palavra e a compreende; este frutifica e produz a cem, a sessenta e a trinta por um.
24 Jesu fu ijeg kuardiame fun una madu vuak be abe bijame ijeg kuardiain. Fu kia, Unam izeg God fu efuon ijiebuon oij iji fu samuagdiamo iji fu e be juar fuon ijia uij mukor iji abe dajaimoine fun una ar vainma ijekin.
24 Jesus lhes propôs outra parábola, dizendo:
25 Fun una vakoga naki be e fok bun ni naoikoga e ani be fu isuar kekome uij be ka ise iji abe uij ma kafar ijia dajaimoine fun vain.
25 Mas, enquanto todos estavam dormindo, veio o inimigo dele, semeou o joio no meio do trigo e foi embora.
26 Fu vakoga uij ma iji fun tavuame ajie sunin fuon ma iji kirakafa reno ijia e bu ijiason uri uij ise ijin giain.
26 E, quando as plantas cresceram e produziram fruto, apareceu também o joio.
27 Ijefuon efuon ikrejo iji bu useme kua, E bomana juar on aka uij ma iji abe dajain. Regavo ufien nibe guri fu unam izer ijia ro ijia tavuainmano kuain.
27 Então os servos do dono da casa chegaram e disseram: “Patrão, o senhor não semeou boa semente no seu campo? De onde, então, vem o joio?”
28 Bu ijeg kuavga fu kia, Unam iji bu e ani nun ijieb renvano kiain. Fu ijeg kuardiamga bu una roin kua, Regavo abe kuoga no va ufien iji fok ka jafene kare korekno kuain?
28 Ele, porém, lhes respondeu: “Um inimigo fez isso.” Mas os servos lhe perguntaram: “O senhor quer que a gente vá e arranque o joio?”
29 — ausente —
29 O dono da casa respondeu: “Não! Porque, ao separar o joio, vocês poderão arrancar também com ele o trigo.
30 — ausente —
30 Deixem que cresçam juntos até a colheita. E, no tempo da colheita, direi aos ceifeiros: ‘Ajuntem primeiro o joio e amarrem-no em feixes para ser queimado; mas recolham o trigo no meu celeiro.’”
31 Jesu fu ijeg kuardiame una madu vuak be madu bijame kuardiain. Fu kia, God izeg fu efuon ijiebuon oij iji fu samuagdiamo iji fu ire uij ka ukakbe in sira sunin igekin e be fu abe oinma ijekin.
31 Jesus lhes propôs outra parábola, dizendo:
32 E iji ire uij iji fuka ukakbe ga fu abe juar ijia oga fu tavuame in ka bomana um fok bu ro ijia nait abejo ijekin. Unam besum ijegvo iviakma Godon e iji bu sibank uruvana rej gavo rad e ma uruvana buka una efuon rekno kiain.
32 Esse grão é, na verdade, a menor de todas as sementes, mas, quando cresce, é maior do que as hortaliças, e chega a ser uma árvore, de modo que as aves do céu vêm se aninhar nos seus ramos.
33 Jesu fu ijeg kuardiame una vuak be bijame ijeg kuardiain. Fu kia, Iviakma unam izeg God fu efuon ijiebuon oij iji samuagdiamo iji fuka ire ist igi fu reno ijeg ren. Bara iji fu ire farava bomana dis ijia useme ire ist ukakbe abe farava ijekma davaruaime abedekma fuka ma bomana buofoi urikno kiain.
33 Jesus lhes contou ainda outra parábola:
34 Jesu vuak fuon fok fu e uruvana kuardiainma iji kafo fuba una vuak ma ijekma kuardiain. Regavo vuak fok fuka ke bijiame ijia kuardiain.
34 Jesus disse todas estas coisas às multidões por parábolas e sem parábolas nada lhes dizia.
35 Ijefuon vuak izeg e Aisaia e Godon vuak vierafene kuaimon fu usuibe kuainma iji fun ijekma aresren. Regavo vuak fu kuainma iji bu ijeg isoi,
35 Isso aconteceu para se cumprir o que foi dito por meio do profeta: “Abrirei a minha boca em parábolas; publicarei coisas ocultas desde a criação do mundo.”
36 Areme Jesu fun e iji ijia uniakome fun una ar ijia aru vakga e vuak fuon faivo iji bun ijia jame aru vain. Bu aru ijia useme kua, Ni vuak iji a abe ufien iji bu juar ijia tavuavo ijia bijame kuainma ijefuon ma iji kuarduo no faivno kuain.
36 Então, despedindo as multidões, Jesus foi para casa. E, aproximando-se dele os seus discípulos, disseram: — Explique-nos a parábola do joio do campo.
37 Bu ijeg kuavga fu una kia, E iji fu uij ma iji dajainma iji Emabuon Farif igi nar.
37 E Jesus respondeu:
38 Regavo juar iji moik fok gavo uij ma iji Godon e iji bu unam ma ijia kegoijo ijin. Regavo ufien iji Setanon e iji ise reoijo ijin.
38 O campo é o mundo. A boa semente são os filhos do Reino; o joio são os filhos do Maligno.
39 Regavo e ani iji fu ufien dajaimo iji Setan. Regavo tavan iji uij afurvejo iji tavan radkma ijin gavo e iji uij afurvejo iji Godon anera ijin.
39 O inimigo que o semeou é o diabo. A colheita é o fim dos tempos, e os ceifeiros são os anjos.
40 Regavo ufien iji bu jafene anuse mian javo iji tavan radkma ijia fu ijeg rekfuon.
40 Pois, assim como o joio é colhido e jogado no fogo, assim será no fim dos tempos.
41 Tavan ijia Emabuon Farif igi nar anera nun iji kia bu moikazan fok igia oknum e kege atak. Bu ijia oknum ufien igi bu jafene mian javo ijeg bu ga e iji bu enun iji arafiriavo fok bu kam mian ijia jaken.
41 O Filho do Homem mandará os seus anjos, que ajuntarão do seu Reino todos os que servem de pedra de tropeço e os que praticam o mal
42 Bu e ijin kam ar ise mian naino ijia jaga bu ijia naoim niraime ubai jakinamik.
42 e os lançarão na fornalha acesa; ali haverá choro e ranger de dentes.
43 Areme e iji bu Godon unam ma iji abenva iji bu God Asoibuon ijefuon ar fu samuamo ijia karik. Regavo vajai buon iji buka tavan iji fu sanamon ijeg sanake bu ijia karik. Ijefuon erar ja adakiga ni vuak igi mukoi faime vierafeofno kiain.
43 Então os justos resplandecerão como o sol, no Reino de seu Pai. Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
44 Jesu fu ijeg kuardiame kia, God izeg fu efuon ijiebuon oij iji fu samuagdiamo iji fu ire gord be bu abe juar kafar be ijia mako rume sauinva ijekin. Bu abe sauivga e be fu ijia juai meoine uri gord iji game fusik una sakin atame okurame ijia aren. E iji fu ire iji gama fuka oimaimga fu una ar ijia kekome sinuom fuon fok fu karme una e kafobuon kimen. Areme fun mon ijin kege una va e ar kafar iji samuamo iji kimene fun moik kafar iji fuon aben.
44 — O Reino dos Céus é semelhante a um tesouro escondido no campo, que um homem achou e escondeu. Então, transbordante de alegria, vai, vende tudo o que tem e compra aquele campo.
45 Regavo madu God efuon ijiebuon oij iji fu samuagdiamo iji fu e iji fu mun ka ni mukor iji kimekafa nisaimoino ijekin.
45 — O Reino dos Céus é também semelhante a um homem que negocia e procura boas pérolas.
46 E iji fu mun ijekin iji nisaimoine be gakma fuka oimarek. Fu oimarme una va sinuom fuon fok kege una e kafobuon kimene mon abe una mun mukor iji kimekfuon.
46 Quando encontrou uma pérola de grande valor, ele foi, vendeu tudo o que tinha e comprou a pérola.
47 Regavo madu igia faif. God izeg fu efuon ijiebuon oij iji fu samuagdiamo iji fu ugie iji e do oijo bu abe do gamia oine kijum kafokafo karavo ijekin.
47 — O Reino dos Céus é ainda semelhante a uma rede que foi lançada ao mar e apanhou peixes de toda espécie.
48 Bu ugie iji abe oine kijum bu ijia iviame irtoijekma e iji bu dakara dab irif ijia abedek. Areme bun karine kijum iji karame ma iji bu kamuij ijia kegavo ise iji bu kare korek.
48 E, quando já estava cheia, os pescadores a arrastaram para a praia e, assentados, escolheram os bons para os cestos e jogaram fora os ruins.
49 — ausente —
49 Assim será no fim dos tempos: os anjos sairão, separarão os maus dentre os justos
50 — ausente —
50 e os lançarão na fornalha acesa; ali haverá choro e ranger de dentes.
51 Jesu fu e vuak fuon faivo ijin vuak ijeg bijame kuardiame kia, Ja vuak fok na kuardiainva iji jan fainvano kiamga bu kua keno kuain.
51 Então Jesus perguntou: Eles responderam: — Sim!
52 Ijefuon fu una kia, E iji erar fu Mosison akai bu nijaidiainva iji fai vo iviakma fu una vuak igi God izeg fu efuon ijiebuon oij iji fu samuagdiamo iji mukoi faime vierafeno iji fu e ar koikin igekin. E iji fu gire fuon ijia sinuom fuon fok iviamkor ga usuikor iji fuka karme keko e fok nijaidiakfuon. Unam besum ijegvo jaka va e fok Godon vuak ma usuikor ijiga vuak nun iviamkor iji kege fok nijaidiafno kiain.
52 Então Jesus lhes disse:
53 — ausente —
53 Quando Jesus acabou de contar essas parábolas, retirou-se dali.
54 — ausente —
54 E, chegando à sua terra, ensinava-os na sinagoga, de modo que se maravilhavam e diziam: — De onde lhe vêm esta sabedoria e estes poderes miraculosos?
55 Bu ijeg kuaiknum kuai e iji fu Josof e iji ar samon ijiga bara Meri iji non vierafenva ijiebuon farif. Regavo madu fu e Jeims ga Josof ga Saimon ga e Judas iji non giavo ijiebuon uviaij.
55 Não é este o filho do carpinteiro? A sua mãe não se chama Maria, e seus irmãos não são Tiago, José, Simão e Judas?
56 — ausente —
56 Todas as suas irmãs não vivem entre nós? Então, de onde lhe vem tudo isto?
57 — ausente —
57 E escandalizavam-se por causa dele. Jesus, porém, lhes disse:
58 Ijefuon Jesu fu ar fuon ma ijia fu unam sumakin kafo fuba uruvana ren. Ijefuon maiji efuon iji buba fu ma vierafenva ijefuon fu ijeg ren.
58 E não fez ali muitos milagres, por causa da incredulidade deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.